Hojt Brajan Ji, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, u ekskluzivnom razgovoru za NIN, kaže da region neće dostići EU ni za 30 godina.
"Prioritet broj jedan mora biti ekonomski napredak. Većina država regiona ima rast od tri ili četiri odsto godišnje, ali čak i s tim razvojem, ili razvojem od šest odsto, neće dostići prosjek EU u sljedeće tri decenije. Ne žmurimo na korupciju političara na Balkanu, a za izbor lidera su odgovorni građani", kazao je između ostalog Ji za NIN.
U tekstu se podsjeća da je Li operativac američke administracije za Balkan. U martu je u Prištini razgovarao sa Hašimom Tačijem, posle čega je predlog za formiranje kosovske vojske sklonjen s dnevnog reda. U maju je posjetio Makedoniju, nakon čega se Nikola Gruevski povukao, a Đorđe Ivanov ponudio mandat Zoranu Zaevu.
Istog mjeseca je u Albaniji razgovarao sa političkim liderima, posle čega su se svi dogovorili da idu na izbore. Na istom putovanju se vidio i s Aleksandrom Vučićem i Sašom Jankovićem u Beogradu. Razgovor za NIN vođen je neposredno pošto se Ji vratio iz Beograda, sa svečanosti povodom inauguracije predsjednika Aleksandra Vučića. Na pitanje kako teku razgovori sa liderima u regionu i šta oni traže zauzvrat, Ji odgovara:
"Mi smo tu da pružimo podršku, ohrabrenje, da damo savjet ako je potreban, ali i povremeno da pozivamo na odgovornost naše partnere. Kada mi ili naši partneri preuzmemo neku obavezu, smatramo da strane jedna drugu treba da drže za riječ za ono na šta su se obavezale. Jedan od najvažnijih faktora na Balkanu je saradnja SAD i EU. Gdje god su SAD i EU djelovale zajedno, radile u istom smjeru, obično je bilo napretka. Zato smatram da je ključni činilac napretka volja političkih lidera da urade ono što treba da urade i prihvate savjet i pomoć međunarodne zajednice. Pokušavamo zajedno sa našim partnerima da utvrdimo zajedničke ciljeve. Očigledno je da se ne slažemo ni sa jednom zemljom u potpunosti. Ali ono što smo pokazali na Balkanu je želja da sve zemlje prvo postanu stabilnije, drugo, da se razvijaju i treće, da budu bezbjedne. Ti ciljevi su međusobno povezani i, ako se složimo koji su koraci neophodni, do napretka će veoma brzo doći. Vidjeli smo, na primjer, šta je bilo u Crnoj Gori, u zemlji u kojoj je političko rukovodstvo, vođeno tadašnjim premijerom Đukanovićem, a zatim i premijerom Markovićem, donijelo stratešku odluku da se priključi NATO i EU."
Bonus video:
