U procesu pristupanja Evropskoj uniji postoje teški trenuci kad treba sprovesti teške reforme, koje građani ne razumiju uvijek, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je učestvovao u debati Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i ukrajinskim šefom diplomatije Andrijom Sibihom.
"U slučaju Crne Gore imamo 80 odsto građana koji su za EU i to nam je vjetar u leđa i obaveza da ispunimo ono što građani zaista žele. Osjećamo obavezu da ispunimo tu odluku", rekao je Spajić, kako prenosi Fonet.
On je ponovio plan Crne Gore da do kraja 2026. godine ispuni sve obaveze, zatvori sva pregovaračka poglavlja i bude spremna za članstvo u EU kao 28. članica.
"Ako ste sigurni u sebe, nema razloga da se takmičimo", odgovorio on je na pitanje da li postoji frustriranost kandidata koji duže pregovaraju u odnosu na Ukrajinu. "Ne treba da budemo ljubomorni jedni na druge", rekao je Spajić.
Marta Kos je rekla da je EU zajednica koja je za mnoge države mjesto kojem žele da pripadaju, ali da je i mnogo autokratskih sistema ili zemlja koje bi voljele da Evropa propadne. "Naša je odgovornost da to ne dozvolimo".
Ona je ukazala na procjene da je među članicama Ujedinjenih nacija oko 50 odsto nedemokratskih država, naglasivši kako je to činjenica koja se mora uvažiti kada se govori o proširenju.
Kos je, govoreći u Ukrajini, navela i da EU prvi put pregovara sa zemljom koja je u ratu, što je ocijenila kao zahtjevan posao koji traži da se radi dva do tri puta brže nego što je uobičajen proces.
Ako bi poredili sa Sjevernom Makedonijom, koja je kandidat, objasnila je Kos, ako bi to išlo takvom brzinom, Ukrajina bi postala članica EU 2045. godine.
Kos je rekla da je proces pristupanja EU transformativni proces u kome se kroz postepenu integreciju kandidatima omogućava da budu dio jedinstvenog tržišta.
"Danas je drugačije, kada su Slovenija, pa i Hrvatska postale dio EU, nije bilo reči i miru i slobodi, a sada u ovom krugu pristupanja, djeluje da se vraćamo osnovama, korijenima zbog kojih je EU uspostavljena", ocijenila je.
"Ponovo se bavimo problemima mira, slobode, prosperiteta i dodala bih bezbjednost", naglasila je Kos.
Ona je upozorila da i unutar EU postoje države članice koje ne prate vrijednosti vladavine prava.
Kos je rekla da poljsko i dansko predsjedavanje mogu biti najboljih 20 međuvaldinih konferencija otvaranja i zatvaranja poglavlja, ako države članice to dozvole.
"Ako Ukrajinu dovedemo do kraja procesa, a ne bude 'zelenog svjetla' - to govori o našem kredibilitetu. Sve se oko nas promijenilo, nismo pričali o potrebi mira kad se Hrvatska pridruživala", ponovila je ona.
Kos je rekla da je proces proširenja proces zasnovan na zaslugama, a ne na vremenskoj trci.
"Pratimo temeljno šta se događa u zemlji kandidata, ako urade šta treba da urade, ako to isporuče, to je dobro, a ako ima nešto dobro što je donijela ova geopolitička situacija jeste solidarnost. Počeli smo sa vladavinom prava i ona će dovesti ovdje investitore", rekla je Kos.
Plenković je rekao da je EU na primjeru Hrvatske pokazala transformativnu snagu, jer je u devet godina njegove vlade Hrvatska sa 62 odsto prosjeka EU stigla do 78 odsto.
"Vjerujem da je došlo vrijeme i da se raspoloženje u EU promijenilo. Tokom mandata dva komesara nijedna zemlja nije postala članica Unije, a ako prođe i ovaj institucionalni ciklus, to će biti 16 godina bez proširenja", upozorio je Plenković.
On je naglasio da je pristupanje politički proces, ali da se poslije ruske agresije na Ukrajinu promijenio način razmišljanja.
"To se dogodilo od marta do juna 2022. godine i sada bi trebalo da svi shvate i razumiju i četvrti princip Kopenhaški kriterijuma, a to je apsorpcioni kapacitet i koštanje proširenja. U Savjetu ministara nikada nije bila pozitivnija atmosfera za proširenje", tvrdi Plenković, navodeći da sa obje strane treba iskoristiti tu priliku.
"Još jedan 'slon u sobi' je način donošenje odluka unutar EU, a to je kako će se to činiti sa potencijalnih 36 članica", ocijenio je hrvatski premijer.
Sibiha je rekao da je prije agresije Rusije na Ukrajinu 50 odsto građana bilo za članstvo u EU, a sada je to potpuna većina.
"Bili smo u bunkeru prvog dana brutalne agresije, a drugog dana smo znali da ćemo pobijediti. Onda smo četvrtog dana odlučili da podnesemo zahtjev za člansvo u EU, a poslije šest mjeseci smo dobili status kandidata".
"Sada nam treba takva brzina u nastavku procesa zbog gepolitičkih okolnosti", rekao je ukrajinski šef diplomatije.
Bonus video:
