Potrebne su važne reforme koje bi podržale pravdu za ratne zločine u domaćem pravu, kako bi se obezbijedilo uspješno krivično gonjenje u predmetima vezanim sa ratnim zločinima u Crnoj Gori.
To se navodi u izvještaju o napretku, koji je Savjetu bezbjednosti u decembru predstavio tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (UN) u Hagu Serž Bramerc, a u koji su “Vijesti” imale uvid.
Izvještaj se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra 2024. godine.
“Tokom izvještajnog perioda usvojena je preporuka Tužilaštva da se izmijeni Zakon o krivičnom postupku, kako bi se omogućilo prihvatanje dokaza Tužilaštva. Vođeni su razgovori u vezi s dodatnim reformama koje bi omogućile efikasno krivično gonjenje u predmetima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i dogovoreno je da će Tužilaštvo dostaviti odgovarajući prijedlog. Tužilaštvo će i dalje pružati traženu pomoć kako bi se osigurao napredak u tim i drugim važnim oblastima”, navodi se u dokumentu.
Mehanizam je zamijenio u radu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, a osnovao ga je Savjet bezbjednosti 2010. Preuzeo je sve neokončane postupke koji se vode u vezi s ratnim zločinima počinjenim na područjima Ruande i bivše Jugoslavije...
Tokom izvještajnog perioda Tužilaštvo je primilo 427 zahtjeva za pomoć u vezi sa zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji od četiri države članice i tri međunarodne organizacije. Vlasti Bosne i Hercegovine podnijele su 141 zahtjev za pomoć, trinaest ih je bilo iz Sjedinjenih Američkih Država, četiri iz Srbije i dva iz Crne Gore
U izvještaju se navodi da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) trenutno radi na tri predmeta vezana za ratne zločine - jedan je u fazi istrage, jedan čeka potvrdu optužnice, a jedan je na suđenju.
“Dva predmeta odnose se na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a jedan na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Tokom izvještajnog perioda, na osnovu istražnog dosijea koji je dostavilo Tužilaštvo podignuta je optužnica protiv jednog osumnjičenog”, navodi se u izvještaju.
Ponovo o Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu
SDT je početkom mjeseca saopštilo da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog.
Ranije su u slučaju Morinj osuđene četiri osobe, dok su u ostalim - Deportacija, Bukovica i Kaluđerski laz svi oslobođeni.
Predmeti su dodijeljeni u rad specijalnim tužiocima koji su godišnjim rasporedom poslova specijalizovani za krivična djela ratnih zločina.
“U novoformiranim predmetima su obrazovani i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove”, saopšteno je iz SDT-a.
U opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika...
Već su napravljeni pozitivni koraci, i saradnja između Tužilaštva i SDT-a je na vrlo visokom nivou. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u budućnosti moći da izvijesti da se u procesu ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori postižu konkretni rezultati
Ponovo je formiran predmet o stradanju muslimanskog stanovništva ‘90-ih godina prošlog vijeka u selima Bukovice, nadomak Pljevalja. Od 1992. do 1995. u Bukovici je, prema dostupnim podacima, ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo zbog torture, 11 ih je oteto, 70 mučeno, a oko 270 protjerano...
Kada je riječ o slučaju Deportacije, crnogorska policija je u maju 1992. godine, prema dostupnoj zvaničnoj dokumentaciji, nezakonito uhapsila najmanje 66, a prema nezvaničnim podacima i više od stotinu civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Smrtno su stradale najmanje 54 osobe, dok je 12 preživjelo teške oblike mučenja u logorima. Još nijesu pronađena tijela svih stradalih...
Zločin nazvan “Kaluđerski laz”, po nazivu jednog od sela u kojima su zločini izvršeni, dogodio se za vrijeme NATO intervencije prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, 1999. godine, na teritoriji Kaluđerskog laza i okolnih sela, gdje nije bilo sukoba. Pripadnici Vojske Jugoslavije ubili su 22 i ranili sedam civila albanske nacionalnosti, koji su sa ratom zahvaćenog Kosova prešli u Crnu Goru...
U Bramercovom izvještaju se navodi da je tokom izvještajnog perioda, Tužilaštvo nastavilo da pruža široku podršku SDT u vezi s dva istražna dosijea koje je Tužilaštvo proslijedilo ranije.
“Zajednička radna grupa koja se sastoji od tužilaca za ratne zločine i istražitelja iz Crne Gore i Tužilaštva Mehanizma nastavila je s radom. Tokom izvještajnog perioda, Tužilaštvo je SDT-u pružilo direktnu podršku u radu na predmetu time što je dostavilo dva pravna i analitička memoranduma, ponudilo strateški savjet za poboljšanje predmeta i posredovalo u omogućavanju saradnje svjedoka u njihovim predmetima”.
Široka politička podrška
Iz Haga navode da će Tužilaštvo nastaviti da pruža neophodnu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu i da se raduje pozitivnim rezultatima.
U dokumentu koji je Bramerc prezentovao, navodi se da je tokom izvještajnog perioda, tužilaštvo nastavilo razgovore s crnogorskim vlastima. Podsjećaju da je Bramerc posjetio Crnu Goru od 16. do 19. septembra 2024. i održao sastanke sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem, ministrom spoljnih poslova i potpredsjednikom Vlade Ervinom Ibrahimovićem, ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević, ministrom pravde Bojanom Božovićem, vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem i specijalnim državnim tužiocem Vladimirom Novovićem.
“Tužilac Bramerc je na sastancima odao priznanje novoj dinamici Crne Gore u vezi s pravdom za ratne zločine. Odao je priznanje cjelokupnom Vladinom pristupu ovoj važnoj temi, što odražava široku političku podršku. Pored toga, izrazio je zadovoljstvo odličnom saradnjom Tužilaštva i SDT-a”, piše u dokumentu.
Navodi se da je Bramerc napomenuo da sada postoje visoka očekivanja u vezi s rezultatima istraga i krivičnih gonjenja, te izrazio svoje uvjerenje da će ta očekivanja biti ostvarena.
“Crnogorski sagovornici su na svim sastancima odali priznanje snažnom partnerstvu Crne Gore i Tužilaštva. Oni su još jednom potvrdili predanost Crne Gore ostvarenju pravde za ratne zločine počinjene tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. S tim u vezi, pozdravili su pomoć koju Tužilaštvo pruža crnogorskim vlastima i izrazili želju da se ta saradnja još ojača”, piše u Bramercovom izvještaju.
U dokumentu se navodi da, iako je proces ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori tek na početku, crnogorske vlasti prihvatile su da je potrebno učiniti daleko više i jasno su se obavezale na ostvarivanje veće odgovornosti za ratne zločine.
“Već su napravljeni pozitivni koraci, i saradnja između Tužilaštva i SDT-a je na vrlo visokom nivou. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u budućnosti moći da izvijesti da se u procesu ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori postižu konkretni rezultati”, zaključuje Bramerc u izvještaju.
Nekažnjivost hrvatskih počinilaca, Bosna znatno zaostaje
U izvještaju se navodi da se tokom posljednjih deset godina, saradnja Hrvatske s nacionalnim pravosuđima u regionu na predmetima koji se odnose na ratne zločine znatno pogoršala. Piše i da su napori hrvatskog pravosuđa bili usredsređeni na krivično gonjenje u odsustvu osoba srpske nacionalnosti.
“Pravda za ratne zločine za žrtve zločina koje su počinili hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj je u velikoj mjeri u zastoju. U prethodnim izvještajima unazad nekoliko godina, Tužilaštvo Mehanizma je naglašavalo veliki broj neriješenih zahtjeva za pomoć koji su proslijeđeni hrvatskim vlastima. Uslijed toga, za hrvatske žrtve se ne ostvaruje značajna pravda, a hrvatski počinioci nastavljaju da uživaju nekažnjivost”, navodi se u dokumentu.
U izvještaju se navodi da tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima znatan zaostatak od 231 predmeta koji su u predistražnim ili istražnim fazama, u kojima je za 337 osumnjičenih osoba poznato da žive van Bosne i Hercegovine, uglavnom u Srbiji i u Hrvatskoj.
“Pored toga, u više od pedeset predmeta koji su u toku pred Sudom Bosne i Hercegovine, za skoro 80 optuženih se zna da žive van Bosne i Hercegovine, opet uglavnom u Srbiji i u Hrvatskoj. To je ukupno više od 400 osoba osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine koje treba da budu izručene Bosni i Hercegovini ili krivično gonjene u zemlji gdje trenutno žive”.
Navodi se da Tužilaštvo Mehanizma radi na omogućavanju prosljeđivanja ovih postupaka, posebno ključnih predmeta i spisa koji se odnose na zvaničnike višeg i srednjeg ranga, na dalju obradu nadležnim tužilaštvima tamo gdje osumnjičeni ili optuženi žive.
Srbija: I dalje postoji veliki jaz u utvrđivanju odgovornosti
U izvještaju se navodi da je, iako su u posljednjih osam godina rezultati bili ograničeni, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije pokazalo svoju sposobnost da pokrene postupke protiv visoko i srednje rangiranih zvaničnika i uspostavi uspješnu saradnju s regionalnim partnerima, naročito s Bosnom i Hercegovinom. “Od ključnog je značaja da se srpske vlasti i dalje nadovezuju na ove pozitivne korake kako bi se počelo s rješavanjem ovog velikog broja zaostalih predmeta, posebno složenijih predmeta koji se odnose na visoko i srednje rangirane zvaničnike koji borave u Srbiji”.
Navodi se da, pored toga, ima više od sto predmeta koje treba proslijediti iz Bosne i Hercegovine u Srbiju radi krivičnog gonjenja.
“Tužilaštvo podstiče srpske vlasti da pregledaju i unaprijede efikasnost i efektivnost relevantnih praksi i procedura. I dalje postoji veliki jaz u utvrđivanju odgovornosti. Žrtve, javnost i druge zainteresovane strane s pravom očekuju da vide konkretan napredak koji pokazuje da postoji volja da se ispune obaveze preuzete u okviru Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u narednim izvještajnim periodima moći da izvijesti o opipljivim rezultatima i značajnijem napretku”, piše u dokumentu.
Bonus video:
