Vlada ulaže dodatne napore da ispuni prvih 14 obaveza iz Reformske agende do kraja februara, kako bi dobila prvu tranšu novca iz Plan rasta za zapadni Balkan, kazali su iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Poručuju da ne može doći do blokiranja isplate, nego da će državi biti uplaćeno onoliko novca koliko bude ispunjeno obaveza.
’’Rok je 28. februar, pa naša administracija ulaže dodatne napore da sve aktivnosti dovede do kraja i ispuni prvih 14 obaveza iz Reformske agende. Nakon toga slijedi izvještajni period kada ćemo Evropsku komisiju obavijestiti koliko smo od predloženih reformi ispunili i na osnovu toga se procjenjuje koliko novca će Crnoj Gori biti uplaćeno u prvoj tranši’’, kazali su ‘’Vijestima’’ iz MEP-a, odgovarajući na pitanja da li je Crna Gora ispunila obaveze iz Reformske agende, za koje je rok 28. februar, šta nije ispunjeno i da li će to blokirati isplatu prve tranše iz Plana rasta koja iznosi oko 29 miliona eura.
Evropska komisija usvojila je krajem oktobra prošle godine Reformsku agendu Crne Gore, čije je ispunjavanje uslov za povlačenje novca iz Instrumenta za reformu i rast u okviru Plana rasta za zapadni Balkan. Plan rasta je kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnih kredita od ukupno šest milijardi eura za period 2024-2027. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega je 110 miliona eura bespovratna, a 273,5 miliona eura čine povoljni krediti.
Prije nego što novac bude uplaćen treba da na snagu stupi Sporazum o pristupanju instrumentu i o zajmu, koji je Skupština usvojila u petak.
’’Važno je napomenuti da ne može doći do blokiranja isplate, nego će se isplatiti onoliko novca koliko smo ispunili obaveza. Čak i u tom slučaju, Crna Gora neće izgubiti planirana sredstva, već će novac iz evropskih fondova planiran za neku obavezu biti na raspolaganju nakon njenog sprovođenja’’, rekli su iz MEP-a.
Navode da Plan rasta za zapadni Balkan predviđa ukupno osam tranši do kraja 2027. godine, u ukupnom iznosu od oko 384 miliona eura.
’’Novac će biti uplaćen kroz sedam redovnih polugodišnjih tranši, a isplata svake tranše zavisi od uspješne realizacije planiranih reformi. Osma tranša, predviđena za predfinansiranje u iznosu od 7% ukupno dostupnih sredstava, biće uplaćena prije svih ostalih tranši i nije uslovljena ispunjavanjem reformi. Ona iznosi 26,85 miliona eura koji će dijelom biti uloženi u tri prioritetna projekta iz oblasti energetike, a ostatak će biti uplaćen u vidu budžetske podrške’’, kazali su iz MEP-a.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u petak je u Skupštini saopštila koje su obaveze do sada ispunjene. Kako je navela, Crna Gora je dobila predsjednicu Vrhovnog suda, uvedene su standardne operativne procedure za postupanje tužilaštva u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, što je u skladu sa Istanbulskom konvencijom i Direktivom EU o zaštiti žrtava. Takođe, registar državnih preduzeća javno je dostupan i biće redovno ažuriran, čime se značajno povećava transparentnost u upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu. Osim toga, unaprijeđena je pravna i infrastrukturna osnova u oblasti sajber bezbjednosti usvajanjem Nacionalnog plana za širokopojasnu infrastrukturu i donošenjem Zakona o informacionoj bezbjednosti, koji je usklađen sa NIS2 direktivom.
Satler: Vize su bezbjednosno pitanje
Jedna od neispunjenih obaveza je uvođenje vize jednoj od zemalja koje su sada u bezviznom režimu.
Na to je podsjetio ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler koji je u intervjuu TV Vijesti sinoć rekao da od onih koji žele da se pridruže Uniji očekuju da budu uz EU kada su u pitanju spoljnopolitička pitanja.
“Kada govorimo o Rusiji i Ukrajini, kada imamo stav o Bliskom istoku, očekujemo da su naši najbliži partneri, oni koji žele da se pridruže, uz nas. To se zove usklađivanje spoljne politike, i to se već dešava. Crna Gora je 100% usklađena, što je veoma pozitivno. Takođe, očekujemo da naši partneri budu na našoj strani kada je riječ o bezbjednosti. Pitanje viza je, u suštini, bezbjednosno pitanje”, poručio je.
Iz Evropske komisije “Vijestima” su jesenas saopštili da EU očekuje da Crna Gora uvede vize građanima 11 država, među kojima su i Rusija i Bjelorusija. U međuvremenu je, umjesto da smanjuje, Crna Gora tu listu proširila.
Satler je kazao da su imali primjere gdje su državljani zemalja koje su na EU viznoj listi, ali nisu na viznoj listi zemalja zapadnog Balkana, završili u Evropskoj uniji, tražeći azil ili radeći druge stvari.
“To je ono što moramo izbjeći. Zato tražimo od svih zemalja koje žele da se pridruže da se postepeno usklade sa nama. To ne znači sjutra, ali znači da u narednim godinama mora doći do smanjenja. Sa Crnom Gorom smo se dogovorili da svake godine, u okviru Reformske agende, jedna zemlja manje bude na listi bezviznog režima. I očekujemo da Crna Gora to sprovede”, poručio je.
Dodao je da očekuju da jedna zemlja bude manje na bezviznoj listi do kraja februara, napominjući da uzimaju u obzir turizam.
“Zato i ne govorimo da od sjutra morate staviti sve državljane, recimo, Rusije, Kine, Turske, svih ovih 14 zemalja na viznu listu... Na toj listi postoje zemlje čije bi uklanjanje imalo minimalan ekonomski uticaj na vas, jer samo nekoliko desetina ili stotina njihovih građana dolazi ovdje”, kazao je Satler.
Na pitanje kada bi Crna Gora mogla očekivati prvu tranšu iz Plana rasta, Satler je odgovorio da je izgubljeno posljednja dva mjeseca jer je ratifikacija Sporazuma o zajmu za Plan rasta bila na dnevnom redu parlamenta još u decembru.
“A onda ste imali probleme s budžetom”, podsjetio je Satler.
Budžet je usvojen tek ovog mjeseca jer opozicija nie dozvoljavala održavanje sjednice u znak protesta što je konstatovan prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović zbog sticanja uslova za penziju po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Satler je kazao da čim se završi proces ratifikacije Sporazuma novac za prvu fazu, za predfinansiranje, biće na računu Crne Gore u roku od nekoliko sedmica.
“To je oko 20 miliona eura. Druga, odnosno naredna tranša, zavisi već od ispunjenja određenih kriterijuma. I tu sve zavisi od Crne Gore. Vidim dobar napredak i to me raduje. Dakle, postoji 14 kriterijuma koji moraju biti ispunjeni do sredine marta. Jedan od njih je i pitanje viza, ali postoje i mnoga druga”, kazao je.
Ako, kako je dodao, svih 14 kriterijuma bude ispunjeno, biće isplaćena naredna tranša od 30 miliona eura.
“To je veoma pozitivna stvar. I drago mi je da Crna Gora napreduje i u ovom procesu, da je lider među svih šest zemalja. Nadamo se dobrom izvještaju za Brisel sredinom marta”, rekao je Satler.
Satler: Vlast i opozicija da se obrate Venecijanskoj komisiji
Satler je pozvao vlast i opoziciju da već naredne sedmice sjednu za sto i riješe krizu oko Ustavnog suda, tako što će se obratiti Venecijanskoj komisiji, kako bi se opozicija početkom sljedećeg mjeseca vratila u Skupštinu.
Podsjetio je da je to bio predlog komesarke za proširenje Marte Kos.
“Ponuda je na stolu. Znate, kada emocije dosegnu visok nivo, a vidjeli smo to u posljednja dva mjeseca, ponekad je dobro imati nekoga sa strane. Venecijanska komisija je zlatni standard kada je u pitanju ustavnost i procjena zakonitosti odluka donesenih u demokratiji. Zato smatram da je to dobra ponuda. Ali, na kraju krajeva, odluka je na vama, možete to riješiti i na domaćem nivou. Moj apel je da se već naredne sedmice sjedne za sto, pronađe rješenje za ovo pitanje i nastavi s važnim radom koji predstoji”, poručio je Satler.
Bonus video:
