Vladajuća većina je nanizala talas antievropskih odluka i počela otvorenu konfrontaciju sa evropskim obavezama, čime je ugrozila održavanje međuvladinih konferencija do juna ove godine, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
’’Predstavnici vlasti su najavljivali da ih može biti dvije, jednu za zatvaranje poglavlja 31, čije zatvaranje su sami sabotirali prošle godine, a drugu za zatvaranje poglavlja 4 i 5. Međutim, u javnom prostoru više o tome nema riječi. To ne iznenađuje s obzirom na intenzivno miniranje evropske agende’’, rekla je Bajramspahić “Vijestima”.
Crna Gora je u decembru na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, zatvorila tri poglavlja - 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika), dok je poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) blokirala Hrvatska.
Iz Vlade su više puta rekli da je poglavlje 31 tehnički spremno za zatvaranje i da će biti zatvoreno na jednoj od narednih međuvladinih konferencija. U međuvremenu su Crna Gora i Hrvatske počele konsultacije o spornim pitanjima...
Bajramspahić podsjeća da Crna Gora nije ispunila obavezu iz Reformske agende, koja se odnosi na uvođenje vize jednoj od zemalja koje su sada u bezviznom režimu. To je jedna od 14 obaveza koja je trebalo da bude ispunjena do kraja prošle godine, a koje su uslov za isplatu prve tranše iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, koja iznosi oko 29 miliona eura.
Bajramspahić navodi da je najprije javno izražen otpor obavezi da se od postojećih 14 izuzetaka od evropske vizne politike (Rusija, Bjelorusija, Turska, Kina...), briše jedan godišnje, što, kako smatra, nije tako dramatična žrtva kao što se predstavlja.
Prema njenim riječima, brisanje je trebalo da bude čak ne iz vrijednosnih razloga i neophodnosti harmonizacije sa EU, čiji član Crna Gora želi da postanemo, već lukrativnih, odnosno iz koristi povlačenja evropskih sredstava iz Plana rasta.
’’Vlada nije ponudila uvjerljive argumente ili kost-benefit analizu kojom bi pokazala da gosti iz svake od 14 država koje su izuzeci donose Crnoj Gori veću korist od Evropske unije’’, rekla je Bajramspahić.
Samo nekoliko dana kasnije, kako je kazala, novo odbijanje reformi je objava namjere da se spriječi primjena novog Zakona o šumama, koji je usvojen sredinom prošle godine, a tek stupio na snagu 1. januara ove godine.
’’Formalni izgovor je da nadležno Ministarstvo šumarstva nije ispunilo preduslove za primjenu zakona, za šta ministar treba da odgovora i bude razriješen. Međutim, suštinski razlog je odbijanje da se ukinu široko rasprostranjene zloupotrebe od strane partijski podobnih koncesionara. Zbog svega navedenog, ugrožen je rejting Crne Gore kod međunarodnih kreditora i partnera, a država pokazala da je potpisani ugovori ne obavezuju i da riječ ove administracije ne vrijedi mnogo’’, upozorila je.
Zapošljavanje svog kadra prioritet
Vrhunac talasa u samo jednoj sedmici je, kako je ocijenila, fijasko Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji najbolje pokazuje prirodu i karakter vladajuće većine.
’’Na tom se primjeru najbolje vidi apsolutno odbijanje da se prave iskoraci i promjene na bolje, te da vladajuća većina želi da zadrži punu slobodu na zapošljavanje svojih kadrova bez znanja, iskustva, vještina, kompetencija i da kroji zakone na osnovu kojih najlošiji kandidati mogu da upravljaju složenim sistemima, bez odgovornosti za štetu koju prave’’, kazala je.
Navela je da je Vlada odbila verziju zakona koja je dobila zeleno svjetlo od Evropske komisije i time ponovo zaustavila reformu javne uprave koja je jedan od ključnih stubova u pristupnim pregovorima.
Bajramspahić kaže da su sva tri navedena primjera pokazala da su evropske snage u vladajućoj većini u mikroskopskim tragovima i da nemaju snagu da promijene bilo šta.
’’Međutim, njihova slabost ih ne čini ništa manje odgovornim i saučesnici su kreiranja loših javnih politika, protivnih prije svega javnom interesu, a onda i evropskoj perspektivi Crne Gore. Na svakom koraku pokazuju da između svojih partijskih interesa i opštih društvenih interesa, biraju ovo prvo’’, rekla je.
Vlast najsnažniji branilac naslijeđenih devijacija sistema
Bajramspahić kaže da, iako je vladajuća većina ‘’upregla propagandu’’ tvrdeći da nema ustavne krize i kako je “Ustavni sud nikad efikasniji”, zbog ustavne krize nisu okončani izbori u Kotoru, dok je vrlo upitno da li će predstojeći lokalni izbori biti u punoj mjeri regularni.
’’Umjesto hvatanja u koštac sa problemima zloupotreba u izborima, vlast najavljuje da će sama sprovoditi izbornu reformu bez opozicije, iako je konsenzus oko izbornih pitanja demokratski uslov za legitimitet svih budućih izbora’’.
Prema njenim riječima, vlast svojim odlukama pokazuje da nema političku volju da sprovodi reforme i da je sama barijera za poduhvate kojima bi se “zavrnule slavine” zloupotreba po dubini i širini koje ne jenjavaju.
’’Pet godina nakon političkih promjena, vladajuća većina je najsnažniji branilac devijacija sistema koji su naslijedili i njena politika sada je status quo’’.
Bonus video:
