Dva potpredsjednika Vlade angažovala su za svoje savjetnike penzionere, uprkos izričitim zakonskim odredbama da u državnom organu radni odnos ne može zasnovati osoba koja je ostvarila pravo na penziju.
Više pravnih stručnjaka “Vijestima” je saopštilo da se odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbe o Vladi odnose upravo na situacije u kojima su prvi saradnici potpredsjednika Moma Koprivice i Miluna Zogovića, dok iz izvršne vlasti danima ne odgovaraju na pitanja o savjetnicima Milanu Popoviću i Predragu Bulatoviću.
Istovremeno, Upravna inspekcija utvrđuje zakonitost tih imenovanja.
“Na adresu Upravne inspekcije stigle su inicijative za preispitivanja slučajeva za koje se interesujete. Upravna inspekcija postupa po svim inicijativama, pa i po onim za koje se interesujete, a o ishodima postupka zainteresovana javnost će biti blagovremeno obaviještena”, odgovorili su “Vijestima” iz Ministarstva javne uprave na pitanje o tumačenju Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kad su u pitanju situacije u kojima se u državne organe, kroz imenovanja angažuju penzioneri.
Iz kabineta Koprivice i Zogovića “Vijesti” nijesu dobili odgovore ni nakon više od sedam dana.
Popović je na poziciju savjetnika imenovan polovinom novembra 2023, a Bulatović krajem oktobra 2024. godine.
Šta kažu propisi, pravnici, izvještaji DRI
Član 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima stoji da u državnom organu ne može da zasnuje radni odnos osoba koje je korisnik prava na penziju.
Isti propis, u članu 62, kao državne službenike kategoriše savjetnike predsjednika države, Skupštine, Vlade i potpredsjednika.
“Potpredsjednici Skupštine Crne Gore i potpredsjednici Vlade mogu imati savjetnike, u skladu sa propisima tih organa”, stoji u Zakonu i precizira da tim savjetnicima mandat prestaje prestankom mandata šefa države, Skupštine, Vlade ili potpredsjednika, ostavkom ili razrješenjem.
“Zvanja lica iz st. 1 i 2 ovog člana, imenovanje tih lica, kao i njihova prava i obaveze uređuju se propisima tih organa”, stoji u Zakonu.
Kako Crna Gora nema Zakon o Vladi, Popović i Bulatović su imenovani na osnovu člana 16, stav 3 Uredbe o Vladi. Ta odredba predviđa gotovo isto što i Zakon o državnim službenicima.
“Potpredsjednik Vlade ima kabinet. Kabinet iz stava 1 ovog člana vrši stručne i druge poslove koji su u vezi sa ostvarivanjem funkcije potpredsjednika Vlade.
Potpredsjednik Vlade, u svom kabinetu, ima savjetnike koje, na njegov predlog, imenuje i razrješava Vlada. Savjetniku potpredsjednika Vlade prestaje mandat prestankom mandata potpredsjednika Vlade, ostavkom ili razrješenjem”, navodi se u Uredbi.
Mjesto savjetnika u kabinetu potpredsjednika Vlade kategorisano je kao radno mjesto u posljednjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.
Nije propisan stepen stručne spreme, ali jeste broj izvršilaca za kabinet svakog potpredsjednika, ali i opis poslova.
Time, kažu pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale, Vlada priznaje da su ta radna mjesta sistematizovana.
“…Što znači da se radi o angažmanu koji podrazumijeva neku vrstu radnog odnosa, a to je suprotno Zakonu o državnim službenicima”, pojašnjavaju.
Upozoravaju i na to da je Državna revizorska institucija (DRI), u Reviziji uspjeha pod nazivom “Uspješnost angažovanja fizičkih lica bez zasnivanja radnog odnosa u državnim organima” iz 2023. naglasila da je ova vrsta angažmana suprotna propisima.
Revizori su u tom izvještaju bili izričiti:
“Subjekti revizije treba da ugovore sa fizičkim licima bez zasnivanja radnog odnosa zaključuju samo za poslove za koje nijesu sistematizovana radna mjesta i poslove koji nijesu iz osnovne nadležnosti državnog organa, odnosno da za sva nova zapošljavanja primjenjuju Zakon o državnim službenicima i namještenicima”, stoji u izvještaju DRI.
Budući savjetnici po strožim kriterijumima
Dok na pitanja “Vijesti” ne odgovaraju, iz kabineta potpredsjednika Koprivice prije dva dana su saopštili da su tokom prošlonedjeljne sjednice Vlade amandmanski djelovali na Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji se tiče “definisanja antikorupcijskih ograničenja prilikom imenovanja, odnosno postavljenja, kao i antikorupcijskih provjera integriteta, za značajne kategorije lica na najvišim funkcijama vlasti, posebno u izvršnoj vlasti”.
Tim amandmanom, kazali su, predviđeno je da se sprovodi postupak provjere integriteta prije imenovanja savjetnika predsjednika države, Skupštine i Vlade, za savjetnika potpredsjednika Skupštine i Vlade, šefa kabineta i zamjenika šefa kabineta pomenuta tri organa vlasti.
Predviđeno je i da na te funkcije ne može biti imenovana osoba koja je pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje javne funkcije, koja je u posljednje tri godine razriješena, suspendovano ili mu je izrečena disciplinska mjera zbog povrede zakona kojima se uređuje sprečavanje korupcije, koja se u posljednje tri godine bavila nedozvoljenim lobiranjem ili u posljednjoj godini bila upisana u registar lobista…
“Vijesti” su nedavno objavile da je većina članova Vlade prošlog četvrtka imala zamjerke na Predlog izmjena zakona o državnim službenicima i namještenicima, a njihove primjedbe uglavnom su snižavale predložene kriterijume zbog čega je ministar javne uprave Maraš Dukaj izdvojio mišljenje u odnosu na te sugestije kolega.
Vlada je usvojila prije dva dana taj Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.
Dobar dio izvršne vlasti protivio se rješenju da visoki rukovodni kadar - starješine organa, šefovi, inspektori… moraju imati završen fakultet u trajanju od četiri godine (VII-1 stepen stručne spreme). Za većinu ministara sporno je bilo i to što je Predlog zakona koji je MJU dostavio predviđao da vršilac dužnosti starješine organa mora biti biran iz reda zaposlenih u državnoj upravi, a ne da u javnu službu, bez poštovanja novih zakonskih kriterijuma, dolaze iz drugih sektora.
Gogić po ugovoru o djelu kod Mandića
I bivši sudija Ustavnog suda Milorad Gogić angažovan je od septembra prošle godine u Skupštini Crne Gore, ali ne i kao savjetnik.
“Vijestima” su iz parlamenta ranije rekli da je Gogić angažovan kao saradnik u kabinetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića i to po ugovoru o djelu.
Gogić je krajem maja prošle godine stekao uslov za penziju na osnovu čega mu je prestala funkcija sudije Ustavnog suda.
On je tada napunio 66 godina i stekao uslov za penziju u skladu sa Zakonom o radu, koji je potom izmijenjen pa je granica za odlazak u penziju podginuta na 67 godina.
Bonus video:
