r

Bilateralne konsultacije sa Zagrebom o otvorenim pitanjima: Ne zna se kad će nova runda s Hrvatima

Poglavlje 31 ima internu spremnost da bude zatvoreno u bilo kom trenutku, rekli su iz MEP-a

11502 pregleda 3 komentar(a)
Konsultacije počele 27. januara: Kastratović i Matušić, Foto: Ministarstvo vanjskih poslova
Konsultacije počele 27. januara: Kastratović i Matušić, Foto: Ministarstvo vanjskih poslova

Nastavak bilateralnih konsultacija s Hrvatskom o otvorenim pitanjima, zbog kojih je ta država blokirala Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), još nije zakazan.

To su ‘’Vijestima’’ rekli iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), poručujući da će ‘’javnost biti blagovremeno informisana’’ o datumu sljedećih konsultacija.

Podsjećaju da su one počele 27. januara u Zagrebu, i da su ih vodili državni sekretar u MVP-u Periša Kastratović i državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Frane Matušić.

Odnosi s Hrvatskom pogoršali su posljednjih godina zbog više pitanja. Između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru, ali najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Zagreb oštro negodovao.

Zagreb je zbog rezolucije proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Iz EU su u više navrata, nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu, poručivali da su “dobrosusjedski odnosi suštinski element procesa pridruživanja” toj zajednici.

S Hrvatskom je neriješeno i pitanje granice u rejonu poluostrva Prevlaka i omogućavanje naknade svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom rata 90-ih.

Zbog svega toga je Hrvatska Crnoj Gori krajem prošle godine blokirala zatvaranje poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika). Crna Gora je tada zatvorila tri poglavlja - 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika).

U Ministarstvu evropskih poslova (MEP) poručuju da su optimisti kad je u pitanju zatvaranje poglavlja 31.

’’Sva završna mjerila u ovom poglavlju su ispunjena i ono ima internu spremnost da bude zatvoreno u bilo kom trenutku’’, rekli su ‘’Vijestima’’.

Podsjećaju da su konsultacije s Hrvatskom počele, te da je MVP zadužen za koordinaciju ovog procesa.

’’Toj diplomatskoj i diplomatsko-ekspertskoj aktivnosti treba vrijeme, ali smo uvjereni da je na pravom putu u pogledu zatvaranja poglavlja 31’’, rekli su iz MEP-a.

Znak da se sprema blokada bio je non-pejper (neformalni diplomatski dokument) koji je zvanični Zagreb u novembru prošle godine uputio Podgorici, u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje pitanja koja smatra otvorenim. Iako je Crna Gora od tada povukla neke poteze kojim je pokušala da riješi ta pitanja, kao što je odluka da tivatski Dom kulture “Josip Marković” bude ustupljen Hrvatskoj, to nije “odobrovoljilo” Zagreb, pa se on odlučio ne isti mehanizam kojim je Slovenija svojevremeno sputavala put Hrvatske ka EU.

Osim Doma kulture, Hrvatska je, u dokumentu upućenom Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, tražila i rješavanje pitanja vlasništva nad brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotor i omogućavanje naknade svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom rata 90-ih.

Bonus video: