Otvorene izborne liste predstavljaju suštinsku reformu da glas svakog birača ima veću težinu dajući mu mogućnost da bira ne samo partiju, već i pojedince, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
On je danas, u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, organizovao panel diskusiju: „Otvorene izborne liste – Vratimo moć građanima”.
Milatović je podsjetio da je u decembru prošle godine podnio inicijativu za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista.
"Uvođenje otvorenih lista može dovesti i do povećanja izlaznosti. Ne želim da građani osjećaju nemoć i obeshrabrenost. Želim da znaju da njihova moć nije simbolička, već suštinska. Demokratija nije samo pravo glasa svake četiri godine, već proces koji zahtijeva neprestanu budnost i posvećenost. Iskustva drugih zemalja koje su uvele otvorene liste mogu poslužiti kao otvoreni vodič, ali naša rješenja moraju biti naša, prilagođena našim specifičnostima", kazao je on.
Kabinet predsjednika će dostaviti predlog zakona, ako ga ne pripremi odbor
Milatović je istakao da, ako Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripremi zakon, da će njegov kabinet dostaviti predlog.
Čarapić: Raspisati referendum, PES podržava otvorene liste
U prvom panelu su učestvovali: dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Zlatko Vujović, kopredsjedavajući skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (PES), te članica istog odbora Ana Novaković Đurović (URA).
Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i moderator događaja, pitao je sve paneliste da li su za uvođenje otvorenih lista.
"Često se ovo posmatra kroz dva ekstrema - jedan je da ćemo uvođenjem otvorenih lista riješiti sve probleme, a drugi su NVO-i koji bi da otmu politiku od partija", rekao je on.
Čarapić je rekao da PES podržava otvorene liste i da su dio programa te stranke.
Kaže da mu je drago što je "jedan od utemeljivača našeg pokreta jedan od organizatora ovog panela".
"Smatram da, u prošlom sazivu, nije bilo volje da se uvedu, a ni u onome prije njega. Takođe, u ovom sazivu ne postoji volja na nivou konsenzusa, a vjerujem da neće imati ni u sljedećem. Moramo naći način koji će biti prihvatljiv. Smatramo da u tom smislu treba vratiti moć građanima i raspisati referendum. Ako građani kažu da su za, partije nemaju kud. Ukoliko kažu da nisu, partije mogu nastaviti da budu gospodari univerzuma", kazao je on.
Koprivica je konstatovao da je za svaki referendum potrebna kampanja i pitao, ukoliko bude raspisan, da li će PES biti jasno u kampanji za uvođenje.
Čarapić je odgovorio da su političari takođe građani, a da među njima ima onih koji će koristiti svoju javnu prepoznatljivost da pomognu kampanji za ili protiv.
"Mi kao PES kao najbolji vidimo luksemburški model. Moramo da uvidimo da li jedna ili više izbornih jedinica, koliko preferencijalnih glasova, da li da dozvolimo da građani mogu glasati kandidate sa više lista...", kazao je on.
Čarapić je kazao da će od sredine aprila o svim zakonima koji se tiču izborne reforme dobijati mišljenje ODIHR-a: "U tom smislu pozivam opoziciju da prevaziđemo bojkot makar po tom pitanju".
Ana Novaković Đurović je rekla da se zalaže za otvorene liste.
"Nismo među partijama koje su nakon 2020. odustale od toga. O konceptu otvorenih lista se puno govorilo, ali ipak, puno govorilo, a malo radilo. Kao političarka se i te kako zalažem i ne smatram da bi dovelo do 'muškog' parlamenta".
Poručila je da se ne smiju voditi populizmom.
"Kada idete u reformu, osim inputa i analiza treba da se prate trendovi. Jedan trend koji bismo voljeli je da je povjerenje u partije veće."
Smatra da otvorene liste neće same po sebi riješiti problem, rekavši da i dalje Državna izborna komisija i opštinske komisije nisu profesionalizovane.
"Što se tiče modela, u principu zaista mislim da su regionalna iskustva dragocjena. Svaka država donosi odluke na osnovu svog cilja. Crna Gora nije zemlja u kojoj je došlo do rodne ravnopravnosti. Imajući to u vidu, ja bih se kao zakonodavac i dalje opredijelila za neku vrstu kvota", istakla je.
Đorđije Blažić je podsjetio da je do 2010. raniji pravni sistem bio dužan da se uskladi sa Ustavom iz 2007.
"Pitanje da li smo za otvorene liste je pitanje da li smo da ustavne odredbe. Po Ustavu, ne može se priznati vlast koja ne proističe iz slobodne volje građana proizašle iz slobodnih izbora".
Vujović je kazao da preferencijalno glasanje u nekim zemljama funkcioniše bolje, u nekim gore.
"Zalažem se da se nikad ne desi da poslanik ne uzme riječ u Skupštini. A to se dešava jer ne zavisi od građana da li će biti u Skupštini, već od partijskih lidera. Imali smo žalbe ženskih NVO da bi se preferencijalnim glasanjem smanjio broj žena i navodi se primjer BiH. Tamo je problem što su male izborne jedinice. Mislim da Kosovo ima najbolji sistem. Kosovo i BiH nisu same kreirale sistem, već je međunarodni faktor uticao. Na Kosovu - kao da su učili iz nedostataka u BiH. Na Kosovu je visok stepen proporcionalnosti", naveo je on.
Ukazuje da je Kosovo imalo pet preferencijalnih glasova, od posljednjih izbora je deset.
Iz najveće partije, Samoopredjeljenja, kako je naveo, su sve žene izabrane sa preferencijalne kvote i nije bilo potrebno da koriguje rodna kvota. Ista je situacija i sa najvećom manjinskom listom - Srpskom listom, dodao je.
Vujović je ocijenio da uvođenje preferencijalnih glasova ne ugrožava postojeće dobre stvari, kao što je ulazak predstavnika manje brojnih naroda u Skupštinu.
Kakva je situacija u regionu
Panelisti u drugoj diskusiji bili su sutkinja Vrhovnog suda Kosova i bivša predsjednica Centralne izborne komisije Kosova Valdete Daka, predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić, te vanredni profesor političkih nauka na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dario Čepo.
Valdete Daka je objasnila da se glasa tako što se prvo zaokruži partija, a onda do 10 brojeva koji predstavljaju kandidate sa liste te partije.
Čepo je pojasnio da je teritorija Hrvatske podijeljena na 10 izbornih jedinica, a da je po jedna namijenjena Hrvatima u inostranstvu i nacionalnim manjinama.
"Imamo pojave da su kandidati posvađani sa liderom, pa ih on stavi na posljednje mjesto, ali oni ipak harizmom uspiju da uđu. Deset, petnaest odsto izabranih poslanika su oni koji su 'preskočili blokadu'".
Daka je istakla da je u početku svaki kandidat negdje vodio svoju kampanju, ali da su ih uglavnom sami finansirali.
Kasnije je donijeta odluka da individualni posteri kandidata ne postoje.
"Kad ste poslanik izabran glasom naroda, vaša je odgovornost veća. Kad ste poslanik izabran odlukom lidera, vaša je odgovornost prema njemu, a ne građanima", istakla je.
Irena Hadžiabdić je ocijenila da njihov sistem ima nedostatke, ali i prednosti.
"Imali smo situaciju da nam traže da stoji nadimak ili titula među imenima kandidata", dodala je.
Ona je istakla da kandidati postaju konkurenti jedni drugima i dolazi do kupovine glasova, te da su nedavno uveli profesionalne biračke odbore u kojima ne smiju biti predstavnici partija.
Daka je dodala da je obavezno da na listi, ali i u parlamentu, bude 30 odsto žena.
"U početku je bilo teško jer su se partije držale toga da ne mogu naći toliko žena i sl. Ali se vremenom se ispostavilo da su skoro sve žene koje su ušle u parlament ušle svojim glasovima. U momentu kad su žene dobile mogućnost da se izjasne i da pričaju o problemima koje imaju, one su počele da dobijaju glasove", objasnila je.
Kad je riječ o manje brojnim narodima, ona je objasnila da je od 20 mjesta koja su namijenjena njima, 10 je rezervisano za Srbe, a 10 za ostale manjine - Bošnjake, Turke, Gorance...
Hadžiabdić je kazala da su počeli sa dva odsto žena u parlamentu 1996. godine, a da je nakon toga odlučeno da se uvedu kvote.
"Vremenom, nismo ostali na tom broju. Uvele su se poluotvorene liste. Postotak žena je oko 17 odsto, a na lokalnom nivou oko 22 odsto", istakla je.
Čepo je kazao da je na lokalnim izborima u jednom malom mjestu u Dalmaciji vidio da je samo jedna žena bila kandidat.
Kad je riječ o manjinama, on je kazao da tri mjesta pripadaju srpskoj manjini, po jedan mađarskoj i italijanskoj, jedan predstavnicima naroda sa prostora bivše Jugoslavije, jedan narodima "sa prostora bivše Austro-Ugarske", a jedan dijele Češka i Slovačka manjina.
On je dodao da često pripadnici manjinskih naroda ne glasaju za manjinske kandidate.
Odgovarajući na pitanje da li su otvorene liste napredak u odnosu na zatvorene, Hadžiabdić je rekla da je to jedini iskorak koji su imali kroz 24 izborne reforme.
Na pitanje da li se u njihovim državama može ponoviti situacija kao u Šavniku i Kotoru, gdje se izbori ne mogu završiti, Daka je kazala da je kod njih u OIK-u uvijek neparan, te da je opštinska komisija podređena centralnoj.
Hadžiabdić je podsetila da Mostar nije imao izbore od 2008. do 2020, te da je jedna osoba tužila državu zbog toga.
Čepo je rekao da je u početku bilo slučajeva da partije demotivišu članstvo da koristi preferencijalni glas.
Iz publike se javio za riječ građanski aktivista Božidar Vujičić, zagovornik otvorenih lista.
Kazao je da su otvorene liste postojale u Crnoj Gori od 1905. do 1990. i da se biračko pravo može koristiti ili ne koristiti, a ne manje ili više koristiti.
Građanski aktivista Dževdet Pepić je konstatovao da su svi crnogorski politički problemi nastali iz kronizma - od Momira (Bulatovića) i Branka (Kostića), preko Mila (Đukanovića) i Momira, te ovog najnovijeg (aludirajući na Milatovića i premijera Milojka Spajića), ali da bi otvorene liste pomogle rješenju tog problema.
On je dodao da mu je drago što je podržao Milatovića na predsjedničkim izborima, ali ne toliko zbog njega koliko zbog protivkandidata (Đukanovića).
Dijaspora ima pravo da glasa
Sva tri panelista su kazala da dijaspora ima pravo da glasa.
Hadžiabdić je istakla da se moraju registrovati, ali da je bilo nepravilnosti da se na autobuskoj stanici u Austriji prijavi 20 birača, te da sad traže dodatne dokaze - ako su na radu ili liječenju moraju poslati dokument.
"U početku su se listići slali poštom, a danas se otvaraju biračka mjesta u DKP-ima, a da postoji problem da u biračkom odbor bude ravnopravan odnos muškaraca i žena, te da svi narodu budu zastupljeni, pa se prijavljuju građani nastanjeni u tim zemljama. Kad je riječ o izbeglicama iz rata, biran je dokaz birački spisak iz 1991."
Čepo je kazao da Hrvate van Hrvatske ne zovu dijaspora, zbog Hrvata u BiH koji su konstitutivni, ali da oni glasaju u posebnoj jedinici.
Bonus video:
