Evropa radi na novim planovima odbrane i jačanju sopstvenih kapaciteta u tom domenu i Crna Gora treba da odluči da li želi da bude dio toga, ocijenio je ministar vanjskih poslova Češke Jan Lipavski.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da bi to donijelo dodatnu sigurnost regionu.
“Mnogo se toga dešava, a zajednička spoljna i odbrambena politika je ključna. Mogu samo pozvati na još veću saradnju u tom pogledu”, kazao je Lipavski komentarišući promjene u američkoj politici nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD.
Tramp je odlučio da zamrzne pomoć Ukrajini i zauzme pomirljiviji stav prema Moskvi, što je uznemirilo Evropljane, koji Rusiju vide kao najveću prijetnju. Na samitu u Briselu u četvrtak, evropski lideri podržali su planove za povećanje izdvajanja za odbranu i obećali da će i dalje biti uz Ukrajinu.
Lipavski je kazao da je EU za Crnu Goru najbolja opcija za dugoročnu sigurnost i prosperitet i nada se da će pregovori koji su u toku sa Hrvatskom dovesti do rješavanja svih otvorenih pitanja.
“Ali to je nešto što Crna Gora i Hrvatska treba da riješe bilateralno”, poručio je češki ministar koji je juče boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Odnosi s Hrvatskom pogoršali su posljednjih godina zbog više pitanja, između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru. Najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac. Zbog svega toga je Hrvatska Crnoj Gori krajem prošle godine blokirala zatvaranje poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), zbog više neriješenih pitanja.
Smatrate li da pregovori između Crne Gore i EU predugo traju?
EU je za Crnu Goru najbolja opcija za dugoročnu sigurnost i prosperitet. Ovo važi i za druge zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu članice Evropske unije. Naravno, proces traje dugo, ali to je djelimično politički, a djelimično tehnički proces. Sviđa mi se ambicija trenutne Vlade i široka podrška crnogorskog društva evropskim integracijama. Postoji određeni domaći zadatak koji treba da se uradi, a Češka to snažno podržava.
Postoji li šansa da Crna Gora postane naredna članica EU u sljedećih nekoliko godina? Crnogorska Vlada je veoma optimistična u vezi s tim pitanjem.
Nisam pristalica određivanja konkretnih datuma u ovom procesu, jer to može stvoriti atmosferu samozadovoljstva. Ako imamo neki datum, ne znači da je sve završeno. Mnogo toga mora biti ispunjeno – neophodno je donijeti zakone, riješiti tehnička pitanja, a tu je i politička volja svih ostalih članica EU da to odobre, zbog čega nije moguće garantovati tačan datum. Međutim, sam proces i usklađivanje s EU su veoma korisni i važni za Crnu Goru. I mi smo prošli kroz to – Češka je pregovarala o članstvu i sada radimo na tome da maksimalno iskoristimo prednosti članstva u EU. Sviđa mi se ambicija (Vlade Crne Gore). Ambicija je važna jer daje jasan zadatak raznim tijelima – bilo da su to ministri, agencije – ali takođe šalje signal građanima da političari rade na tom cilju. Rekao bih da je to pametna strategija.
U kojoj oblasti Crna Gora treba da postigne najveći napredak kako bi postala sljedeća članica EU? Da li su to dobrosusjedski odnosi, s obzirom na neriješena pitanja sa Hrvatskom?
Znam da je Hrvatska veliki prijatelj Crne Gore i važan regionalni partner, pa se nadam da će pregovori koji su sada u toku dovesti do rješavanja svih otvorenih pitanja. Ali to je nešto što Crna Gora i Hrvatska treba da riješe bilateralno. Znam da su neka poglavlja zatvorena, dok su neka još u procesu. Imam utisak da je Vlada vrlo aktivna po tom pitanju. Kao ministar spoljnih poslova, smatram da je važno da se Crna Gora dodatno uskladi sa zajedničkom spoljnom i odbrambenom politikom EU – to je nešto na čemu možemo više raditi.
Dakle, ne očekujete da će Hrvatska nastaviti da blokira Crnu Goru na putu ka EU?
To je pitanje koje treba da se rješava između Crne Gore i Hrvatske. Razgovarao sam o tome s predsjednikom (Jakovom Milatovićem), ministrom spoljnih poslova (Ervinom Ibrahimovićem) i potpredsednikom Vlade Filipom Ivanovićem. Razumijem da postoji volja za dijalog i nadam se da će doći do rješenja.
Kako ocjenjujete rad crnogorske Vlade u vezi sa ispunjavanjem obaveza iz EU agende?
Obaveze su dio procesa proširenja, tako da mogu samo komentarisati rad i ambiciju Vlade u vezi s tim temama.
Da li rad crnogorske Vlade ometaju ideološke razlike među partijama koje je čine?
To ne mogu procijeniti. To je nešto što svaki crnogorski građanin treba sam da razumije i odluči da li mu se sviđa ili ne. Nije moja uloga da ocjenjujem unutrašnju politiku. Za mene je važno da čujem jedinstvenu poruku od različitih članova Vlade – a ta poruka je da Crna Gora želi da radi na pristupanju EU i da je to njen jasan cilj.
Kako, prema Vašem mišljenju, može biti riješena politička kriza izazvana situacijom u Ustavnom sudu Crne Gore?
To je pitanje na koje ne mogu komentarisati, jer ne znam detalje. Bilo bi neprimjereno da dajem savjete. Mislim da je to unutrašnje pitanje koje mora biti riješeno demokratskim procesima u Crnoj Gori, a ja vjerujem u te procese.
Kako će radikalna promjena odnosa SAD prema Evropi uticati na prilike u EU i na Balkanu?
Možemo primijetiti prilično dramatične promjene u američkoj politici. Vidimo da se mnogi instrumenti “meke moći” sada uklanjaju ili mijenjaju. Sjedinjene Američke Države će voditi nešto drugačiju politiku. Za Češku to znači da moramo nastaviti da radimo na transatlantskim odnosima, angažovati SAD i razgovarati o zajedničkim interesima, a očekujem da je slično i za Crnu Goru. Mislim da je i za Crnu Goru ovo važan aspekt politike.
Evropa sada radi na novim planovima odbrane i na jačanju sopstvenih kapaciteta u tom domenu. Crna Gora treba da odluči da li želi da bude dio toga. Mogu samo reći da bi to donijelo dodatnu sigurnost regionu. Ipak, još nema konkretnih rezultata – mnogo se toga dešava, a zajednička spoljna i odbrambena politika je ključna. Mogu samo pozvati na još veću saradnju u tom pogledu. Imam dobru komunikaciju s predsjednikom (Crne Gore), ministrom spoljnih poslova i potpredsjednikom Vlade Filipom Ivanovićem, tako da su jučerašnji sastanci bili veoma korisni i u širem geopolitičkom kontekstu.
Da li promjena politike SAD može uticati na proširenje EU, odnosno zaustaviti ga i onemogućiti pristupanje Crne Gore i ostalih država regiona?
Ne mislim da bi politika Donalda Trampa mogla zaustaviti proširenje EU. Naprotiv, mislim da je proširenje garancija sigurnosti i prosperiteta za Crnu Goru, tako da mogu zamisliti da će to biti dodatni podsticaj za Crnu Goru da nastavi s reformama i približavanjem EU.
Može li Trampova politika izazvati nestabilnost u regionu?
Još nismo vidjeli mnogo toga od nove administracije Donalda Trampa ili njegove moguće druge administracije u vezi sa Balkanom. Teško je komentarisati šta bi moglo da se promijeni. Možemo nagađati, ali trenutno se situacija nije značajno promijenila.
Da li mislite da bi EU trebalo da formira svoju vojsku?
Mislim da bi Evropa trebalo da ima jake nacionalne vojske, što je drugačije od jedinstvene evropske vojske. Potrebna nam je snažna evropska odbrana protiv prijetnji kao što je Rusija – to je apsolutna nužnost.
Biće snažan pritisak da se poveća vojna potrošnja
Kako će potezi SAD i Trampa uticati na NATO?
Biće snažan pritisak da se poveća vojna potrošnja. Moja Vlada, Vlada Češke, odlučila je da postepeno povećava izdvajanja na 3% BDP-a u narednih pet godina. Očekujem da će to biti glavna poruka unutar NATO-a:
“Molimo vas, trošite više na odbranu.”
Bonus video:
