Kandidat za sudiju Ustavnog suda, Marko Blagojević, saopštio je danas da se mnogo čeka na odluke po ustavnim žalbama, te da se boji da će doći u situaciju da ona bude izgubljena kao djelotvorno pravno sredstvo.
On je to kazao na današnjoj sjednici Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore na kojoj su nastavljena konsultativna saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda.
Blagojević je kazao da se, nakon fakulteta, zaposlio kao pripravnik u Osnovnom sudu u Nikšiću, kao i da je nakon položenog pravosudnog ispita, imenovan za savjetnika u istom sudu, ali i da je 2010. godine imenovan za sudiju Osnovnog suda u Herceg Novom.
"Tada kad sam došao u taj sud dobio sam krivični referat i radio sam ga sa još jednim kolegom nekih godinu i po dana i mi smo taj referat sveli na nekih dvadesetak predmeta i već 2012. godine sam dobio preraspodjelu za izvršni referat koji nije bio na zavidnom nivou. Ako ćete vjerovati, bili su predmeti iz 1985. godine", istakao je Blagojević i dodao da je nakon toga, izabran za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću gdje je dobio referat parnice i sudije za analitiku.
Kako je kazao, od 2022. je sudija u Višeg suda u Podgorici, gdje je sudija za maloljetnike.
Dodao je da je bio koautor naučnog rada o predaji i oduzimanju djeteta i ulozi organa starateljstva u kom se bavio uporednom praksom država regiona i Evropskog suda.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović pitao je Blagojevića šta ga je motivisalo da se kandiduje, ali i na koji način bi ubrzao rješavanje nagomilanih predmeta.
Blagojević je odgovorio da ima prirodan motiv da napreduje, a sudija "koji nije karijerista ostane na istom nivou".
"Ono što je moja želja je da dopriensem radu tog suda sa svojim znanjem i stručnošću u smislu bržeg rješavanja predmeta i očuvanja ustavnosti, ali prije svega da se poradi na poštovanje ljudskih prava i sloboda. A kako bih unaprijedio rad tog suda - ja kao sudija jedino marljivim i mukotprnim radom. Meni radni dani ne traju po osam sati, već i popodne, i vikendima. Ako hoćete rezultat, morate da radite. Pitanje unaprjeđenja je pitanje za predjsendika Ustavnog suda. Ako bih ja bio izabran, radio bih na efikasnosti na način što bih uveo normu. Ipak tu treba napraviti balans između broja i kvaliteta", poručio je.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović pitao je Blagojevića da li postoji sukob Ustavnog i osalih sudova u dijelu određenih pravnih shvatanja, sa posebnim osvrtom na prava djeteta, ali i da napravi analizu u dijelu postupanja Ustavnog po pitanju prava djeteta, te da iznese stav o tome što sudije ne koriste svoje zakonsko pravo da po službenoj dužnosti pokrenu postupak kad vide neku anomaliju u društvu.
Kandidat za sudiju je odgovorio da se mnogo čeka na odluke po ustavnim žalbama, te da se boji da će doći u situaciju da ona bude izgubljena kao djelotvorno pravno sredstvo.
"Što se tiče odluke Ustavnog o pravima djeteta, nisam gledao njihovu praksu, ali sam u saznanju da je jedan moj predmet bio pred Ustavnim udom, a ticao se prava djeteta", kazao je Blagojević.
Blagojević je kazao da je praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP) da se njihove odluke zasnivaju na šest postulata, između ostalih - da odluke ne smiju biti na štetu neke stranke, da se ne smiju poništiti, da ne smiju neopravdano kasniti, ali da je sami sud izašao iz te prakse u jednom slučaju.
Predsjedavajuća Jelena Božović (Nova srpska demokratija - NSD) pitala je Blagojevića o odlaganju lokalnih izbora u 13 opština 2022. godine.
"Naime, manjinska Vlada koju je tada podržavala Demokratska partija socijalista (DPS) je izmjenom Zakona o lokalnoj samoupravi odložila izbore u 13 opština među kojima je i Glavni grad Podgorica koji je trebalo da se održe u junu - ti izbori su izmjenom zakona koji se ne odnosi na njih, odloženi su za oktobar. Trebalo je mijenjati Zakon o izboru poslanika i odbornika za koji je potrebna dvotrećinska većina. Demokratski front je tada podnio inicijativu US za provjeru ustavnosti takve odluke i US se negativno odredio u vezi sa izmjenama tog zakona, ali je nastupila jedna tišina kao da se ništa nije desilo", istakla je.
"Upravo danas, ovi koji se predstavljaju kao ustavobranitelji, a to su DPS i stranke koje njih podržavjau, upravo oni su ti koji su najglasniji kad se priča o zaštiti Ustava, a tada su zapravo bili neko ko krši Ustav. Zanima me Vaše mišljenje kao pravnika, šta je bilo potrebno uraditi nakon odluka US, a ne samo da se zanemari to mišljenje. I još jedno pitanje - da li ste ikad bili član neke političke stranke", pitala je Božović.
Blagojević je odgovorio da nikad nije bio član bilo koje političke stranke, te da mu je to zabranjeno kao sudiji.
On je dodao da se ne sjeća tog detalja iz 2022.
Dragović je pitao da li su izbori i sve što je njima određeno zakonito.
Blagojević je odgovorio da se započeti postupci mogu završiti, iako se stave van snage.
Bonus video:
