Dodik za "Vijesti": Vaše ministarstvo zna bolje da li mi je neko pomogao

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik kazao je sinoć “Vijestima” da su mu prijatelji, “bliski ljudima u Crnoj Gori”, prenijeli da se Podgorica bila angažovala da Interpol ne raspiše potjernicu za njim.

Na opasku da je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore saopštilo juče da Vlada i diplomate nisu učestvovali u tome, Dodik je odgovorio:

“Pa ne znam, ali... Možda sam bio pogrešno informisan. To nek oni objasne. Ako jesu - hvala im; ako nisu - hvala, zapamtiću”.

Dodao je da su mu “neki ozbiljni ljudi”, za koje, kako je naveo, cijeni “da su bliski ljudima u Crnoj Gori”, rekli da je i iz Crne Gore nešto rađeno povodom njegovog slučaja.

“Ali, evo, ako demantuje tako moćno ministarstvo, kao što je spoljnih poslova - izvinjavam se što sam ih doveo u poziciju da demantuju”.

Upitan kojim su ljudima u Crnoj Gori bliski oni koji su mu prenijeli informaciju o navodnoj pomoći Podgorice, Dodik je poručio:

“Ma daj, nemojte sad ovdje voditi istražni postupak... Imam neke prijatelje koji su mi iz nekih života, ali okej - nisam se čuo s njima poslije, pa ne mogu reći ni ovo, ni ono. Ali cijenim da je Ministarstvo informisanije nego ja. Hvala im. Ali imali su očigledno potrebu da se ograde. To je njihov problem. Želim ljudima u Crnoj Gori sve najbolje”.

Dodik je preksinoć, nakon što je saopštio da neće biti na tzv. crvenoj potjernici, izjavio da se i Crna Gora bila angažovala da se to ne desi.

Sve može neformalnim kanalima

Ona nije mogla uputiti Interpolu prigovor na zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (BiH) za raspisivanjem potjernice za prvim čovjekom RS, ali je neko iz Podgorice mogao neformalnim kanalima lobirati za odbijanje tog zahtjeva.

To proizilazi iz odgovora koje su “Vijestima” juče dali Uprava policije i stručnjak s dugogodišnjim iskustvom rada u Interpolu.

Taj sagovornik kazao je da su pravila te organizacije, koja se bavi međunarodnom policijskom saradnjom, jasna, i da pravo prigovora na zahtjev da se raspiše potjernica imaju samo zemlje čiji bi državljanin mogao da bude stavljen na nju.

“Zahtjev, ili prigovor, isključivo može da se dostavi kanalima Interpola. Dakle, preko nacionalnih centralnih biroa ili diplomatskim putem, notom. Prigovor se, s obrazloženjem, upućuje Komisiji za kontrolu Interpolovih fajlova (CCF), koja je jedina nadležna za validiranje potjernica, ili Generalnom sekretarijatu Interpola”, objasnio je izvor lista, dodajući, međutim, da su osim zvaničnih prigovora, “uvijek u igri” i neformalni kanali kojima se pokušava uticati na odlučivanje Interpola.

Do informacije da li je neko iz Podgorice pokušao tako ili neki drugi način da pomogne Dodiku, “Vijesti” juče nisu mogle da dođu. Na pitanje da li su na bilo koji način bili angažovali kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje potjernice za njim, nije odgovorio Dodiku blizak šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), dok je kabinet premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) rekao da je na to pitanje u ime Vlade odgovorio MVP.

Čelnik tog resora Ervin Ibrahimović saopštio je juče ujutru da “kategorički i nedvosmisleno” odbacuje tvrdnje da su MVP, pa time i bilo koji diplomata, bili angažovani kako Interpol ne bi odobrio crvenu potjernicu za Dodikom i predsjednikom Skupštine RS Nenadom Stevandićem. Ibrahimović je na mreži Iks naveo da je, “u intenzivnoj komunikaciji” s kolegama iz Vlade, “dobio uvjeravanja” da se niko iz drugih resora nije na bilo koji način uključivao u taj postupak.

“Svako ‘angažovanje’ sa zvanične adrese iz Crne Gore s ciljem da Interpol, na zahtjev iz BiH, ne raspiše potjernicu za Dodikom (ili bilo kojim drugim pojedincem) predstavljalo bi još jedno miješanje u unutrašnja pitanja druge države...”, poručio je on.

Nije državljanin, pa se nije moglo pisati Interpolu

Da Crna Gora zvaničnim putem nije mogla ništa u slučaju Dodika, potvrdili su i iz Uprave policije, rekavši “Vijestima” da Interpol Podgorica nije ostvarivao komunikaciju s Generalnim sekratarijatom Interpola, jer na to, kako su naveli, ima pravo samo u situacijama koji se tiču crnogorskih državljana, a predsjednik RS to nije.

“Uz to, Crna Gora trenutno nema oficira za vezu pri Generalnom sekratarijatu Interpola u Lionu”, saopštili su.

Dodik je preksinoć saopštio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obavijestio da je Interpol odbio da raspiše potjernicu. Sud BiH potvrdio je tu informaciju, ali nije obznanio detalje odluke.

Nalog da predsjednik RS bude na crvenoj potjernici izdao je 27. marta Sud BiH. Kao osnovu za njeno raspisivanje naveli su da su Dodik i Stevandić, “koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu RS, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH”.

Tužilaštvo te zemlje tereti Dodika, Stevandića, premijera RS Radovana Viškovića “i druga lica” za napad na ustavni poredak BiH. Dodika sumnjiče za to jer je potpisao zakone kojima se zabranjuje sprovođenje odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, čime se onemogućava rad državnih pravosudnih institucija i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS.

Predsjednik RS podsjetio je da je Srbija bila uputila prigovor Interpolu (Dodik je i njen državljanin), dodavši da su ga potom “nazvale” i neke druge zemlje.

“... Predsjednik (Vlade Mađarske Viktor) Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje...”, izjavio je.

Beograd je u noti Generalnom sekretarijatu Interpola tvrdio da je prekršen član 3 Statuta te organizacije, u kom piše da je u njoj “strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu”

Tajili da li bi ga uhapsili

Uprava policije nije željela u utorak, dok se čekalo na odluku Interpola, da se izjasni da li bi uhapsila Dodika ako se nađe u Crnoj Gori pod eventualnom potjernicom.

“Vijestima” su tog dana iz Interpola Podgorica, koji je pod nadležnošću Uprave policije, kazali da to ne mogu učiniti da ne bi pogazili “načelo taktike postupanja”.

“Interpol Podgorica bi u slučaju bilo kakvih javnih istupa koji bi mogli upućivati na potencijalnu izvjesnost lišavanja slobode bilo kojeg lica prekršio načelo taktike postupanja”, poručili su.

Crvena potjernica je, kako piše na sajtu Interpola, zahtjev organima za sprovođenje zakona širom svijeta da lociraju i privremeno uhapse osobu koja čeka na ekstradiciju, predaju ili slične pravne radnje.

Ona ne predstavlja nalog za hapšenje, jer svaka članica Interpola primjenjuje svoje propise pri odlučivanju da li će lišiti slobode traženu osobu.

Sud BiH je Dodiku krajem februara izrekao jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS od dana pravosnažnosti presude, zbog potpisivanja predsjedničkih ukaza kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit prethodno poništio.

Topić: BiH živi životom konstantne krize i vječite nestabilnosti

Dodik je dok se čekala odluka Interpola bio u Moskvi, a prije toga u Izraelu. Analitičarka Fondacije “Fridrih Ebert” iz Banjaluke Tanja Topić kazala je “Vijestima” da se predsjednik RS “uputio na daleke pute” kako bi pokazao da ima prijatelje među velikim svjetskim državnicima, i kako bi preko njih uspio da se približi predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu.

“Njegov cilj u konačnici je da izdejstvuje ukidanje OHR-a (Kancelarije visokog predstavnika), ‘progon’ visokog predstavnika iz BiH, čime bi izdejstvovao ukidanje njegovih odluka, sebi pribavio slobodu i produžio politički vijek. Dodik stalno potcrtava kako dijeli iste vrijednosti kao i Tramp, svoju političku sudbinu poistovjećuje s progonom Trampa, Marin le Pen... Istina, sad se nalazi između trampizma i putinizma, pa je još neizvjesno na koju stranu će njegova naklonost prevagnuti”.

Na pitanje hoće li Vučić biti spreman da ga “čuva” po svaku cijenu, Topić je odgovorila da će ga predsjednik Srbije “čuvati” do one granice dok to ne počne da ugrožava njegovu (Vučićevu) poziciju.

“Nisam sigurna da će, i unatoč toj silnoj bratskoj ljubavi, biti spreman da podnese žrtvu radi Dodika”.

Upitana šta priča o potjernici može značiti za prilike u BiH, ali i uopšte na Balkanu, sagovornica je rekla da ta država živi životom “konstantne krize i vječite nestabilnosti”.

“Za svaku novu kažemo da je ‘istorijska’ i ‘najveća’ nakon Dejtona...”.