Nositeljka liste Građanskog pokreta za Herceg Novi “Idemooo!” na predstojećim izborima u toj opštini, Olivera Doklestić, najavila je da će joj, ako bude u lokalnoj vlasti, prvi potez biti smjena sekretara za prostorno planiranje i urbanizam, kao i sekretara za komunalno-stambene poslove.
“... Zbog donošenja štetnih odluka i rješenja, odnosno zbog ‘nemiješanja u svoj posao’ ili zbog nemiješanja u svoj posao. Potom treba raditi provjere i zamjene svih drugih rukovodećih kadrova, postaviti kompetentne osobe, dokazane znanjem, kvalifikacijom i odgovornim odnosom prema poslu. Isto tako i u Upravnim odborima opštinskih preduzeća”, poručila je ona u intervjuu “Vijestima”.
Izbori u Herceg Novom zakazani su za 13. april, a za mjesta u tamošnjem lokalnom parlamentu takmičiće se devet lista.
Koji procenat podrške građana očekujete na izborima?
Nismo radili ankete, niti se bavimo procjenama. Gdje god se krećemo, nailazimo na simpatizere i dobijamo podršku. Mislim da ćemo prirediti iznenađenje.
S kojim partijama biste sarađivali nakon izbora, a sa kojim ne?
Nakon izbora sve će “karte biti na stolu”. U predizbornoj kampanji smo jedini koji govorimo otvoreno i direktno o problemima, ali i dajemo predloge rješenja. U političko nadmetanje smo ušli iz razloga suštinskih, sistematskih promjena, u čemu je ključna: borba za dostojanstvo znanja i obrazovanja, depolitizacija rukovodećih mjesta, antikorupcijska borba i stvarna transparentnost svih poslova, naročito nabavki i građevinskih radova, kao i decentralizacija u donošenju odluka. S ovakvim stavovima ući ćemo u postizborne dogovore.
Koji će biti Vaš prvi potez ukoliko budete u mogućnosti da vršite vlast?
Prvi potez će biti smjena sekretara za prostorno planiranje i urbanizam i sekretara za komunalno-stambene poslove, zbog donošenja štetnih odluka i rješenja, odnosno zbog “nemiješanja u svoj posao”, ili zbog nemiješanja u svoj posao. Potom treba raditi provjere i zamjene svih drugih rukovodećih kadrova, postaviti kompetentne osobe, dokazane znanjem, kvalifikacijom i odgovornim odnosom prema poslu. Isto tako i u upravnim odborima opštinskih preduzeća. To je depolitizacija, bez koje nema pomaka naprijed.
Herceg Novi se snabdijeva vodom iz Trebinja preko Hrvatske, ali su, tokom redovnog godišnjeg čišćenja hidrotunela u cjevovoda od Plata u Hrvatskoj, česte restrikcije, jer Regionalni vodovod ne može zadovoljiti potrebe novske opštine. Ako budete učestvovali u vlasti, šta ćete preduzeti da se ovaj problem riješi, ali i u kom roku i s koliko sredstava?
Kao bivši direktor “Vodovod i kanalizacija” (VIK) i građevinski inženjer hidrotehničar po struci, upoznata sam sa stanjem hercegnovskog vodovodnog sistema, kao i raspoloživim resursima. Cjevovod Plat-Herceg Novi bio je naša najbolja investicija, a i dalje je. Od 2017. do decembra 2022, koliko sam bila direktor, značajno su smanjeni gubici vode u sistemu, za više od 15 odsto, što se smatra velikim rezultatom, i što je omogućilo nesmetano funkcionisanje bez ljetnjih restrikcija. Obustava dotoka sa Plata bila je tek u septembru 2022. Bili smo na dobrom putu da čuvanjem lokalnih resursa, tokom cijele godine, uz tendenciju smanjenja gubitaka i permanentnim saniranjem kvarova, postignemo značajne uštede da se septembar dočeka s raspoloživih 250 l/s. Uz još par godina takvog monitoringa sistem bi doveli do stanja da građani ne osjete zatvaranje dotoka s Plata.
Mojim uklanjanjem s mjesta direktora prekinuta je tendencija dobrog, uravnoteženog radnog tempa s povećanjem stepena efikasnosti i efektivnosti, jer je novi direktor čovjek koji teži “velikim” poduhvatima. U međuvremenu se grade grandiozni objekti duž rivijere što će povećati potrošnju i do 10 l/s. Budemo li učestvovali u vlasti, potrudićemo se da nastavimo tamo gdje smo stali u decembru 2022, s tim da treba dograditi sistem tzv. “viših rezervoara” (idejno rješenje staro 20-ak godina), da bi se izbjeglo višestepeno pumpanje, kakvo je sada.
Kako biste spriječili problem ispuštanja otpadih voda direktno u more? Šta ste spremni da preduzmete da se projekat postrojenja i kolektora realizuju? S obzirom da ste bili na čelu novskog Vodovoda - koga smatrate odgovornim za ovaj problem, zbog čega mislite da je do njega došlo i da li bi, ukoliko biste učestvovali u vlasti, bio riješen u naredne četiri godine?
Kolektor je završen, ali ne može da dobije tehnički prijem jer ne zadovoljava tehničke uslove. PPOV (postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda) u Meljinama je nezavršen, opasan, a u djelimičnoj funkciji. Oba objekta su ozbiljan kamen spoticanja vlasti, već 13 godina. U vrijeme moje direktorske funkcije, VIK je održavao kolektor na rivijeri, sa svim popravkama, ali mu nije bio vlasnik. Na PPOV-u su zaposleni radnici VIK-a, a vlasnik Opština preko formalno drugog preduzeća. Iako je od 2020. bila ista vlast u državi i u opštini, svejedno ništa od kapitalnih investicija za hidrotehničku infrastrukturu nije stizalo u Herceg Novi, pa tako ni za kolektor ili PPOV.
Sada su se najednom otvorili svi mogući fondovi i priča se o projektima za sanaciju kolektora i završetak PPOV-a. Dobro je da bude, napokon, kolektor saniran, a tehničko-tehnološki proces u PPOV-u doveden do kraja. Građani očekuju procesuiranje krivaca za ovako loše izvedene projekte i “izgubljen” novac. Odgovornost za loš posao, odnosno, krivci su kako izvođači i strani nadzor, tako i svi drugi koji su stavljali svoje potpise na situacije za naplatu, iz opštine i državnih institucija. Podržaću inicijativu da se reinvestira u oba projekta da bi se smanjili štetni uticaji u životnoj sredini i profunkcionisala oba objekta.
Najtrofejniji novski sportski kolektiv Vaterpolo klub Jadran, evropske mečeve igrao je u Trebinju. Ako budete vršili vlast u naredne četiri godine, šta ćete uraditi da se evropski vaterpolo vrati u Herceg Novi? Hoćete li početi proces rekonstrukcije bazena?
PVK “Jadran” ima svoj bazen uz Institut u Igalu. To je svojevremeno bila opštinska investicija i ne vidim potrebu da se odustaje od bazena uz Institut. Radi o sumi od nekoliko miliona eura, što je daleko manje, a i brže za realizaciju od građenja novog.
Šta ste spremni da uradite da se prekine praksa partijskog zapošljavanja?
U svojim kampanjama sve partije snažno zagovaraju depolitizaciju, odnosno da su protiv partijskog zapošljavanja. Pokret “Idemooo!” je na toj liniji od formiranja. Insistiraćemo na raspisivanju konkursa i osmisliti pravilnik vrednovanja i rangiranja.
Da li ste zadovoljni Vladinim planom restrukturiranja Instituta "Simo Milošević"? Koja su, po Vašem mišljenju, rješenja problematična, a koja dobra?
Institut je preostali privredni gigant u Herceg Novom, koji u vlasništvu ima nekoliko velikih objekata i veliku površinu neizgrađenog zemljišta. Bilo bi važno da se provede istraga o nastalim gubicima i procesuiraju krivci koji su doveli do teške finansijske situacije. Nemam veliko povjerenje u Vladine programe restruktuiranja vizavi uopšte svih ponašanja u minulom vremenu, HTP "Boka", "Jadransko brodogradilište", bolnica, GP "Prvoborac", trajekt "Kamenari-Lepetane", sa pravnom rašomonijadom ili lošim rješenjima. Iz Herceg Novog je svaka vlast mnogo više odnosila nego što mu je vraćala. Plan predviđa ulaganje od 88 miliona evra, a dospjele obaveze su 22 miliona. Institutu je neophodna finansijska pomoć da obnovi, opravi, nabavi, da bi stao na svoje noge, popunio nedostajući kadar, i odgovorio kvalitetom za svjetsko tržište i napokon stvarao profit. U to moram da vjerujem, kao nužno, iako treba imati rezervu da se stvari ne otmu kontroli i počne prodaja ili pretvaranje slobodnih prostora u građevinsko.
Da li ste saglasni sa idejom da se gradi nova bolnica kod tunela u Meljinama ili ste za to da se spasi postojeći objekat?
Apsolutno ne. Bolnica treba da ostane na sadašnjoj lokaciji. Građani Herceg Novog su zaslužili podrobnu istragu procesa privatizacije, pravosudni sistem i sama država treba da se izbore u korist građana, a ne da bolnica ide na drugu lokaciju. Građani su šest godina izdvajali sredstva kroz samodoprinos, a od toga je investirano u nju tek 1/3. Izgrađena je na zemlji manastira Savina. Pored sentimenta kod građana, bolnica Meljine ima duh mjesta, liječilišta. Lokacija nije slučajno izabrana baš na tom mjestu u vrijeme Austrougarske monarhije - mletački lazaret je stotinak metara dalje, poviše je manastir Savina. Zaposleni kažu da u vrijeme normalnog rada u njoj nikada nije bilo bolničkih bakterija. Danas djeluje anahrono i ne baš funkcionalno, jer su joj odjeljenja razbijena u više objekata, ali se to sve može rješiti projektom dogradnje u funkcionalnu cjelinu, što je značajno manje ulaganje od gradnje nove. Potrebna joj je nova oprema i povećanje medicinskog kadra. Sve se to da promptno rješiti, jer novac očigledno ovoj vlasti nije problem.
U Herceg Novom dio planskih dokumenata još nije donesen. Ako budete dio vlasti, šta ćete uraditi da se planska dokumenta donesu?
Aktivnosti u prostoru ne mogu da se rade bez planskih dokumenata. Nužno je ozbiljno raditi na planskim dokumentima, ali i poštovati smjernice viših instanci - Uprave za kulturna dobra ili Agencije za životnu sredinu, Direktive UNESCO organizacije. Uradićemo sve da unaprijedimo proces usvajanja planova.
Dok dočekamo zaobilaznicu - potrebni mali koraci
Jedan od velikih problema Herceg Novog jesu saobraćajne gužve koje se intenziviraju tokom turističke sezone. Kao rješenje predlagana je obilaznica, ali i podvodni tunel. Takođe, određeni predlozi prijetnja su da zaliv izgubi UNESCO status. Na koji način, u kom roku, kako i s koliko novca planirate da riješite ovaj problem, ukoliko budete u mogućnosti da formirate vlast?
O podvodnom tunelu kroz kumborski moreuz ka Luštici nemam šta da pričam, jer je loše rješenje, zbog ulazne štolne u predjelu Nakićenovića. To je osjetljivo vodonosno područje sliva Opačice. Idejno rješenje mosta za premošćavanje kumborskog moreuza, koje je nedavno predstavljeno, takođe počinje u visočijoj zoni istočnih Kuta, bez prethodnih studija, ne može biti u skladu sa UNESCO zahtjevima. Što se tiče kolske zaobilaznice, ona je u načelu prihvatljiva, ali ovakva trasa, kakva je predočena, predmet je ozbiljnih polemika. Trasa je postavljena preko područja gdje su poznati brojni izvori vode, vodna tijela, potoci, klizišta, ali i plodna zemlja za poljoprivredu, i naseljena područja. Trasa je morala da ima prethodnu razrađenu studiju sa svim prirodnim i stvorenim elementima, a nema je. Aktivna klizišta su u Mojdežu, Ratiševini, na Podima. Zaključak je, saobraćajnica da, ali treba detaljno rekognosciranje terena i odabir projektnog rješenja u skladu s tim. Rješavanje pitanja gustog saobraćaja je akutno. Dok ne dočekamo zaobilaznicu treba da radimo male korake, kroz sva moguća raspoloživa rješenja, od urednog režima vožnje, kontrole vozila, odluka o nužnom korišćenju lokalnog prevoza, izrade lokalnih, alterativnih puteva u skladu sa važećim DUP-ovima. Zaobilaznicu će rješavati država svojim sredstvima ili Opština kreditnim zaduženjem. Tehnoekonomska studija treba da pokaže vrijednost, ali se ne treba ishitreno upuštati u projekat dok se ne sagledaju svi parametri.
Bonus video:
