Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović (Demokrate) je Šaranovića pitala da li su unaprijeđeni zajednički granični prelazi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine kako bi se olakšao i ubrzao protok ljudi, roba i usluga, te da li model zajedničkog graničnog prelaza znači i efikasnije prilagođavanje evropskim standardima.
Šaranović je odgovorio da postoje dva zajednička prelaza, te da planiraju da otvore još dva - prelaze Šćepan Polje-Hum i Šćepan Polje-Paklica na dionici Plužine-Foča.
Popović je istakla da je zadatak iz Berlinskog procesa regionalno povezivanje, te da najveći udio crnogorskog BDP-a dolazi iz turizma.
Sjednica je završena.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović je Šaranovića pitao koje inovacije su planirane i iskomunicirane sa relevantnim subjektima, te koji sii planovi za dalji razvoj sistema sa ciljem povećanja bezbjednosti u saobraćaju, a povodom najavljenih značajnih izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobraćaja (ZOBS) i implementacije inovativnih mjera.
"U tom pogledu, molim Vas za osvrt na stepen realizacije operativnih policijskih aktivnosti u domenu bezbjednosti saobraćaja na putevima, izazovima sa kojima se suočavate i molim Vas da precizirate koji su dosadašnji rezultati ovih mjera", pitao je.
Šaranović je odgovorio da je veliki problem nekontrolisana vožnja, vožnja pod uticajem psihoaktivnh supstanci, nekorištenje pojasa...
"Po prvi put se reguliše upotreba električnih trotineta... Propisano je da lice mllađe od 16 godina ne može upravljati električnim trotinetom, obavezno nošenje kaciga...", kazao je.
Kako je dodao, konačno privode kraju javnu nabavku za stacionarne radarske sisteme.
Stjepović je pozvao ministra da kampanju sprovodi uz pomoć influensera na TikToku.
On je ministra dodatno pitao o predlozima zakona da pripadnici službe zaštite i spasavanja idu u penziju pod povlaštenim uslovima, na šta je Šaranović odgovorio da je njegov resor dao pozitivno mišljenje da vatrogasci odu u penziju pod povlaštenim uslovima 2028. godine.
Ćeman je, takođe, pitao Šaranovića šta je njegov resor uradio kako bi Crna Gora bila sljedeća članica EU, s obzirom da je jedan dio zakona iz IBAR-a upravo nadležnost ministra unutrašnjih poslova.
Ministar je odgovorio da je MUP ima stoprocentnu realizaciu strateškog okvira u prethodnoj godini, a da u zakonodavnom okviru nije sve realizvoano jer je dio poslat Evropskoj komisiji na izjašnjavanje, te da su sa evropskih adresa dali komentar da nikad veći progres nije postignut.
Njegova partijska kolegenica Anđela Vojinović je pitala Šaranovića da li se planira posebna revizija i koje instilucije će biti uključene u proces verifikacije biračkog prava građana, s obzirom na višegodišnje probleme sa biračkim spiskom u Opštini Šavnik.
On je odgovorio da su izbori zakazani za 23. oktobar 2022, a birački spisak zaključen 12. oktobra iste godine. Kako je dodao, broj birača se u izbornoj godini povećao za više od 300 ljudi.
Šaranović je istakao da je vršena provjera 86 lica, od čega je svega 20 imalo prebivalište u Šavniku.
Vojinović je rekla da je izborni sistem prethodnom režimu služio za zloupotrebe i namještanje izbora, a da je problem ne samo birački spisak, već i cijeli sistem.
Ona je pitala Šaranovića da li zna da su oni koji su provjeravali druge ljude da li imaju pravo glasa u drugim državama kršili zakon, te da li je upoznat sa nalazima Agencije za zaštitu ličnih podataka.
"Odgovorno tvrdim da smo preuzeli sve zakonske mjere koje su nam dozvoljene", istakao je.
Njihov partijski kolega Albin Ćeman je kazao da u Crnoj Gori postoji veliki kult oružja, te da veliki broj građana isto posjeduje.
"Primjećeno je da je u proteklih dva i po mjeseca vraćeno više oružja nego što je zabilježeno u prethodnih deset godina. Koji su, po Vašem mišljenju, glavni faktori koji su doveli do ovakvog trenda, koje kategorije oružja su najzastupljenije u ovim povratima i koje mjere Vlada i MUP planiraju da preduzmu kako bi se osigurala dodatna kontrola i spriječilo eventualno ilegalno korišćenje oružja?", pitao je Ćeman..
Šaranoviće je odgovorio da pretpostavlja da je to odgovor građana na pruženu ruku ministarstva.
Kako je dodao, sa količinom koja je vraćena mogla bi se naoružati brigada od 3.000 vojnika, a da je među vraćenim oružja bilo i puškomitraljeza, ali i bombi za koje nije moguće dati dozvolu fizičkim licima.
"U ovom trenutku se radi na implementaciji prihvaćenih preporuka, nakon čega možemo očekivati mišljenje od nadležmih organa i slanja na mišljenje Evropskoj Komisiji. Takođe, imajući u vidu da je bilo netačnih informacija u javnoisti da povodom inicijative 'Markov i Mašanov zakon', sve iz te inicijative je inkorporirano u nacrt zakona o oružju i munciiji", istakao je.
Kako je dodao, prema predlogu, oružani listovi će važiti pet, a ne deset godina, biće obavezni ljekarski pregledi, a da otežano davanje dozvola bude svima sa prekršajmima iz oblasti nasilja.
Ćeman je odgovoriod da među tim oružjem ima veliki dio nevažećeg oružja i pozvao vlasnike da ga vrate.
Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović ukazao je da država znala 30 godina da polciajci ne primaju plate iz budžeta nego "iz gepeka", te da policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža.
"Koliko je do sada pokrenuto postupaka u vezi sa ulvrđivanjem bezbjednosnih smetnji u radu policijskih službenika i koji su konkretni rezultati tih mjera? Odnosno koliko je policijskih službenika s tim u vezi privremeno suspendovano? Javnosti radi, molim Vas da objasnite na koji način se utvrđuje postojanje bezbjednosnih smetnji za rad policije. Posebno, kako se sprovodi temeljna provjera koja omogućava potom suspendovanje službenika za koje se utvrde sumnjive aktivnosti?", pitao je.
Šaranović je odgovorio da su na Birou za operativnu komunikaciju imali zahtjeve da su uradili nešto, te da je bilo suprotno, bio bi saučesnik kriminala.
Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović je istakao da je nervoza prisutna, jer je Crna Gora imala sve što treba - ali da je imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima, zakone koje je shvatala kao prpeoruke, policajce kojiulaze u restorane koje ne mogu da plate, a izlaze sa mafijaškim koveratma
"Treba da se pravimo da je ruta prema BiH bila čista. Imali smo robu zamaskiranu u keramiku, a zapravo u zastave i obilježja", poručio je.
Kako je dodao, direktor UP je priznao da je učestvovao u švercu i pitao ministra koliko je suspendovanih.
Šaranović je odgovorio da su mnogi učesnici kriminalnih aktivnosti bili funkcioneri policije.
"Stanje u ovoj oblasti je bilo alarmantno. Za vrijeme našeg mandata pokrenuto je 97 postupaka i suspendovano zbog teže povrede dužnosti 79 policijskih službenika", istakao je.
Kako je dodao, ako imaju dokaze da su službencii bili učesnici u kriminalniom radnjama, a ne preduzmu ništa, bili bi saučesnici.
"To rasde oni kojima se rad ogleda u Skaj prepiskama gdje šef kavčana Radoje Zvicer kaže Petru Lazoviću da bi on etnički očistio Budvu", istakao je.
Kako je dodao, Petar Lazović je Darku Šariću govorio da je doveo u policiju nekadašnje navijače koji svi imaju po 10 i više krivičnih prijava, kao i da se on pravdao Radoju Zviceru.
Bogdanović je kazao da poručuje svim prljavim policajcima da ako su ikad kriminalca nazivali "šefe", sklanjali patrolu... da za njih više nema mjesta u policiji.
Leković je postavio dodatno pitanje da li je tačno da je supruga nekadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, Tamara, bila zaposlena u MUP-u, a nije dolazila na posao, te da li je otkrio njegove saučesnike koji su omogućili ovo.
Šaranović je odgovorio da vodi računa o integritetu svog resora, te da imaju podatke da je Tamara Veljović prvi put došla na posao nakon 30. avgusta 2020.
"Ono što smo do ovog trenutka mogli da utvrdimo je da je službenica Tamara Veljović dolazila na posao od 20. oktobra 2024. do 20. februara 2025. kad je mojim rješenjem suspendovana", poručio je.
Kako je dodao, nije moguće utvrditi njen (ne)dolazak na posao, jer se nisu vodile evidencije prisustva, ali da je tokom petnaestogodišnjem stažu najduže imala rasporedno rješenje mlađeg inspektora u Specijalnoj antiterorističkoj jedinici, a da prema izjašnjenju rukovodioca te jedinice, nikad je nisu vidjeli na poslu.
Leković je postavio još jedno pitanje.
"S obzirom na to da je sredinom protekle godine donesen Pravilnik o kontroli imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, možete li detaljnije objasniti šta je do sada urađeno po tom pitanju? Koliko je slučajeva analizirano, da li su utvrđene nepravilnosti, te koliko je policijskih službenika procesuirano na osnovu rezultata ovih kontrola? Takođe, molim Vas da pojasnite kakvi su dosadašnji rezultati Odjeljenja za antikorupciju u sprovođenju ovih mjera i kakvi su dalji planovi za jačanje integriteta i odgovornosti u policijskim redovima?", pitao je.
Šaranović je istakao da nigdje, kao u policiji, nije bilo milionera po glavi zaposlenog.
"Zaključno sa 30. aprilom formiran je 31 predmet zbog nesrazmjera između prijavljene imovine i prijavljenih prihoda. U ovim predmetima su obuhvaćena 33 lica... U strukturi policijskih službenika, 29 su funkcioneri visokog kadra. Više mehanizama kontrole sada su na drugoj strani - na strani javnog interesa i obezbjeđivanja vladavine prava", saopštio je.
Leković je istakao da su ranije postojali ljudi koji "nisu smjeli da rade što Šaranović radi".
Poslanik Demokrata Momčilo Leković pitao je Šaranovića da li je MUP preuzeo aktivnosti na poboljšavanju uslova nadleznosti Direktorata za zaštitu i spašavanje u cilju jačanja kapaciteta u horbi protiv požara karakterističnih posebno u toku Ijetnje turističke sezone, te da li su nadležne službe spremne.
Šaranović je odgovorio da je Avio-helikoptersku jedinicu dočekao sa jednim avionom, a da su prethodna dva bila u kvaru, te da su odmah pristupili javnoj nabavci vedra za gašenje požara,.
"Ovu sezonu Direktorat dočekuje sa četiri letjelice, a postoji mogućnost da nabavi i petu do početka sezone", istakao je i dodao da konstantno postoji unaprjeđenje kapaciteta.
Leković je istakao da ovaj odgovor pokazuje razliku između sadašnje i prethodne vlasti.
"Možete dobro da vidite da nije tako. Jer dok su oni raspordavali, unštavali, mi obnavljamo", kazao je.
On je istakao da je tokom snijega 2012. godine putnici bii zarobljeni u Dobrilovini, a sav kadar policije, komunalne policije, Vojske bio angažovan da sleti avion sa tadašnjim partijskim šefom bivše vlasti.
Huter je, nakon pauze, kazao da bi dobro bilo da oni koji se junače uz skupštinsko obezbjeđenje uz koordinatora bezbjednosti dođu na Cetinje.
On je, takođe, postavio drugo pitanje u kome je podsjetio da je 19. januara održan sastanak vd direktora Uprave policije (UP) Lazara Šćepanovića i predstavnika svh odborničkih klubova u Skupštini Prijestonice, te da su mu postavljena određena pitanja i zamolio Šaranovića da i on odgovori na njih.
"Ja razumijem što neki nisu jednako zadovoljni postizanjem istorijskih rezultata u borbi sa organizovanim kriminalom. Ja razumijem špto neko nije zadovoljan što smo uvlei zakonitost na svim mjestima... Ja razumijem da nije svako zadovoljan jer jedino na Cetinju imamo maksimalnu popunjenost svih odjeljenja polciije...", istakao je.
"Bez obzira što smo došli na vlast nakon najgorih mafijaških monstruoznosti, nećemo ustuknuti. Direktor UP je dostavio odgovore u redovnom roku, dva dana prije nego je postavljeno pitanje", kazao je Šaranović.
Huter je odgovorio da je ministar "preuzeo na pleća više nego može da podnese".
"Da li je sačinjen protokol za postupanje u kriznim situacijama jer Vas Medovina nije dovoljno naučila? U februaru 2025. su sačinili nacrt priručnika sa standardima i operativnim rocedurama u slučaju aktivnog strijelca - dvije i po godina kasnije. Onda kad je Cetinje trebalo biti obezbijeđeno, nije bilo. Da li ćete preuzeti odgovornost? Što treba da se desi Cetinju da neko od vas preduzme odgovornost?" istakao je Huter.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je kazao da je "tridesetoavgustovska većina" došla na vlast uz "crne barjake sa mrtvačkim glavama iz pjesme kvislinških pokreta iz Drugog svjetskog rata".
"Ne tako davno smo isti taj folklor gledali na nikšićkim ulciama. Prkoseći nacistima, Ljubo Čupić je pošao uz osmijeh... Kad iz ovih klupa protestujemo, bivamo optuženi da vraćamo u prošllost. Evo i pop crkve Srbije promoviše od Hilera odlikovane četničke vojvode želeći da četništvo predstavi bogougodnim", istakao je.
"Sve što sam naveo, nema prođu u srcu antifašizma i suverenizma, na Cetinju. Možda se zato prijestonica želi riješiti nekim drugim metodama. Grad nepokora neko želi učiniti najmanje bezbjednim gradom. I debelo se u tome uspjelo. Možda je to kazna za neposlušnost. Prošla su četiri mjeseca od tragedije koja je potresla Cetinje, Crnu Goru, region i šire. Skupština Prijestonice je 10. januara 2025. godine donijela devet zaključaka. Podsjećam Vas da se parlament usaglasio i šta smo dobili? Ništa. Ni odgovor. Dobili smo institucionalnu neozbiljnost, neodgovornost i aroganciju u odnosu na građane Cetinja. Kad se na to nakalemi odnos od nadležnih institucija koji traje tri godine, to nisu čista posla", kazao je parlamentarac DPS-a.
Šaranović je odgovorio da od Hutera očekuje veći pijetet prema građanima koji su stradali, ali da je Skupština Prijestonice imala drugačiji pristup kada je u pitanju tragedija u Medovini, vjerovatno jer je u trenutku na čelu Biroa za operativnu koordinaciju bio Raško Konjević, koji je tada bio predsjednik SDP-a, iz koga je i gradonačelnik Cetinja.
"Zbog očitih političkih kalkulacija nakon tragedije u Medovini su izostali protesti i pozivi na ostavku. Ne treba da podsjećam o BIL licu N.K. koji se infiltrirao u policijske i druge bezbjednosne organe. Radi se o licu u čiju su čast na Cetinju organizovani skupovi podrške", poručio je.
"Lica koja su učila pripadnike kriminalnih klanova kako da pale ubijene. Je li to oda Lovćenu i Cetinju? Nije, gospodine Huter. I ako danas se jasno ne usaglasite sa ovom tvrdnjom, imaćete problem da objasnite javnosti jesmo li protiv kriminala. Odgovorio sam u odnosu na sve zaključke sa sjednice Skupštine Prijestonice. Svi zaključci, osim prvog su ili realizovani ili u fazi realizacije. Žao mi je što, umjesto grča, na Vašem licu vidim osmijeh zbog onoga što sva Crna Gora zna i zbog čega bi vladika Rade i Sveti Petar zaplakali", kazao je.
Huter je kazao Šaranoviču da treba da ga bude sramota, nakon čega je data pauza.
"Sram tebe bilo", odgovorio je Šaranović.
Nakon poziva Šaranovića, Huter je krenuo prema njemu, ali je skupštinsko obezbjeđenje spriječilo bilo kakav kontakt.
To je "Vijestima" potvrdilo više poslanika vlasti i opozicije.
Predsjednik kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da je pitanje postavio 23. marta, a da pitanja gube na aktuelnosti, te pitao predsjedavajuću Zdenku Popović zašto nije bilo premjerskog sata u aprilu.
Popović je odgovorila da je za to pitanje nadležan šef parlamenta Andrija Mandić, ako i da je ona postavila pitanja u martu.
On je Šaranovića pitao koliko duplih briača iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) su uspjeli da identifikuju, bilo po osnovu sopstvene inicijative ili na bazi prijava nevladinih organizacija (NVO) i drugih subjekata, te koliko postupaka brisanja je pokrenuto za vrijeme njegovog mandata.
"Dobio sam odgovor od ministra i dobio sam odgovor da se niste osvrnuli na ono što sam pitao i da je odgovor zapravo nula. Nula pokrenutih postupaka i nula oduzetih briačkih prava", poručio je Nikolić.
On je istakao da je prema podacima Centra za monitoring (CeMI) u susret lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom bilo je između 83.000 i 114.000 duplih birača U Crnoj Gori, od čega 2.000 u Herceg Novom, što predstavlja 10 odsto biračkog tijela.
"Upoređujući birački spisak Nikšića i Herceg Novog sa spiskoviam Srbije i BiH, CeMI je tada došao do pouzdanih dokaza i ustupio ih MUP-u da čak 83 građanina imaju trostruko državljanstvo", poručio je.
Šaranović je istakao da razumije političku agendu, ali da prepoznaje sugestivnost u njegovom pitanju.
"Nisam iznenađen što bolje poznajete od mene materiju po pitanju neregularnosti u biračkom spisku, imajući u vidu da je politički subjekt kome pripadate do 2020. godine bio nadležan za vođenje biračkog spiska, a sva lica koja ste problematizovala su u 95 odsto slučajeva upisana za vrijeme Vašeg mandata", poručio je.
"U odnosu na prijave kad su u pitanju izbori u Nikšiću i Herceg Novom da je MUP o dostavljenim podacima pitalo MUP-u Srbiji i BiH,a i da su oni rekli da nisu u mogućnosti da dostave te podatke zbog zaštite podataka o ličnosti", saopštio je.
Nikolić je istakao da je provjera spisak jednostavna procedura, te da ukoliko imaju matične brojeve, sajtovi na kojima se može provjeriti su dostupni svima.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović pitao je ministra koliko je lica lišeno slobode i po kom osnovu, koliko je zaplijenjeno oružja od bezbjednosno-interesantnih lica (BIL) i kolika je šteta po budžet Crne Gore spriječena otkrivanjem krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta od formiranja 44. Vlade, a u poređenju sa prethodnom.
Šaranović je istakao da je u mandatu 44. Vlade zaplijenjeno 110 komada oružja od strane članova organizovanih kriminalnih grupa (OKG) i operativno interesantnih lica, što je rast od 31 odsto u odnosu na prethodnu Vladu.
"Zaplijenjeno je i više municija što jasno pokazuje da zona komfora neće postojati bilo kome ko ima pretenzje da se bavi bilo kojim oblikom organizovanog kriminala", poručio je.
"Kada je u pitanju oblast ekonomskog kriminala, u 18 mjeseci ove Vlade, u odnosu na isti period prethodne, pokazatelji su sljedeći: Prijavljeno je 1.100 fizičkih i 99 pravnih lica. Broj pravnih lica je prijavljeno za 74 odsto više u odnosu na prethodnu. Otkriveno je 1.278 krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta što je rast od 12 odsto u odnosu na prethodnu Vladu, a podnijete su 884 krivične prijave, što je 14 odsto više u odnosu na prethodnu Vladu", kazao je Šaranović.
On je rekao da je u mandatu 43. Vlade, ukupna otkrivena materijalna šteta iz oblasti ekonomskog kriminala iznosila oko 59 miliona eura, a u mandatu ove Vlade iznosi 608 miliona.
"Imamo rast od 927 odsto. U ovoj godini imamo otkrivena djela u oblasti ekonomskog kriminala u vrijednosti od preko 72 miliona eura, što je za četvrtinu više nego cijeli mandat prethodne Vlade", rekao je ministar.
On je izdvojio predmete "Plejmejker" iz Bara, predmet "Mijajlović", predmet "42.000 paklice cigareta".
Đurović je ukazao da se kriminal u ekonomskom smislu mora više sprečavati, te da je šteta koju nanosi šverc cigareta dovoljna da se opreme bolnice u Crnoj Gori.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica pitao je ministra koje mjere će se preuzeti da bi se povećala bezbjednost protoka ljudi i vozila tokom jetnjih mjeseci. Šaranović je odgovorio da je tokom juna, jula, avgusta i septembra crnogorsku granicu prešlo više od tri miliona vozila, ali da je problem u saobraćajnoj infrastrukturi, te da se stiču uslovi za bržu kontrola, ali da se to ne smije raditi na uštrb bezbjednosti.
Kako je dodao, posvećeni su unaprjeđenju postojećih, ali i da se kao dobro rješenje pokazalo otvaranje zajedničkih prelaza.
Pižurica je istakao da se nada da će se protok ubrzati i pitao koji su koraci preduzeti po pitanju zapošljavanja novih graničnih polciajaca.
Šaranović je odgovorio da je Šengenskim planom predviđeno da bude 750 službenika granične policije, ali da, imajući u vidu deficiti zaposlenih, trenutno preduzimaju akcije upućivanja policajaca sa sjevera i centra na primorje u ljetnjim mjesecima.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković pitao je Šaranovića da li postoji mogućnost da se u sklopu Odjeljenja bezbjednosti u Danilovgradu otvori područna jedinica u Spužu.
Šaranović je istakao da prema sadašnjim procjenama, ne postoji potreba za otvaranjem, ali da će se kroz vraćanje pozorničke djelatnosti i policajca u zajednici, riješiti suština problema zbog kog je poslanik NSD postavio pitanje.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović pitala je Šaranoviča koliko je nerasvijetljenih ubistava bilo do 30. avgusta 2020. godine, a koliko od tada do danas.
"Dozvolite malo podsjećanje. U pitanju je 29. jul 2020. godine. Tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović je organizovao pres konferenciju sa koje je poručio, citiram 'da će štititi državu od svih koji je atakuju'. U prvom redu je tada bio tadašnji vrh policiije sa sve Zoranom Lazovićem. Kako su oni štitili državu? Tako što su Veljović i Lazović optuženi da su dio organizovane kriminalne grupe. U tom trenutku je sin Zroana Lazovića i tada aktivni policijski službenik, Petar, komunicirao sa pripadnicima kavačkoga klana", kazala je.
Kako je dodala, država je služila mafiji, a organizovani kriminal je imao direktan upliv u političke procese.
Ona je podsjetila na ubistva visokog policijskog službenika Gorana Žugića, funkcionera državne bezbiejdnosti Darka Raspopovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića...
"Da li u bezbjednosnom sektoru ima ljudi koji su voljni da oslobode državu od kandži Veljovića, Lazovića?", pitala je.
Šaranović je odgovorio da je od 1992. do 30. avgusta 2020. godine bilo 59 nerasvijetljenih ubistava.
"Znate zbog čega? Zbog toga što najviši policijski funkcioneri, kada su lišavali slobode pripadnike njima suprotnog kriminalnog klana, nisu ih sprovodili u policiju, već sa kesom na glavi privodili vođama klanova", kazao je.
"Nisu mogli računati da će se desiti promjene u policiji, pa u posljendjih pet godina imamo tri nerasvijetljena ubistva", istakao je Šaranović. Kaluđerović je odgovorila da su se ubistva dešavala blizu centara bezbjednosti, sportskih centara...
Šaranović je istakao da je od 2010. do 2020. godine izvršeno 195 ubistava, od kojih je 36 bilo nersavijetljeno u trenutku smjene vlasti 2020. godine, a 53 su bila poslejdica obračuna kriminalnih klanova.
Bonus video:
