U društvu u kom nema moralnog autoriteta, a državni organi ćute pred revizijom istorije i selektivnim glasovima javnosti, visoki funkcioneri biraju pasivnost kako se ne bi nikome zamjerili.
To proizlazi iz odgovora građanskog aktiviste Stefana Đukića na pitanje - zašto najviši zvaničnici (šefovi države, Skupštine i Vlade) i vladajuće partije, koji važe za bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), ili ćute ili nemušto reaguju na poruku mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, da je četnički vojvoda i ratni zločinac Pavle Đurišić bio “veliki junak nepobjedivog karaktera”.
Nakon što je Joanikije to izjavio proteklog vikenda, premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad - PES) o tome je “stidljivo” i neodređeno govorio tri dana kasnije, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učinio je to na sličan način juče, a prvi čovjek parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) još se nije oglasio o porukama poglavara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Stefan Đukić je kazao da se organizacije u Crnoj Gori odnose “vrlo situaciono” prema pitanjima antifašizma i revizionizma, i da reakcije nastaju zavisno od toga ko je predmet istorijske revizije, iz kog je pokreta, koje je nacionalnosti i sl.
“U takvom društvu, u kom ne postoji prepoznatljiv akter kom će smetati i Đurišić u riječima mitropolita, i mural Krsta Popovića u Podgorici, i spomenik Jusufu Čeljaju u Gusinju, i natpisi s imenom Osman Rastoder u Petnjici, državni organi ćute, prave se nemušti...”, ocijenio je on.
Sagovornik je rekao da “im se (to) može”, jer znaju da nema toga ko ima moralni autoritet da zahtijeva reakciju, pošto, objašnjava, reakcije onih koji su glasni zavise od slučaja do slučaja - “negdje su oštri, negdje relativizuju, saučestvuju u reviziji ili se prave da ne postoje”.
“Naravno, predsjednik države, kao i ostali visoki državni funkcioneri, trebalo da zauzmu taj prostor i da reaguju na svaki od navedenih i još mnoge druge primjere, ali oni, prosto, ne žele da se bilo kome zamjeraju, da se s bilo kim sukobljavaju i samo čekaju da prođe ova i dođe neka druga tema”, poručio je Đukić.
Predsjednik Milatović nije juče dao direktan odgovor vezano za izjavu Joanikija. Umjesto toga, naveo je da misli da je rekao sve organizujući (jučerašnju) “veličanstvenu proslavu (povodom Dana pobjede nad fašizmom), u cilju promocije antifašističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora”.
“Borba za slobodu, borba za pravdu, za jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu naše državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice, temelji su onoga što su nam upravo heroji antifašističke borbe u Crnoj Gori ostavili”, izjavio je.
Milatović je poručio da je, u tom smislu, njegov stav potpuno jasan.
“Mogu da govorim riječima i djelima, a svima ostalima, naravno, ostavljam da sude o tome”, dodao je.
Na pitanje da li je izjava Joanikija pokušaj mijenjanja istorije i osuđuje li je, šef države je odgovorio da misli da je sve rekao, “upravo svim svojim stavovima i svojim izjavama kad su u pitanju antifašističke vrijednosti i antifašističke tekovine na kojima se bazira i moderna Crna Gora”.
“Tako da su moji stavovi tu vrlo jasni”, konstatovao je Milatović.
Ocjenu na sličnom fonu dao je i premijer Spajić, rekavši da ne podržava poruke koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele u društvu, i dodajući da takvim izjavama nije mjesto u modernoj Crnoj Gori.
Spajić je naveo da je Crna Gora sekularna država i da se zalaže za odvojenost crkve i države, crkve i politike, crkve i istorije, religije i istorije, te religije i politike. Poručio je da svi treba da se bave svojim dužnostima: državnici - državnim poslovima, lokalne samouprave - lokalnim projektima, crkveni velikodostojnici - vjerom i religijom, a istoričari - istorijom. Prema njegovim riječima, ako se svi budu bavili svojim poslovima, “država će napredovati neviđenom brzinom”.
Iz kabineta Milatovića i Spajića juče nisu odgovorili “Vijestima” zašto predsjednik i premijer nisu eksplicitno osudili izjavu Joanikija, već je reakcija na to bila blaga i bez čvrstog opredjeljenja, kao ni da li poruke poglavara MCP smatraju istorijskim revizionizmom i da li ih osuđuju.
Nemušte ocjene o Joanikijevim porukama stigle su i iz dijela vladajućih partija, dok se većina njih nije oglasila. Predsjednica Asocijacije žena PES-a Jovana Dragović, izjavila je u ponedjeljak u emisiji “Boje jutra” na Televiziji Vijesti da “podjele na partizane i četnike nakon 80 godina mogu odgovarati samo onima koji su 30 godina vladali na tim podjelama”.
Iz Demokrata je istog dana “Vijestima” rečeno da oni ne komentarišu stavove vjerskih zajednica, dodajući da to nisu radili ni ranije. Poručili su da je to pitanje autonomije MCP, te da oni “duboko poštuju princip odvojenosti vjerskih i državnih struktura”.
Joanikije je 3. maja služio liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče polju, u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska, gdje je kazao da se Đurišićevo junaštvo u bici u tom mjestu “može porediti s junaštvom Pavla Orlovića”, te da je, “napadnut od udruženih neprijateljskih snaga”, tu “doživio privremeni poraz”.
“Izgubio je dobar dio vojske, najveći i najljepši junaci koji se mogu uporediti s Milošem Obilićem, Kosančić Ivanom, Toplicom Milanom, baš ovdje, u mjestu koje se zove Razboj, a krvavo razbojište naše traje vjekovima, od Kosova polja krvavoga...”, saopštio je.
Istoričar zaposlen u Arhivu Srba u Zagrebu Milan Radanović, rekao je “Vijestima” u ponedjeljak da Joanikijeva izjava predstavlja nedopustivu rehabilitaciju istorijske ličnosti koja je igrala vrlo negativnu ulogu tokom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Crnoj Gori, i čije spominjanje i danas izaziva zazor kod mnogih stanovnika Crne Gore, ali i šire.
Oćutali i nedavne Porfirijeve poruke iz Moskve
Najviši zvaničnici i vladajuće partije nisu reagovali ni krajem aprila kad je patrijarh SPC Porfirije, tokom posjete ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, rekao da stav crkve “u vezi s Kosovom i Metohijom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom”, zavisi i od stava Rusije.
“Naš stav u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom, smatram i osjećam da zavisi i od stava ruske države, Ruske Federacije na globalnom nivou. Moja želja, i želja većine u našoj Crkvi, jeste da u budućnosti, ako dođe do novog geopolitičkog pregrupisavanja, budemo bliski tom ruskom okruženju”, izjavio je.
Na tu izjavu reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova, ocjenjujući da je posrijedi neprimjereno miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.
Milatović je 2023. reagovao na izjave Porfirija koje se tiču identitetskih pitanja u Crnoj Gori. U oktobru te godine, u susret popisu stanovništva, predsjednik je, odgovarajući na poziv patrijarha građanima Crne Gore da u svakoj prilici ispoljavaju srpski identitet, naveo da ističe važnost poštovanja slobode svakog pojedinca da se, bez pritiska, izjasni o svojoj nacionalnoj, vjerskoj i svakoj drugoj pripadnosti.
Tada je pozvao vjerske lidere, partije, nacionalna vijeća, nevladin sektor i medije da svojim djelovanjem poštuju tu slobodu.
Bonus video:
