Na pitanje kada će se održati sjednica Savjeta za bezbijednost i odbranu, te kad će se znati nasljednik generala Zorana Lazarevića, Milatović je kazao da sjednicu očekuje početkom juna, kao i da je njegov favorit Darko Vuković, kapetan bojnog broda.
On je istakao da je Vukovića pozicije smijenio bivši režim, ali da je u pitanju školovan oficir, koji je obrazovanje stekao u inostranstvu i koji zna više stranih jezika.
NE PROPUSTITE
Odgovarajući na pitanje novinara da li će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doći u Crnu Goru, Milatović je kazao da je postojalo interesovanje, da je kao potencijalni datum razmatran 15. maj, ali da je došlo do razgovora između Rusije i Ukrajine u Turskoj, zakazanih na taj datum.
Kako je dodao, i subota je bila opcija, ali, prema njegovim riječima, premijer Milojko Spajić zbog ranije preuzetih obaveza nije bio u mogućnosti da prisustvuje i potpiše sporazume o bezbjednosti.
Ovaj dokument odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine. U pitanju je sporazum sličan onima kakve je do sada sa Ukrajinom potpisalo tridesetak zemalja, uglavnom članica NATO.
Šta piše u sporazumu?
Dvije države se sporazumom obavezuju na konsultacije u slučaju značajne eskalacije trenutne agresije ili budućeg ruskog oružanog napada na Ukrajinu, prenio je ranije Radio Slobodna Evropa.
"Crna Gora će pružiti pomoć Ukrajini.. koja može uključiti brzu i kontinuiranu političku, bezbjednosnu, vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć; postizanje dogovora o uvođenju ekonomskih i drugih sankcija Ruskoj Federaciji..."
Crna Gora je u potpunosti usaglašena sa evropskom sankcijama prema Rusiji.
Sporazum predviđa i saradnju u odbrambenoj industriji, koja bi bila usmjerena ka "obostranoj komercijalnoj i političkoj koristi".
"Crna Gora će razmotriti mogućnosti za izdvajanje finansijske podrške razvoju odbrambene industrije Ukrajine, putem ulaganja u proširenje kapaciteta, nabavku materijala za municiju i ukrajinskih odbrambenih proizvoda za potrebe Oružanih snaga Ukrajine". Rusija treba da snosi pravnu odgovornost za rat jer bi to, ističe se u dokumentu, moglo uticati na njeno uzdržavanje od budućih napada.
Dvije zemlje dijele i uvjerenje o potrebi uspostavljanja tribunala kako bi se osigurala odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.
Osim pravne, Rusija treba da snosi i finansijsku odgovornost za dugoročnu obnovu Ukrajine zbog nanijete štete.
"Ruska suverena imovina na teritoriji Crne Gore, u skladu sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, biće blokirana dok Rusija ne nadoknadi štetu, gubitke i povrede koje je prouzrokovala", navodi se u tekstu Sporazuma.
Jedan od konkretnih koraka predviđenih sporazumom biće saradnja na obnovi Ukrajine.
Naime, na crnogorskim vlastima je bilo da odaberu grad ili region sa kojim žele da uspostave saradnju u cilju njegove obnove ili reforme.
Dogovoreno je da to bude Borodjanka.
Grad se nalazi oko 60 kilometara od Kijeva i teško je oštećen na početku ruske invazije na Ukrajinu.
Dvije države obavezale se se i na produbljivanje obavještajne i kontraobavještajne saradnje u cilju sprečavanja subverzivnih aktivnosti Rusije i drugih neprijateljskih aktera.
Obavezuju se i na suprotstavljanje zlonamjernoj propagandi i kampanji širenja dezinformacija koje utiču na nacionalnu bezbjednost.
Bonus video:
