U Vladi Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) nadaju se da će Hrvatska dati Crnoj Gori amin da u junu zatvori Poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s Evropskom unijom (EU), ako se dvije zemlje dogovore o odšteti za hrvatske državljanje koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i promjeni imena gradskog bazena u Kotoru, te ako se finalizuje proces ustupanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu, saznaju nezvanično “Vijesti”.
Izvori lista upućeni u tok razgovora između dviju država tvrde, međutim, da se Hrvatska nije obavezala da će, ukoliko Crna Gora odradi svoj dio posla u rješavanju navedenih pitanja, dati zeleno svjetlo za “precrtavanje” Poglavlja 31, čije je zatvaranje blokirala krajem prošle godine.
Jedan sagovornik “Vijesti” kaže da Podgorica i Zagreb pokušavaju da dođu do kompromisa o pitanju visine obeštećenja za logoraše iz Morinja, kao i da usaglašavaju spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara.
Poručuje da bi, nakon jučerašnjeg drugog kruga bilateralnih konsultacija u Zagrebu, u kojima su učestvovali državni sekratari ministarstava spoljnih poslova dviju zemalja (Periša Kastratović i Frano Matušić), uskoro mogao da uslijedi sastanak na višem nivou.
Dodaje da će se pregovori o ostalim pitanjima koja Hrvatska smatra otvorenim nastaviti, i da nije isključeno da bi mogla da bude pokrenuta međunarodna arbitraža u slučajevima vlasništva nad školskim brodom “Jadran” i granicom na poluostrvu Prevlaka.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je juče da su bilateralne konsultacije nastavak razgovora od 27. januara. Rekli su da je na sastanku, “kroz otvoren dijalog”, razgovarano o “postignutim koracima u rješavanju otvorenih pitanja”, kao i da su razmotreni “dalja dinamika rada, rokovi i način njihovog rješavanja, s ciljem postizanja konkretnih rezultata”.
“Pomaci u rješavanju otvorenih pitanja će doprinijeti ukupnim bilateralnim odnosima i daljoj integraciji Crne Gore u EU, što je u zajedničkom interesu. Dvije strane dogovorile su stalni kontakt po ovim pitanjima”, piše u saopštenju dostavljenom medijima.
U mjestu Morinj, u Kotoru, od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) organizovala je tzv. Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kom su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika.
Za taj ratni zločin u sudskom procesu osuđene su četiri osobe, na 12 godina zatvora.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je početkom februara saopštilo da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog.
Kad je riječ o slučaju gradskog bazena u Kotoru, razlog sporenja s Hrvatskom je to što je lokalni parlament u avgustu 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinj.
Što se tiče pitanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković”, Vlada je u martu utvrdila predlog ugovora o ustupanju te nepokretnosti bez naknade Hrvatskoj, nakon čega je trebalo da ga ponudi na usaglašavanje i potpisivanje kolegama iz susjedne države. Zagreb je rješavanje statusa tog objekta, koji godinama koriste Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i nevladina organizacija Hrvatska krovna zajednica - Dux Croatorum, uvrstio u jedno od otvorenih pitanja.
Hrvatska nije krajem (decembra) prošle godine dozvolila Crnoj Gori da zatvori Poglavlje 31, nakon što su se pogoršali odnosi između dviju država. Prethodno je Zagreb, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose,
“Zahlađenje” je krenulo početkom 2024, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić (Hrvatska demokratska zajednica) otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru u Morinju.
Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na ploči, otkrivenoj prije dvije i po godine, pominje se “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna 2024, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.
Hrvatska je burno reagovala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da “ne politizuje žrtve Jasenovca”. Iz Zagreba su tada saopštili da Podgorica mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko Poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), i da će oni “uskočiti” sa svojim mjerilima.
“Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba, kao i pitanje odšteta za žrtve, te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava”, rečeno je, između ostalog, iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
Nakon toga, u julu prošle godine, Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu.
Očekuju da prekriže i poglavlje o javnim nabavkama
U Vladi, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, očekuju da bi u junu, osim Poglavlja 31, mogli da zatvore i Poglavlje 5 (javne nabavke).
Ministarstvo evropskih poslova reklo je listu nedavno, odgovarajući na pitanje koliko poglavlja država očekuje da zatvori na mogućoj međuvladinoj konferenciji s EU u junu, da je za vrijeme predsjedavanja Poljske Savjetom EU (1. januar - 30. jun ove godine) predviđeno zatvaranje dva poglavlja.
Poručili su da je Crna Gora intenzivirala napore kako bi ispunila završna mjerila u više poglavlja istovremeno, te da su trenutno “interno spremna tri pregovaračka poglavlja”.
“... A koja će se zatvoriti zavisi i od finalne procjene Evropske komisije o ispunjenju mjerila”, dodali su.
Neki građanski aktivisti nedavno su ocijenili da je zbog sporazuma Vlade s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kojim je predviđena “najveća investicija u istoriji države”, upitno zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama.
Sporazumom je predviđeno da vlada UAE predlaže i garantuje za privatne investitore da sarađuju sa crnogorskom vladom na implementaciji dva turistička projekta na sjeveru i jugu države, uz pisanu saglasnost izvršne vlasti u Podgorici.
Bonus video:
