U deklaraciji, koja je u srijedu usvojena na četvrtom Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa u Odesi, zemlje učesnice su pozvale međunarodnu zajednicu da intenzivira podršku Ukrajini i da pojača sankcije uvedene Rusiji u bankarskom i energetskom sektoru.
Crnu Goru je na samitu predstavljao predsjednik države Jakov Milatović.
U tom dokumentu, koji od 11 učesnika Samita nije potpisao jedino predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, međunarodna zajednica se poziva da intenzivira podršku Ukrajini "u njenoj borbi za odbranu slobode, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta", dok se sve države pozivaju "da se uzdrže od pružanja bilo kakve materijalne ili druge pomoći ratnim naporima Rusije".
NE PROPUSTITE
U deklaraciji koja ima 19 tačaka, učesnici Samita navode da "ohrabruju međunarodnu zajednicu da zadrži i da dodatno pojača sankcije protiv Rusije u bankarskom i energetskom sektoru, posebno u vezi sa ograničenjima cijena nafte i ruskom 'flotom u sjenci' kako bi se agresoru oduzeli resursi koji su mu potrebni za nastavak agresije protiv Ukrajine, kao i da preduzme mjere radi sprječavanja zaobilaženja sankcija".
"Rusija mora da bude pozvana na odgovornost i da plati punu nadoknadu za nezakoniti agresorski rat protiv Ukrajine. Ruska imovina u svim mogućim oblicima igra konstruktivnu ulogu u oporavku Ukrajine u skladu sa odredbama međunarodnog prava", piše u dokumentu koji su potpisali zvaničnici Ukrajine, Grčke, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Bugarske, Rumunije i Moldavije.
U deklaraciji se "najoštrije osuđuje brutalni ruski rat protiv Ukrajine", za koji se navodi da predstavlja "težak zločin protiv ukrajinskog naroda, očigledno kršenje međunarodnog prava i ozbiljnu pretnju miru, bezbjednosti i stabilnosti, širom šireg evropskog kontinenta i globalno".
"Priznajemo i podržavamo napore Ukrajine da pronađe diplomatski put ka obnavljanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira. Potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica, uključujući teritorijalne vode, i ponovo potvrđujemo našu posvećenost pružanju sveobuhvatne i održive podrške Ukrajini i njenom narodu koliko god je potrebno", piše u dokumentu objavljenom na sajtu predsjednika Ukrajine.
Kao "neophodne uslove o kojima se ne može pregovarati za sveobuhvatan, snažan i trajan mir", potpisnici deklaracije su naveli "potpuno povlačenje ruskih snaga i opreme sa cijele ukrajinske teritorije, prekid neprijateljstava i rata u cjelini i potpuno vraćanje međunarodno priznatih granica Ukrajine".
"Osuđujemo ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinile ruske oružane snage i druge vojne formacije u Ukrajini i protiv Ukrajine, uključujući namjerne, nesrazmjerne i neselektivne oružane napade i napade dronovima i raketama na civilno stanovništvo i ključnu civilnu infrastrukturu Ukrajine, kao i prisilnu deportaciju hiljada ukrajinskih civila — uključujući djecu — sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine u Rusiju", dodaje se.
Potpisnici deklaracije navode u dokumentu da "ponovo potvrđuju važnost efikasnih i nezavisnih istraga ruskih ratnih zločina protiv Ukrajinaca i drugih zločina počinjenih u Ukrajini i protiv Ukrajine i izvođenja počinilaca pred lice pravde".
"Uz to, podržavamo međunarodne napore za osnivanje specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji je počinila Rusija", piše u dokumentu koji su potpisali predsjednici Ukrajine, Crne Gore, Rumunije i Moldavije - Volodimir Zelenski, Jakov Milatović, Nikušor Dan i Maja Sandu, premijeri Grčke, Hrvatske i Bugarske - Kirijakos Micotakis, Andrej Plenković i Rosen Željaskov, predsjednica parlamenta Albanije Elisa Spiropali, prvi zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Izet Medžiti i zamjenica premijera Slovenije Tanja Fajon.
Potpisnici su naveli i da ukrajinska energetska infrastruktura "i dalje pati od namjernih i sistematskih napada Rusije" i obavezali se da će doprinijeti "tekućem i posljeratnom oporavku i obnovi Ukrajine".
"Razgovarali smo o načinima za povećanje naše podrške, uključujući mobilizaciju privatnog sektora radi obezbjeđivanja neophodne opreme i finansiranja. Takođe smo naglasili važnost poboljšane regionalne koordinacije i snažnih elektroenergetskih interkonektora kako bi se ublažio uticaj ovih napada i ojačala regionalna energetska bezbjednost", piše u deklaraciji.
U tom dokumentu se, između ostalog, navodi i da se rad učesnika Samita u Odesi "nadovezuje na razmatranja i zaključke" prethodnih samita Ukrajina–Jugoistočna Evropa, održanih u Atini u avgustu 2023, u Tirani u februaru 2024. i u Dubrovniku u oktobru 2024. godine.
Bonus video:
