Odluka Odbora za izbornu reformu da konsenzusom vlasti i opozicije u nacrt zakona o finansiranju partija uvrsti predlog o uvećanju budžetskih izdvajanja za njih za nekoliko miliona eura, uprkos javnom zalaganju aktera s oba politička pola za racionalno trošenje novca i bolji životni standard građana - predstavlja licemjerje i stavljanje stranačkih interese ispred interesa građana.
Sagovornice “Vijesti” tako su prokomentarisale prekjučerašnju odluka Odbora da predloži povećanje budžetskih izdvajanja za partije s 0,5 na 0,8 odsto ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za kapitalni i budžet državnih fondova (tekući budžet).
Tekući budžet za ovu godinu iznosi oko 1,5 milijardi eura, od čega strankama pripada 7,55 miliona (0,5 odsto). Ako se izdvajanja povećaju na 0,8 odsto, partije bi, prema tekućem budžetu, dobile 12,08 miliona, odnosno 4,5 miliona više nego do sada.
Kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad - PES), rekao je prekjuče na sjednici tog skupštinskog radnog tijela da je dogovor o povećanju nivoa finansiranja političkih subjekata, zajednički stav svih partija, vlasti i opozicije.
“Svakako se radi o licemjerstvu. Međutim, ovaj potez nije iznenađujući, jer se u klasičnoj partitokratiji jačaju najviše partijski interesi, a najmanje građanski. Ovakvo rješenje direktno pogoduje daljem jačanju partitokratije”, ocijenila je za “Vijesti” direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović.
Nacrtom je predloženo da se umjesto dosadašnjih 20 odsto, 30 odsto novca iz budžeta za redovan rad stranaka raspodijeli u jednakim iznosima svim političkim akterima, a da se 50 odsto, umjesto važećih 60, dijeli srazmjerno broju osvojenih mandata (preostalih 20 odsto raspodjeljuje se, prema zakonu, u jednakim iznosima srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola).
Bolje graditi škole i puteve
“Biti partija u Crnoj Gori, s pravom na finansiranje iz državnog ili lokalnih budžeta, odavno je postalo biznis. Ovim predlogom partije pokušavaju da ojačaju svoj uticaj i moć, a to se postiže kroz više novca koje će uzimati za sebe”, navela je Mrdović.
Ona kaže da je procenat izdvajanja već previsok i da je nedopustivo “sipanje” novih miliona za zadovoljenje partijskih apetita.
“Bolje je svake godine napraviti po jednu školu ili put, nego sipati u ‘bunar bez dna’. Ovo posebno što je realno očekivati da će tekući budžeti iz godine u godinu bivati sve veći, a partije sad hoće i veći procenat iz tog budžeta”, dodala je sagovornica.
Prema njenim riječima, poražavajuće je da se u prijeko potrebnu izbornu reformu, koju stranke godinama neće da sprovedu, krenulo od uvećanja izdvajanja za partije. Navodi da je povjerenje građana u politički sistem odavno ozbiljno devalvirano, a da će posljednji potez to samo dodatno da uruši.
“U iskrenost partija teško da građani vjeruju, bez obzira da li su podržavaoci vlasti ili opozicije”, konstatovala je Mrdović.
Većina partija u Crnoj Gori, i vlasti i opozicije, redovno u svojim nastupima i programima ističe da im je cilj poboljšanje životnog standarda građana i donošenje “boljeg” budžeta. One nisu juče odgovorile na pitanje “Vijesti” da li je, imajući to u vidu, licemjerna odluka da u nacrtu zakona predlože uvećanje budžetskih izdvajanja za sebe. Na pitanje nisu odgovorili PES, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Demokratska Crna Gora (DCG), Socijalistička narodna partija, Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokrate i Građanski pokret URA.
Podrivanje demokratije
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović, kazala je “Vijestima” da je odluka Odbora u trenutku kad se gotovo svi politički akteri javno zalažu za racionalnije trošenje i poboljšanje životnog standarda građana, politički neodgovorna.
“Umjesto da reformski proces bude usmjeren ka jačanju povjerenja građana u politički sistem, povećanje sredstava za partije šalje poruku da su interesi političkih elita i dalje prioritet”, ocijenila je ona.
Navodi da posebno zabrinjava što se ova odluka donosi u okviru procesa izborne reforme, čiji bi primarni cilj trebalo da bude povećanje transparentnosti, pravičnosti i integriteta izbornog sistema.
“To bi se moglo ostvariti, između ostalog, implementacijom inicijativa za održavanje lokalnih izbora u jednom danu, što bi predstavljalo konkretan reformski doprinos efikasnosti i uštedama”, kaže Vuksanović, dodajući da povećanje budžeta za stranke može povećati sumnju u političku iskrenost, opravdavajući građansko nezadovoljstvo i apatiju.
“Ukoliko se predložene izmjene usvoje, mora se insistirati na transparentnosti trošenja sredstava, uvođenju strožih limita i kontrole donacija, ali i dodatnoj javnoj diskusiji o opravdanosti povećanja”, podvlači ona.
Sagovornica tvrdi da odluka Odbora ne predstavlja poruku kojom se vraća povjerenje u institucije.
“Ovo je poruka da političke elite, uprkos deklarativnim opredjeljenjima za štednju i javni interes, i dalje djeluju prema sopstvenim potrebama i logici zatvorenog kruga moći. Takva praksa ne gradi demokratiju, ona je podriva”, zaključila je sagovornica.
CDT: UKUPNA IZDVAJANJA BIĆE OKO 15,7 MILIONA
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević, saopštila je juče da odluka Odbora izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu zaštite javnog interesa i može se posmatrati kao korak unazad u odnosu na preporuke EU koje se tiču veće transparentnosti i odgovornosti u trošenju javnih sredstava.
CDT je pridruženi član Odbora za izbornu reformu.
“Iako ovaj zakon sadrži određena poboljšanja, njegova suštinska slabost leži u tome što dolazi izvan konteksta sveobuhvatne izborne i antikorupcijske reforme, pa će ostati bez stvarnog efekta dok god se ona ne dogodi. Građani neće nakon usvajanja ovog zakona osjetiti poboljšanje u izbornom integritetu, kontroli finansiranja partija ili sankcionisanju zloupotreba - jer sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut”.
Plan je da izmjene zakona budu usvojene do kraja proljećnjeg zasjedanja Skupštine, odnosno, do posljednjeg dana jula.
Kovačević je navela da će jedino partije osjetiti direktne koristi od izmjena, jer povećanje budžetskih sredstava za njihov rad proizvodi efekte - “odmah”. Tvrdi da će ako izmjene budu usvojene, ukupna izdvajanja za stranke iz državnog i lokalnih budžeta iznositi oko 15,7 miliona eura.
“Za više od godinu koliko je trajao rad radne grupe za izradu nacrta zakona, čiji smo bili aktivni članovi, pitanje povećanja novca za partije nije se pojavilo nijednom, barem ne pred nama. Čak i kad su se u javnosti pojavile spekulacije, na naše direktno pitanje svi poslanici su nas gledali kao da prvi put čuju za to. A onda se, u samom foto-finišu, iznenada pojavila očito dogovorena brojka od 0,8 odsto. Ovakav način donošenja odluka razotkriva duboku netransparentnost procesa, i obesmišljava učešće organizacija civilnog društva, eksperata i javnosti”, tvrdi ona.
Kovačević je kazala da ne postoji uporedni primjer u savremenim evropskim demokratijama da se “ovako visok procenat budžeta” izdvaja za finansiranje partija, u većini zemalja taj iznos se, tvrdi, kreće između 0,1 i 0,2 odsto. Ona napominje da su sredstva koja se u Crnoj Gori izdvajaju za partije već i sad visoko iznad ovog prosjeka.
“U 2025. godini ukupna opredijeljena sredstva za partije su 11,2 miliona, od čega 7,56 miliona iz državnog i 3,64 miliona iz opštinskih budžeta. Samo četiri najveće partije (PES, DPS, NSD, DCG) dobiće više od šest miliona eura. To ne uključuje troškove za prostorije za rad partija, plate poslanika, sredstva za rad poslaničkih klubova, koja se povlače sa drugih stavki državnog budžeta”, podsjetila je Kovačević.
Bonus video:
