Problem ne mogu riješiti, ali traže da se ne ponovi: Mišljenje "venecijanaca" ukazalo na propuste u slučaju Đuranović

Mišljenje Venecijanske komisije nije riješilo praktično pitanje ustavnosti i zakonitosti prestanka sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu, kao što nije ni moglo, ali je ukazalo na sistemske propuste koji su mogli biti riješeni ranije, kao što je uređenje starosne granice za penzionisanje sudija tog suda, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Venecijanska komisija je u nacrtu mišljenju o slučaju Đuranović, navela da je crnogorski parlament trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak sudijske funkcije.

To tijelo Savjeta Evrope bilo je oprezno u nacrtu dokumenta o tom postupku, ne upuštajući se u tumačenje toga da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili propisu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). U nacrtu koji su “Vijesti” objavile juče, ocijenili su da nije u njihovoj nadležnosti da tumače nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.

Izvor “Vijesti” iz Vlade rekao je da su “venecijanci” usvojili juče mišljenje na plenarnoj sjednici tog tijela, uz “nekoliko kozmetičkih izmjena koje ne mijenjaju suštinu” nacrta dokumenta.

Izvršna direktorica Akcija za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, kazala je “Vijestima” da je mišljenje usmjereno “na budućnost”, na to kako precizirati pravni okvir i omogućiti nesmetan i legitiman rad Ustavnog suda u punoj snazi svih sudija.

“Ono nije riješilo praktično pitanje ustavnosti i zakonitosti prekida mandata sutkinje Đuranović, kao što smo i upozoravali da neće, jer ta komisija nije sud i ne bavi se primjenom prava u pojedinačnim slučajevima. Mandat sutkinje Đuranović je okončan, nijedan sud do danas nije odlučio drugačije, niti je naložio da se obustavi postupak izbora njene zamjene”, podsjetila je Gorjanc Prelević.

Dragani Đuranović je parlament, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, konstatovao prestanak funkcije krajem prošle godine jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o PIO. Zbog toga je opozicija bila napustila parlament i blokirala rad Odbora za izbornu reformu (tvrdeći da se desio “ustavni puč”) sve do potpisivanja sporazuma o rješavanju političke krize sa premijerom Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad) 15. marta. Nakon toga se opozicija vratila u parlament, a Venecijanskoj komisiji je upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.

Da bi se izbjegle situacije slične slučaju Đuranović, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.

Marić: Političari kreirali krizu

Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić, kazao je listu da je Venecijanska komisija uradila korisno, upućujuće i upozoravajuće mišljenje, koje precizno locira sistemske i propuste u postupanju i dala predloge praktičnih rješenja “koja su, da je bilo odgovornosti, mogla biti propisana i prije kršenja procedure i opstrukcije primjene materijalnih propisa”.

Naveo je da su politika, odnosno, političari, kreirali krizu koristeći činjenicu da su sudije Ustavnog suda izbjegle uspostavljanje pozitivne prakse utvrđivanja ispunjenosti uslova za starosnu penziju, i na taj način doprinijeli svojevrsnoj opstrukciji primjene Ustava i zakona. Tvrdi da su političari, umjesto da mnogo ranije vrate ujednačenost normi koje tretiraju sticanje uslova za starosnu penziju, kroz zakonodavnu aktivnost Skupštine pribjegli demonstriranju snage većine kršeći proceduru.

“Postavlja se pitanje - šta smo naučili iz ovog ljuljanja pravnog sistema? Da li smo sada sposobni da u naš pravni sistem u kratkom roku ugradimo preporuke Venecijanske komisije i time doprinesemo stabilizaciji i jačanju Ustavnog suda?”, pitao je Marić.

On je ocijenio da su se posljedice desile i da tu ne vidi mogućnost da se bilo šta vrati u pređašnje stanje.

Gorjanc Prelević podsjeća da je Venecijanska komisija posebno naglasila obavezu države da obezbijedi redovan rad Ustavnog suda, dodajući da Skupština koliko sjutra treba da zakaže sjednicu i pristupi izboru kandidatkinje za sudiju koju je predložio predsjednik Jakov Milatović, koja će zamijeniti sudiju Budimira Šćepanovića.

Kako je rekla, nadležni Ustavni odbor Skupštine treba odmah da utvrdi listu još dvoje kandidata za zamjenu bivših sudija Milorada Gogića i Dragane Đuranović, i da onda parlament treba u najkraćem roku da ih izabere.

“Svako dalje onesposobljavanje rada Ustavnog suda moglo bi veoma štetno da se odrazi na pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU). Na vlastima, ali i na opoziciji je velika odgovornost da to ne upropaste”, upozorila je.

Nema prepreka za izbor troje sudija

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (Nova srpska demokratija), saopštila je juče da više ne postoje prepreka za izbor troje sudija Ustavnog suda.

“Vrlo brzo imaćemo kompletan Ustavni sud. Da nije bilo opstrukcije od strane Demokratske partije socijalista (DPS), već ranije smo mogli da imamo kompletan Ustavni sud”, rekla je Božović.

Ustavni sud je, nakon što je Budimir Šćepanović stekao uslov za penziju krajem maja, ostao sa četvoro sudija, od ukupno sedam, koliko treba da ih ima prema propisima. Prije Šćepanovića i Đuranović, sudijska funkcija prestala je Miloradu Gogiću (u maju prošle godine), ali Skupština još nije izabrala njihove nasljednike, iako je pokrenuta procedura u Ustavnom odboru (raspisan oglas, saslušani kandidati), a predsjednik države je predložio Mirjanu Vučinić za nasljednicu Šćepanovića. Ustavni odbor je obustavio proceduru dok Venecijanska komisija ne donese mišljenje o slučaju Đuranović.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da se nacrt mišljenja Venecijanske komisije ne bavi pojedinačnim slučajem, već daje preporuke u cilju prevazilaženja dugotrajne i štetne neujednačene prakse, te da predstavlja važan doprinos pravnoj stabilnosti i institucionalnom integritetu Crne Gore.

“Smatramo, kao i Venecijanska komisija, da je apsolutni prioritet da se u Zakonu o Ustavnom sudu jasno i nedvosmisleno definišu godine za penzionisanje sudija, čime ćemo otkloniti izvor svih dosadašnjih sporova i pravne konfuzije. Pored toga, proširenje pravila o sukobu interesa, posebno u kontekstu odlučivanja o ličnim statusima sudija, biće ključno za očuvanje povjerenja u nezavisnost i etičnost rada Ustavnog suda”, napisao je Božović na Fejsbuku.

On je najavio da će sve preporuke iz mišljenja biti uvažene s ciljem da se osigura nesmetano, predvidivo i pravno utemeljeno funkcionisanje Ustavnog suda, da će u najkraćem roku svim relevantnim institucijama biti upućen poziv za delegiranje članova koji će učestvovati u pripremi izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu, da će biti objavljen javni poziv za nevladin sektor i stručnu javnost, kako bi i građani i struka dobili priliku da doprinesu rješenjima.

U tom pravcu, kako je kazao, Ministarstvo pravde pokreće formiranje radne grupe sastavljene od predstavnika vlasti, opozicije i nadležnih institucija, koja će raditi na potpunoj i preciznoj implementaciji preporuka “venecijanaca”.

I vlast i opozicija likuju

Poslanik Demokrata Duško Stjepović, rekao je listu da je Venecijanska komisija saopštila ono što se od nje očekivalo, “makar od strane stručne i nepristrasne javnosti, makar od strane onih koji išta znaju o Ustavu, ali i o radu, praksi i mandatu Venecijanske komisije”. Navodi da u nacrtu mišljenja, čak ni kroz prirodno diplomatski rječnik, Venecijanka komisija nije sebi dozvolila “taj luksuz” da nešto proglašava ustavnim ili neustavnim, “iako su se iz opozicije, nakon bacanja dimne bombe, spremali da članove Ustavnog odbora spale na lomači poslije mišljenja koje su oni zamislili da će biti prijeka kazna za ljude koji su poštovali pravdu i pravičnost”.

“Nek se oni još jednom, naročito sada, zamisle da li je fotelja Ðuranović, koja se nije i nikada ne bi odrekla članske karte DPS-a, bila vrijedna tromjesečne blokade najviše i najvažnije institucije u svakoj parlamentarnoj demokratiji, i opstrukcije u usvajanju budžeta”, kazao je Stjepović.

On je pozdravio “stav i promišljanje i proaktivno djelovanje ministra pravde” u cilju formiranja radne grupe koja će raditi na implementaciji mišljenja “venecijanaca” kroz zakonodavnu inicijativu.

“Na nama je sada da sačekamo i konačno mišljenje i da sve učinimo na normativnom planu, kako bi naš pravni sistem preduprijedio slične situacije koje su dijelom plod, kako to i sama Venecijanska komisija konstatuje, nedorečenosti, a ja ću dodati, i protivrječnosti u propisanim procedurama”, rekao je Stjepović.

Šefovi klubova poslanika DPS-a i Socijaldemokrata (SD) Andrija Nikolić i Boris Mugoša, ocijenili su da je Venecijanska komisija saopštila ono što je bilo očekivano - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kad je bez obavještenja Ustavnog suda konstatovala prestanak funkcije Đuranović.

“To implicira da je opozicija s potpunim pravom blokirala rad Skupštine, braneći Ustav”, naveo je Nikolić na mreži Iks.

“Ovo je i poruka svima onima koji obnašaju važne ili žele da obnašaju važne funkcije u pravosudnom sistemu, uključujući i izvršnu vlast, da su vlast i opozicija prolazne kategorije i da pravno znanje, odnosno profesionalni integritet treba (sa)čuvati od dnevnopolitičkog konteksta”, poručio je Mugoša.

Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, saopštio je da je Venecijanska komisija nedvosmisleno zaključila da Ustavni sud nije ispunio svoju ustavnu dužnost time što nije utvrdio uslov za prestanak mandata Đuranović. Naveo je da je Skupština, u nedostatku ispunjenja ustavne dužnosti koju je imao Ustavni sud, bila dužna da djeluje kako bi zaštitila ustavni poredak.

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da su “venecijanci” potvrdili ono na šta su u toj partiji ukazivali od početka - da Ustavni odbor ne može preuzeti nadležnosti Ustavnog suda, te da je parlamentarna većina tim činom svjesno kršila Ustav.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović, ocijenio je da “nema te Venecijanske, ni Evropske komisije koja će ovu vlast dovesti ‘k poznaniju prava”.

Ostaje sporno pitanje prestanka mandata sutkinje Desanke Lopičić

Gorjanc Prelević upozorava da sad ostaje sporno pitanje prestanka mandata sutkinje Desanke Lopičić, kojoj je funkcija na osnovu Zakona o PIO trebalo da prestane još prošle godine. Dvanaestogodišnji mandat ističe joj u decembru.

“Ustavni sud što prije treba da donese obrazloženu odluku o tome po kom zakonu sudijama prestaje mandat, uključujući Lopičić. Venecijanska komisija je opravdano kritikovala što nikakvo obrazloženje taj sud do sada nije dao za prećutan stav da se pogrešno primjenjuje Zakon o radu”, kazala je.

Prema Ustavu, sudijama Ustavnog suda mandat traje 12 godina. Lopičić je za sutkinju izabrana u decembru 2013, što znači da joj mandat ističe u decembru ove godine.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu, ta institucija je u obavezi da šest mjeseci prije ispunjenja uslova za prestanak funkcije sudije obavijesti o tome predlagača. Da su se sudije saglasile da u slučaju njihovog penzionisanja treba primjenjivati Zakon o PIO, sutkinja Lopičić bi još prošle godine stekla uslov za prestanak funkcije, jer je prošlog ljeta navršila 40 godina radnog staža.

Zakonom o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni napuni 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.