Ambicija Crne Gore da postane članica Evropske unije (EU) do 2028. godine je i dalje realan cilj, saopštio je danas glavni pregovarač sa EU), Predrag Zenović.
On je to kazao na konferenciji za novinare u Podgorici, povodom predstavljanja Non-pejpera o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.
"Pored izvještaja o napretku, tu je naravno i Non-pejper - neformalni radni dokument koji je vid presjeka i koji je targetirao oblast vladavine prava. Ključni iskorak bili su IBAR zakoni i sad smo u fazi implementacije. Privremena mjerila danas prepoznajemo kao završna - prije svega u pravosuđu. Ovaj izvještaj je donio dobru analizu, ukazao da su, nakon iskoraka, sada na redu konkretne reforme i implementacija. Ovaj dokument je pokazao da je reformska aktivnost zadatak Vlade Crne Gore", istakao je Zenović.
Jelena Grdinić, šefica za pregovaračko poglavlje 23 rekla je da moramo vjerovati da je moguće da zatvorimo ovo poglavlje.
"Kada je u pitanju oblast pravosuđa ono što je pozitivno je da su zakoni koji su usklađeni sa međunarodnim standardima počeli da daju rezultate. Pohvaljen je rad Centra za obuku sudija. Ono što se pokazalo kao izazovno je stepen reforme pravosuđa. Ono što je zaokupilo pažnju javnosti jesu izmjene Ustava - učešće ministra u Sudskom savjetu. Vlada je predlog usvojila i predala ga skupštinskoj proceduri. Bitno je istaći da smo proces počeli i inicirali", istakla je Grdinić.
Ona je dodala da je jedno od spornih pitanja bilo i penzionisanje sutkinje Ustavnog suda krajem decembra prošle godine.
"Mi smo kao Vlada rekli da nemamo primjedbi na mišljenje Venecijanske komisije i da ćemo formirati radnu grupu. Svakako, ovo je ozbiljan posao koji će zahtijevati određene analize kako bi sve bilo u skladu sa Ustavom, domaćim zakonodavstvom ali i evropskim standardom. Ministarstvo pravde je, kao prelazno rješenje, predložilo da se povećaju plate sudijama i tužiocima do donošenja zakona", rekla je Grdinić.
Ona je kazala da kada je pravosuđe u pitanju, u svakom segmentu se radi.
"Većina stvari je u fazi finalizacije. Kod temeljnih prava poboljšana je komunikacija sa Evropskim sudom za ljudska prava. Zaštita LGBTQ populacije je nastavila da jača. Romska populacija i dalje trpi stepen diskriminacije i na tome treba raditi. Konačno je imenovan tumač za romski jezik u novembru prošle godine. Prošle godine je usvojen i set medijskih zakona i polako su počeli sa implementacijom, ali se čeka imenovanje članova Savjeta RTCG i Savjeta AMU. To je u skupštinskoj proceduri", rekla je Grdinić.
Spomenula je i strategiju deinstitucionalizacije.
"To je još jedan od izazova koji nas očekuju", poručila je Grdinić.
Šefica za poglavlje 24 Jovana Mijović rekla je da što se tog poglavlja tiče, legislativa nije prepoznata.
"Nastavljamo da pravne tekovine usklađujemo sa tekovinama EU. To je, prije svega, borba protiv organizovanog kriminala. U svim razgovorima se prepoznaje ta odlučnost Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Ono što se u non-pejperu prepoznaje je ta namjera. Oni prepoznaju da smo Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) dali samostalan status", rekla je Mijović.
Ona je kazala da su svi upoznati iz medija koji je značaj Skaj aplikacija imala za Crnu Goru.
"Jedna od kritika se tiče paralelnih finansijskih istraga. Crna Gora je pravna, ne policijska država. Gleda se da se finansijske istrage vode paralelno sa tužilačkim. Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za borbu protiv droge. Svi znamo da crnogorskoj policiji nedostaje minimum 1.500 službenika. Pored toga, imamo fantastične rezultate u borbi protiv korupcije, ali i svih drugih oblika kriminaliteta", rekla je Mijović.
Ona je kazala da je sistem zapošljavanja policijskih službenika izuzet iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
"Ne možemo policijskog službenika izjednačiti sa državnim službenicima i namještenicima, jer policijski službenik ima mogućnost lišavanja slobode. Izuzetno je rigorozan postupak - definitivno složeniji od onoga koji propisuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Prvi put provjeravamo i integritet budućih policijskih službenika da ne bismo došli ponovo u situaciju da lišavamo slobode buduće direktore UP, policijske službenike..", kazala je Mijović.
Kako je istakla, Crna Gora je uvijek bila utočište za one koji bježe iz ratom pogođenih područja, ali i da je prošle godina Crna Gora razbila krijumčarsku mrežu migranata.
"Sektor Granične policije je najpopunjeniji sektor u policiji. Granični prelazi ne smiju ostati bez nadgledanja.. EU prepoznaje naše zalaganje kad su u pitanju legalne migracije. Tu je, prije svega, veliki broj ukrajinskih migranata. Mijenjali smo zakon da bismo im pružili utočište. Iskominicirali smo sa EU da im na kraju turističke sezone dostavimo podatke koliko je država prihodovala od turista iz zemalja koji su sporne. Nastojćemo da što više uskladimo sa viznom politikom EU", kazala je Mijović.
Mijović je, odgovarajući na pitanje novinara o stanju u policiji, kazala da ih je dočekalo katastrofalno stanje u policiji.
"Jesmo svjesni teškog stanja u materijalnim sredstvima, ali koliko god da se trudimo da obnovimo materijalna sredstva - nailazimo na prepreke unutar procedura države Moramo doći do rješenja renoviranja svih policijskih stanica", poručila je.
Kako je dodala, radi se na tome da su plate policijskih službenika veće. Ona je istakla da su zarade veće nego što su bile, ali neće stati na tome.
"Policijski službenik je 24h policijski službenik. Zato ga ne možemo jednačiti sa ostalim službenicima... E zbog tih razloga, da se ne bi kao društvo zastidjeli, da ne bi opet došlo do hapšenja zvaničnika, ako ste u saznanju da je neki službenik u nekom vidu korupcije, prijavite", istakla je.
Portparol SDT Vukas Radonjić je, na pitanje o predmetu protiv direktora RTCG Borisa Raonića i članova Savjeta RTCG, kazao da je slučaj dostavljen SDT-u, ali da je u međuvremenu došlo do izmjene zakona, pa je predmet vraćen ODT-u.
On je objasnio da se po novom zakonu SDT bavi samo visokim državnim funkcionerima.
Na pitanje novinara Televizije Vijesti šta je u 19 odsto preporuka u non pejperu koji nisu uopšte započete, Grdinić je odgovorila da je predviđene da se neke tek ove godine započnu.
"Na svakoj aktivnosti se radi, ali nismo mogli doći do onog stepena kad se može reći da su djelimično realizovane", poručila je.
Ona je navela kao primjer Zakon o upravnom sporu koji je naveden kao nerealizovan, a u međuvremenu je usvojen.
Na pitanje novinara zašto se ne ide proaktivno ka EU, sa radnim papirom šta je važno, već se pita za mišljenje za sve, Grdinić je odgovorila da se možda nekad nespretno izraze, pa se stiče takav utisak.
"Ono što mi radimo - napravimo nacrt Zakona i on ide na javnu raspravu. On je usklađen sa evropskom praksom...", kazala je. "Mi kad pošaljemo tekst, u njemu bude naše viđenje tog zakona i kako će da utiče", poručila je.
Bonus video:
