Međusobno optuživanje i vrijeđanje poslanika postalo je oruđe za dobijanje lakih poena i zamjena za argumentovane i konstruktivne debate, ocijenila je izvršna direktorica Politikon mreže, Jovana Marović.
Ona je, komentarišući dešavanja na sjednici Adminstrativnog odbora, kazala da je javni diskurs u Crnoj Gori zagađen oštrom retorikom, verbalnim sukobima, etiketiranjem i vrijeđanjem.
Prema njenim riječima, scene na sjednici Administrativnog odbora su, i nažalost, očekivane i nastavak su, sad već, ustaljenih praksi.
„Međusobno optuživanje i vrijeđanje poslanika postalo je oruđe za dobijanje lakih poena i zamjena za argumentovane i konstruktivne debate. Dešavanja u Skupštini su studija slučaja i najbolji reper stanja u zemlji. Uz sve strukturne i proceduralne probleme, zakržljala politička kultura je indikator izuzetno niskog stupnja demokratskog razvoja“, kazala je Marović agenciji MINA.
Upitana da li je sankcionisanje poslanika za fizički napad i verbalne prijetnje potrebno normativno urediti, Marović je podsjetila da je tokom rada na postojećem Etičkom kodeksu razmatrana i mogućnost uvođenja novčanih kazni za teže povrede.
„Radikalnija rješenja i oštrije sankcionisanje poznaju i primjenjuju pojedine zemlje u regionu, kao i zemlje Evropske unije, poput novčanih kazni u visini koja može dostići i polovinu mjesečne zarade“, navela je Marković.
Kako je kazala, jedna od propisanih kazni je i udaljavanje sa sjednica parlamenta u trajanju od 30 radnih dana.
„Međutim, uporedna praksa pokazuje i da većina zemalja nema poseban dokument kojim uređuje prikladno ponašanje poslanika već, u slučajevima teških incidenata, ove države primjenjuju postojeće propise, tj. Krivični zakonik, Zakon o principima i mjerama za borbu protiv korupcije, Zakon o izbornoj kampanji“, pojasnila je Marović.
Drugim riječima, kako je navela, poštovanje institucije se podrazumijeva, kao i pristojno ponašanje i neiznošenje uvreda i neprovjerenih podataka u javnost.
Marović pojašnjava da Etički kodeks predviđa opomenu, javnu opomenu ili udaljenje sa sjednice od jednog, pet ili onoliko radnih dana koliko je ostalo do završetka sjednice Skupštine.
„Međutim, i pored postojanja prijava zbog povreda ovog dokumenta, o njima nije raspravljano budući da Etički kodeks sadrži odredbu po kojoj sjednice saziva zamjenik predsjednika Odbora, a koji je u tom periodu bio iz redova opozicije“ ukazala je Marović.
Ona je ocijenila, da je diskutabilno i rješenje po kojem je nadležni odbor za odlučivanje po prijavama Odbor za ljudska prava i slobode, jer je neophodno da sastav tijela koji bi se time bavio obuhvata jednak broj poslanika iz vladajuće većine i opozicije.
Marović je rekla da su najave revidiranja tog dokumenta učestale i, kako je kazala, vjeruje da će se izmjenama pristupiti u skorije vrijeme.
„Etički kodeks je potrebno unaprijediti, ali u pravcu efikasnije i nepristrasne primjene. Oštrije sankcionisanje, s druge strane, ne mora da djeluje odvraćajuće“, smatra Marović.
Kako je ocijenila, dok god crnogorski poslanici nemaju svijest o tome da treba da se ponašaju ”u skladu sa osnovnim moralnim načelima i standardima profesionalnog ponašanja, poštujući ličnost svakog pojedinca i Skupštinu” korist od oštrijeg kažnjavanja može da ima samo budžet, što nije zanemarljivo, ali ne postiže cilj.
Bonus video:
