Ministri vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović i Hrvatske Gordan Grlić-Radman potpisali su danas u Domu kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi kod Tivta ugovor između dviju Vlada kojim se objekat Doma kulture koji je državna svojina Crne Gore poklanja Republici Hrvatskoj.
Hrvatska po ugovoru,ima obavezu da taj objekat ustupi na korišćenje pripadnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori i njihovom organizacijama i udruženjima a koje inače, Dom kulture u Donjoj Lastvi već besplatno koriste u posljednjih 15-tak godina.
"Rješavanje statusa" Doma kulture u Donjoj Lastvi bilo je jedno na spisku od desetak tzv. otvorenih pitanja u odnosima Crne Gore i Hrvatske a zbog kojih je zvanični Zagreb do sada blokirao zatvaranje poglavlja 31 (spoljna, bezbjedonosna i odbrembena politika) u prostupnim pregovorima Crne Gore i Evropske Unije. Ceremonji potpisvanja ugovora između šefova diplomatija dviju država, prisustvovali su predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednik stranke Hrvatska građanska inicijativa i poslanik u crnogorskom parlamentu Adrijan Vuksanović, hrvatske diolomate u Crnoj Gori, kao i predstavnici više ovdašnjih udruženja sa hrvatskim nacionalnim predznakom.
Ministar Ibrahimović je ocijenio je potpisivanje ugovora poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“ Repuklici Hrvatskoj jedan u nizu dokaza parterskih odnosa „ali i povjerenja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom“.
„Država Hrvatska jeste naš prijatelj i saveznik ali isto tako je i hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi dio mozaika našeg društva. Danas sam ponosan jer je Crna Gora ponovno pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao jednu temeljnu vrijednost koja još jednom pokazuje da C na Gora zaslužuje da bude naredna članica EU. Sa druge strane, jasno poručujemo da su sve manjine neodvojivi dio Crne Giore i sva njihova kultura, identitet i jezik je bogatstvo Crne Gore. Stoga od srca čestitam ovdašnjoj hrvatskoj zajendici i želim im da se okupljaju u ovom objektu i ovdje prave dobre stvari kako za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru, da još brže stignemo do Brisela“, kazao je Ibrahimović dodajući da su ovdašnji Hrvati do sada bili „vjerni čuvari Crne Gore, ali i prijateljski most prema našoj partnerskoj državi Hrvatskoj“.
Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić-Radman je potpisivanje ugovora okaraktarisao kao „povijesni čin“ jer kako je kazao, Hrvatsi Boke i Crne Gore već decenijama pokušavaju regulisati statis objekta Doma kulture u Donjoj lastvi „koji je simbol njihovih predaka, očeva i djedova koji su 1920-22. godine gradili ovaj objekat“.
„Konačno je ipak, uspjelo ovoj Vladi Crne Gore na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i na osobito zalaganje ministra Ibrahimovića, napraviti ovaj veliki uspjeh i civilizacijski iskorak. Zahvaljujem Vladi Crne Gore koja je omogućila Hrvatima Boke i Crne Gore koji su autohtona, starosjedilačka zajednica, da konačno mogu ovdje aktivno njegovati kultutri sadržaj i voditi sve svoje aktivnosti. Svakako da bi preci ovdašnjih Hrvata koji su prije 103 godine gradili ovaj objekat bili sretni da vide da je ovaj Dom ponovno vraćen u njihove ruke“, istakao je Grlić-Radman, izražavajučli punu podršku zvaničnog Zagreba prvacima ovdašnjih hrvatskih udruženja i političke stranke HGI.
On je istakao da je hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore „aspolutno bezuvjetna u smislu naših zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što zapravo odražava vaš evropski put u prihvatanju i dijeljenju svih temeljnih evropskih vrijednosti“.
„Nakon važnog civilizacijskog iskoraka sa ovim Domom, mislim da sada možemo otvooriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti", kazao je Grlić-Radman koji nije konkretno odgovorio na pitanje hoće li sada Hrvatska deblokirati Crnu Goru u zatvaranju poglavlja 31.
„Mi nikada ne govorimo u tim kategiorijama blokade i deblokade. Mi smo do sada Crnoj Gori jasno na više primjera pokazivali spremnost da podržimo njen evropski put. Sve ostalo treba gledati u vrijednosnim kategorijama a ne u nekoj određenoj matematičkoj veličini jer ulazak u neki klub, podrazumijeva i određeni napor. Kao što je i Hrvatska prolazila taj put pregovora sa EU, tako i Crna Gora sada mora ispuniti određene uvjete da bi ušla u taj klub. Hrvatska će pomoći Crnoj Gori na tom putu“, naveo je Grlić-Radman posebno ističući da Hrvatska „podržava proevropske snage u Crnoj Gori i političke lidere – prije svega ovu Vladu na čelu sa premijerom Spajićem i suverenističke lidere koji su okrenuti putu prema EU a koji logički, vodi preko Hrvatske kao posljednje države što je kao članica, pristupila Uniji prije 12 godina.“
„Pitanja datuma, pitanja poglavlja - ne trebamo se mi sada time okupirati i baviti, to nije nikakva ni prekretnica niti nešto što bi trebalo zamarati političku javnost i građane Crne Gore“, dodao je on naglašavajući „da postoji taj katalog otvorenih pitanja između dbvije države koji su nasljeđe prošlosti“, ali i da „mi o njima jako dobro razgovaramo i pregovaramo“.
Grlić-Radman naglašava da je među njima prije svega „povratak Hrvatskoj školskog broda „Jadran“ kao diobene mase“, te da smatra „da je prvenstveno i u interesu grada Kotora i u interesu budućih vaterpolo prvenstava, da se promijeni ime gradskog bazena jer nas ono podsjeća na jedno teško i traumatično razdoblje budući i da je to ime sada vezano za onaj zloglasni logor Morinj“.
Bazen u Kotoru odlukom odbornika svih političkih partija u lokalnom parlamentu među kojima i HGI, inače, prije nekoliko godina dobio je ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića koji je za vrijeme rata 1991-92. bio jedna od čuvara i Sabirnom centru JNA za zarobljenike sa dubrovačkog ratišta, a koji je bio u Morinju.
Ni Grlić-Radman ni Ibrahimović nisu željeli da potvrde ili demanuju informaciju da su se prergovaračkji timovi dviju država navodno dogovorili da Crna Gora isplati bivšim zatočenicima u Morinju i njihovim porodicama ukupno 17 miliona eura odštete.
Crna Gora je inače, od 2013. do 2025. već isplatila ukupno 1.537.760 eura bivšim zatočenicima na ime nematerijalne štete zbog mučenja i nečovječnog postupanja U tom centru, poznatom kao “logor Morinj” su, prema svjedočenjima zatvorenika, u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (dva ministarstva usaglašavala su spiskove zatočenika, jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin u sudskom procesu u Crnoj Gori su osuđene četiri osobe na 12 godina zatvora.
Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je početkom februara da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom, između ostalog, ratnih zločina u Morinju.
“Hrvatskoj je najmanje važan novčani iznos. Nama je važno priznaje i ta jedna satisfakcija preživjelih logoraša i njihovih porodica. Neko je u to vrijeme išao u agresiju na Republiku Hrvatsku što su potvrdili međunarodni sudovi i te ljude protivno njihovoj volji, doveo je i zatočio u Morinju. Znate kako je tada stradao i grad Dubrovnik i njegova okolina u pljačkama i bombardovanjima, tako da o svim tim stvarima moramo otvoreno govoriti i suočiti se sa prošlošću, da bi smo mogli graditi bolju budućnost. Nove generacije miraju biti upoznate sa time što je bilo, kako je bilo da se to više nikada ne ponovi jer mi smo naslonjeni jedni na druge. Sudbinski, naš put ide prema Evropi. Hrvatska je ostvarila sve svoje spoljnopolitčke ciljeve i želimo stabilnost Zapadnog Balkana i Crne Gore, Stoga je i sve ovo što radimo sa Vladom Crne Gore zapravo poruka Zapadnom Balkanu i cijeloj regiji jer je ovo dobar primjer saradnje koji je prepoznat i u Briselu koji ovo podržava”, naglasio Grlić-Radman.
Ibrahimović je istaoa da je od velikog značaja činjenica da su Hrvatska i Crna Gora poslije pet godina pauze, uspjele da nastave bilateralne političke konsultacije i da je šteta što je toliko vremena izgubljeno.
“Već smo u tim pregovorima napravili ogroman pomak. Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam iz drugog ugla: da Crna Gora ima jasnu vizuju da bude sledeća članica EU, a jedan dio tog procesa su i suočavanje sa prošlošću i dobri bilateralni odnosi. Tako da vjerujem da ovdje ne treba da se opretećujemo da li je Crna Gora spemna ili nije da plati odštetu. Vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Spajićem je jasno poslala poruku da treba da unapređujemo odnose sa nama prijateljskom državom Hrvatskom, a to isto misle i sa druge strane. Stoga je mnogo važnije da imamo tu jasnu poruku za građane obje države, a ostalo ćemo kao i do sada, za stolom dogovoriti u interesu obje države”, istakao je on, naglašavajući da i što se imena bazena u Kotoru tiče “imamo dobar ritam i nadam se da ćemo doći u dobrom duhu do rješenja na dobro dvije države.”
Ibrahimović je izjašnjavajući se o status školskOg broda “Jadran” poručio da on “dolazi sa sjevera pa sam puno bolji na kopnu nego na moru”, ali da se nada da će se i tu nači rješenje.
"Država Crna Gora ima svoj pogled na to, Hrvatska ima svoj, ali ponavljam – vjerujem da u dobrom duhu i poučen iskustvoma iz dosadanjih razgvora sa mojim uvaženim kolegom i prijateljem Gordanom (Grlić-Radmanom – prim.aut,) da smo do dada sva pitanja od interesa za dvije države dogovarali, vjerujem da će i šb “Jadran” imati istu sudbinu kao i sva ova pitanja koja u stvari poručuju da Crna Gora i Hrvatska jesu prijateljske države”.
Dom vlasništvo druge države, ali neće imati eksteritorijalni status u Crnoj Gori
I Grlić-Radman i Ibrahinović su odbacili špekulacije da će objekat Doma kulture u Donjoj Lastvi nakon njegovog poklanjanja Hrvatskoj, imati eksteritorijalni status u Crnoj Gori.
“U ugovoru je navedena obaveza Hrvatske da ovaj objekat da na korišćenje ovdašnjim hrvatskim udrugama, poštujući crnogorske zakone. Ne možemo to gledati kroz taj međunarodno pravi okvir baš tako, jer ovo nije diplomatsko-konzularno predsttavništvo da bi imalo eksteritorijalni status kako to reguliše međunarodno pravo Ii Bečka konvencija”, kazao je hrvatski šef diplomatije, dok je Ibrahimović poručio da je “ovo (poklanjanje Doma kulture u Donjoj Lastvi- prim.aut.) dobra, lijepa priča i treba je gledati u tom pravcu.”
Bonus video:
