r

„Što nije mogao Milo, može Andrija Mandić”: Funkcionisanje Pokreta za Pljevlja upitno zbog blokade računa NSD-a

Već nekoliko godina traje spor Pokreta za Pljevlja i Nove, zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma o zajedničkom nastupu na izborima 2016.

26789 pregleda 8 komentar(a)
Andrija Mandić i Novica Stanić, Foto: DF
Andrija Mandić i Novica Stanić, Foto: DF

Na ulaznim vratima u stranačke prostorije Pokreta za Pljevlja u Ulici Boška Buhe, nedaleko od centra grada, već duže je zalijepljen je natpis koji privlači pažnju prolaznika: ćiriličnim pismom na papiru A4 formata odštampano je “Zatvorio Andrija Mandić”, što, kaže predsjednik Pokreta za Pljevlja Novica Stanić treba da pokaže ko je odgovoran za blokadu računa i loše finansijsko stanje jedne od članica vladajuće koalicije u Pljevljima.

Stanić je kazao da je, zbog blokade računa, koji već duže vrijeme drži Nova srpska demokratija, funkcionisanje partije dovedeno u pitanje, a jedina zaposlena u stranci šest mjeseci nije primila zaradu.

“Ono što nije mogao Milo, može Andrija Mandić”, kazao je Stanić, nekadašnji funkcioner Nove srpske demokratije, koji je napustio tu partiju 2015. i sa svojim istomišljenicima osnovao Pokret za Pljevlja.

Već nekoliko godina traje spor Pokreta za Pljevlja i Nove, zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma o zajedničkom nastupu na izborima 2016. Crnogorski sudovi su u više navrata različito odlučivali, a posljednja presuda obavezala je Pokret za Pljevlja da vrati skoro 159.000 eura Novoj, od koje je toliko novca naplatila po ranijoj presudi, zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma, plus preko 20.000 eura kamate.

Pokret za Pljevlja u međuvremenu je podnio žalbu Ustavnom sudu, nakon što je Vrhovni sud u postupku koji ta politička partija vodi protiv Nove srpske demokratije, o istoj pravnoj stvari donio dvije različite odluke.

Na taj način, smatraju u Pokretu, povrijeđeno je pravo na pravično suđenje i predlažu Ustavnom sudu da ukine odluku Vrhovnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

“Vijesti” su ranije objavile da po osnovu glavnog duga za neisplaćena budžetska sredstva po osnovu jednog poslaničkog mandata za period od 8. novembra 2016. do 30. septembra 2019. godine, Nova morala Pokretu da isplati 158.792 eura sa zakonskom kamatom od 22. oktobra 2019. pa do konačne isplate i na ime dospjele zatezne kamate obračunate do 21. oktobra 2019. iznos od 20.597 eura. Osnovni sud u Podgorici je tada Novu obavezao da na ime troškova postupka Pokretu isplati 3.367 eura.

Mandić i Stanić potpisali su 19. septembra 2016. koalicioni sporazum o zajedničkom učešću na parlamentarnim izborima, gdje se Nova u članu 5. Sporazuma “bezuslovno obavezuje da pripadajuća budžetska sredstva po osnovu jednog poslaničkog mandata mjesečno prenosi Pokretu za Pljevlja do kraja mjeseca za prethodni mjesec za vrijeme trajanja mandata Skupštine novoizabranog sastava”.

foto: Goran Malidžan

Nakon što Nova nije uplaćivala novac Pokret je podnio tužbu, a Osnovni i Viši sud su prvi put presudili u korist Nove. Na presudu je Pokret za Pljevlja uložio reviziju, koju je prihvatio Vrhovni sud, smatrajući da je potpisani Sporazum pravno neupitan.

Nakon stava Vrhovnog, nižestepeni sudovi su donijeli presudu u korist Pokreta za Pljevlja, pa je Nova na račun Pokreta morala da uplati oko 180.000 eura. Na tu presudu, ovoga puta Nova je izjavila reviziju Vrhovnom suda, koji je 20. marta prošle godine usvojio i ukinuo raniju presudu i postupak vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje, koji je presudio u korist Nove.

U međuvremenu je Pokret za Pljevlja podnio još jednu tužbu po istom osnovu kojom traži od Nove isplatu dodatnih 50.000 eura za period od 30. septembra 2019. do 30. septembra 2020. godine.

U ustavnoj žalbi, koju je u ime Pokreta podnio Petar Drobnjak, advokat iz Bijelog Polja, navodi se da je Vrhovni sud Crne Gore “donio odluku sa različitim stavom iskazanim o odnosu na svoju raniju odluku od 28. maja 2021.

Tvrde da je to nedozvoljeno, posebno što se Vrhovni sud u posljednjoj odluci upustio u pravnu valjanost sporazuma za čiju sadržinu je isti sud, par godina ranije utvrdio da je neupitna.

Ovakvom odlukom Vrhovnog suda, smatraju podnosioci ustavne žalbe, povrijeđena je pravna sigurnost.

Bonus video: