Skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dostaviće Ministarstvu pravde predloge nevladinih organizacija (NVO) za izmjene Krivičnog zakonika (KZ) Crne Gore u dijelu izbornih prava, kojima su, između ostalog, predviđene strože kazne za davanje i primanje mita, podmićivanje poslanika i odbornika, falsifikovanje potpisa birača, finansiranje iz inostranstva...
To je “Vijestima” saopštio kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević (Demokratska partija socijalista), navodeći da je Ministarstvo pravde nadležno za izmjene tog propisa, koje su, tvrdi on, planirane za posljednji kvartal ove godine.
Kazao je da će poslati urgenciju resoru pravde, jer Krivični zakonik nije u nadležnosti Odbora, koji se bavi reformom izbornih zakona.
“... Poslaćemo urgenciju da se pomenute sugestije nevladinog sektora, koje su prirodna razrada Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, nađu u predlogu izmjena KZ-a”, rekao je Rakočević.
“Vijesti” su juče objavile da je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predložio uvođenje četiri nove odredbe KZ-a, kao i izmjenu i dopunu jednog već postojećeg člana ovog propisa, sugerišući da bi nove odredbe trebalo da budu davanje i primanje mita za glasanje, podmićivanje poslanika, odnosno odbornika, falsifikovanje potpisa birača radi utvrđivanja biračke liste i prikrivanje priloga i koristi, a predložili su izmjenu člana 193v, prihvatanje priloga iz zabranjenih izvora, odnosno inostranstva.
Rakočević je kazao da su na inicijativu opozicije, CDT i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) poslali set “neophodnih izmjena” KZ-a, kako bi se “adekvatno i krivično sankcionisali eventualni prestupi političkih partija u kampanjama i redovnom radu”.
Riječi potvrditi u praksi
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je “Vijestima” da svi politički subjekti u Crnoj Gori, koji se verbalno zalažu protiv izbornih malverzacija, sada imaju prliku da to potvrde u praksi.
“Ne vidim niti jedan razlog da bi neko mogao biti protiv suzbijanja izbornog kriminala kome svjedočimo 25 godina. Svi politički subjekti u Crnoj Gori se, makar verbalno, zalažu protiv kupovine glasova, ubacanja novca iz drugih država, skrivanja donacija, falsifikovanja potpisa za izbore i kupovine poslanika i odbornika. Sada imaju priliku da to zalaganja i potvrde u praksi”, rekao je on.
Naveo je da predlozi CDT-a nisu usmjereni protiv konkretnog političkog subjekta, bez obzira da li pripada vlasti ili opoziciji, već da su njihova “meta” prekršioci zakona.
“Oni koji smatraju da izbori u Crnoj Gori i dalje treba dobijati kriminalnim, nelegalnim i nečasnim radnjama. Važno je reći da Evropska unija (EU) s pravom skreće pažnju na neadekvatan okvir za sankcionisanje nelegalnog finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. ‘Pravni okvir nije usklađen s preporukama GRECO-a i ODIHR-a... ne predviđa djelotvorne zaštitne mjere i kazne za zaobilaženje pravila’, piše u non-paper Evropske komisije”, istakao je Koprivica.
Konstatovao je da sveobuhvatna izborna reforma znači “poboljšanje na svim poljima, pa i na ovom”. Dodao je da je njihov ključni cilj da se stvore mehanizmi koje traži EU.
“... S jedne strane da budu sredstvo za odvraćanje od ovih djela, a ako se ona ipak dogode, da omoguće policiji i tužilaštvu da efikasnije djeluju protiv onih koji kriminalom žele mijenjati volju građana. Bez ovakve zaštite, sama suština demokratije je ugrožena, dovodeći do erozije povjerenja u institucije i lišavanja građana prava glasa”, ocjenjuje sagovornik.
Kazao je da vjeruju da je “svima dosta priče” kako nema pravnog osnova za procesuiranje tih djela, da nema osuđujućih presuda i situacija da “iako su nelegalne pojave dokazane”.
“... Počinioci se najčešće izvuku iako su pokušali da udare na samu srž demokratije - volju građana i građanki”, rekao je Koprivica.
Ukazao je da je CDT prilikom razgovora na Odboru o Zakonu o finansiranju političkih subjekata skrenuo pažnju da ne postoji adekvatan okvir za sankcije krivičnih djela u dijelu izbornih prava.
“Zatražen nam je predlog i on je proslijeđen Odboru i javnosti. Rješenja smo pažljivo pripremali u saradnji sa stručnjacima iz te oblasti i želimo da ona budu kao početak razgovora o ovom veoma važnom dijelu reforme”, saopštio je on.
Izmjene da budu u skladu s Ustavom
Poslanica CIVIS-a i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Maja Vučelić kazala je “Vijestima” da očekuje da će Odbor “pažljivo razmotriti” sve preporuke koje su u funkciji borbe protiv korupcije. Navela je da borba protiv političke korupcije mora da ostane prioritet institucija, ali pod uslovom da se “svaka zakonska izmjena temelji na poštovanju ustavnih prava i principa pravne sigurnosti”.
“Preporuke CDT-a predstavljaju doprinos javnoj raspravi o političkoj korupciji i mehanizmima njenog sankcionisanja. Pozdravljam svaku inicijativu koja ima za cilj jačanje zakonodavnog okvira u toj oblasti”, istakla je ona.
Međutim, ukazuje sagovornica, izuzetno je važno “zaštititi temeljne demokratske principe, uključujući i pravo izabranih zvaničnika na politički stav bez straha od krivičnog progona”.
“Političko opredjeljenje i politički stav ne mogu i ne smiju biti osnov za pokretanje istraga, bez jasnih i dokazanih indicija o izvršenju krivičnog djela. Zato vjerujem da je nužno postaviti jasnu granicu između legitimne političke opredijeljenosti u zavisnosti od konteksta koji se u današnje vrijeme brzo mijenja i političke korupcije. Moramo izbjeći rješenja koja bi mogla proizvesti opasne zloupotrebe zakona u političke svrhe”, rekla je Vučelić.
Ocijenila je da sankcionisanje političke korupcije, uključujući trgovinu uticajem, kupovinu glasova i zloupotrebu javnih resursa mora da bude jasno definisano i odlučno gonjeno, ali da se ne smije dozvoliti da borba protiv korupcije “postane sredstvo obračuna sa političkim neistomišljenicima”.
“Zato je važno da svaka izmjena Krivičnog zakonika bude usklađena sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim standardima i evropskom praksom. Odbor ima odgovornost da osigura da zakon ne postane instrument političkog pritiska, već mehanizam zaštite integriteta izbornog procesa”, saopštila je ona.
Na pitanja “Vijesti” da li su preporuke CDT-a prihvatljive njima i njihovoj partiji, te da li očekuje da će one biti usvojene nisu odgovorili kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad), kao i članovi Ana Novaković Đurović (GP URA), Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa), Jelena Kljajević (Demokratska narodna partija) i Jovan Vučurović (Nova srpska demokratija). Nikola Zirojević (Socijaldemokrate), Nikola Rovčanin (Demokrate) i Nikola Camaj (Albanski forum) na pitanja nisu mogli da odgovore iz privatnih razloga.
Krivična odgovornost
Član Odbora Admir Adrović (Bošnjačka stranka) listu je kazao da su njemu preporuke CDT-a prihvatljive.
“Što se mene lično tiče prihvatljive su mi preporuke CDT-a koje bi se ticale izmjena Krivičnog zakonika u smislu prepoznavanja krivičnih djela koja se odnose za izborni proces. Smatram da bi jedino, ako bi neka djela koja se dešavaju tokom izbora i odnose se na izborne radnje bila krivično procesuirana, za razliku od važećeg kao prekršaja, mogli da dođemo u zonu gdje se to ne bi više dešavalo ili bi se dešavalo u znatno manjoj mjeri”, rekao je on.
Poručio je da će “kriminalne radnje” tokom izbornih procesa mogu biti spriječene jedino ukoliko se napravi sistem u kom se ne isplati kršenje zakona.
“Svjestan sam da se ne može baš sve normirati i predvidjeti, ali bi ovo bilo značajno sa stanovišta veće ispravnosti izbornog procesa”, dodao je.
Upitan da li očekuje da će Odbor da usvoji preporuke, Adrović je odgovorio da će se on zalagati da dođe do toga, “bar u nekoj optimalnoj varijanti”, ali da nije siguran “da li će doći do toga u Odboru”.
“Mislim da bi generalno trebalo da se nađe kompromis na višem političkom nivou za te izmjene”, naveo je on.
CEMI: Kazniti finansiranje iz inostranstva, prihvatanje zabranjenih priloga...
Novčane i kazne zatvora za nelegalno finansiranje političkih subjekata iz inostranstva, nezakonito finansiranje prekoračenjem zakonom dozvoljenog iznosa priloga, prihvatanje priloga iz zabranjenih izvora...
To se, između ostalog, navodi u preporukama koje je CEMI uputio Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, a u koje su “Vijesti” imale uvid.
Za nelegalno finansiranje političkih subjekata iz inostranstva, bilo da dolazi od stranih država, organizacija, firmi, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, preduzeća s državnim kapitalom, vjerskih zajednica, NVO sektora, kazina, kladionica ili duvanske industrije, CEMI predlaže novčanu kaznu ili zatvor do pet godina.
Ukoliko je za kršenje odgovorno lice unutar političkog subjekta ili pravnog lica, predviđa se kazna od jedne do tri godine, uz mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti.
Za prekoračenje zakonom dozvoljenih iznosa priloga, predložena je kazna od šest mjeseci do tri godine, a za odgovorna lica, uključujući medije i agencije, zatvor od jedne do tri godine.
Prilozi iz zabranjenih izvora biće oduzeti, a ako je odgovorno lice znalo da potiču iz takvih izvora, naročito iz kriminalne djelatnosti, prijeti mu kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Bonus video:
