Svečanom prijemu predsjednika Skupštine Andrije Mandića povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore, na kom su dodijeljene i Trinaestojulske nagrade, nisu prisustvovali najviši zvaničnici države - predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, kao ni većina ministara i poslanika vlasti.
NE PROPUSTITE
Iz Milatovićeve Kancelarije za odnose s javnošću “Vijestima” su saopštili da šef države nije prisutvovao jer je bio na događaju koji je organizovala Ambasada Francuske u Podgorici.
“Predsjednik države prisustvovao je svečanom prijemu povodom obilježavanja Dana Bastilje - nacionalnog praznika Francuske Republike”, piše u odgovoru.
Na pitanje “Vijesti” zašto Spajić nije bio na događaju koji je organizovao Mandić, nisu odgovorili iz premijerovog kabineta i izvršne vlasti.
Ni iz službe predsjednika parlamenta nisu odgovorili kako Mandić komentariše to što mu na prijem nisu došli Milatović i Spajić, kao ni većina ministara i poslanika vlasti.
Na prijemu koji je održan u utorak veče u Vili Gorica, prema snimcima sa zvaničnog Jutjub (YouTube) kanala Skupštine i fotografijama s njenog Flikr (Flickr) naloga, nisu bili poslanici i ministri Bošnjačke stranke (BS), kao ni poslanici albanskih koalicija s kojima je Mandićeva Nova srpska demokratija u vlasti - Albanskog foruma i Albanske alijanse.
Iz BS-a listu nisu odgovorili da li su predstavnici njihovih stranaka bili na prijemu, ako jesu - ko, te ako nisu - da pojasne razloge zbog kojih nisu.
Na prijemu nisu bili ni predstavnici Demokratskog saveza Albanaca (DSA), koji sa Albanskom alternativom (AA) čini Albanski forum. Taj savez ima u Skupštini dva predstavnika - potpredsjednika parlamenta Nikolu Camaja (DSA) i poslanika Artana Čobija (AA). Iz DSA su “Vijestima” rekli da nisu dobili poziv.
Nije bilo ni opozicije
Prijemu nisu prisustvovali ni predstavnici opozicionih partija, koji su javno iskazali neslaganje s odlukom da književnik Bećir Vuković dobije Trinaestojulsku nagradu. Vuković je u svojim izjavama negirao crnogorsku naciju i podržavao četnički pokret. Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Dušan Golović rekao je “Vijestima” da se najprestižnije državno priznaje koristi za promociju partijskih i ideoloških vojnika, kako bi isti bili, “silu na sramotu, priznati kao intelektualni sloj crnogorskog društva”.
“I nečemu takvom mi ne želimo da dajemo legitimitet... Ako je nagrada postala naknada, predlažem im da iz svojih sredstava počinju da plaćaju svoje vojnike, a ne da zbog toga unižavaju najveće državno priznanje”, poručio je.
Prijemu su prisustvovali brojni poslanici i funkcioneri Mandićevog NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP), na čelu sa predsjednikom te stranke Milanom Kneževićem. Na događaju su bili i ministri iz redova te dvije partije - ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović (NSD), ministarka turizma Simonida Kordić (NSD), potpredsjednik Vlade Milun Zogović (DNP)...
Od NSD-ovih i DNP-ovih koalicionih partnera svečanosti su prisustvovali poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević, Nađa Laković i Jelena Nedović, funkcioner Demokrata Vladimir Čađenović, te predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković (ministar poljoprivrede) i poslanici te stranke Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović.
Na prijemu su bili i predsjednik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Goran Danilović, poslanik te partije Vladimir Dobričanin, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić...
Prisustvovao je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, kao i ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Na događaju, koji je organizovao šef parlamenta, na ekranu iza bine, vidljivo je bilo više zastava iz različitih perioda - Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, Krstaš barjak, zastave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Saveza Komunista Jugoslavije, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), Republike Crne Gore u okviru SRJ...
Mandić: Sloboda se ne podrazumijeva
Mandić je nakon prijema uručio Trinaestojulske nagrade Vukoviću i grafičaru Velju Stanišiću, dok treći laureat, muzičar Miloš Karadaglić, nije primio nagradu jer, kako je kazao, to ne može učiniti “u trenutnim okolnostima”.
Mandić je istakao da dvije ključne istorijske prekretnice, 13. jul 1878. i 13. jul 1941. godine, iako razdvojene decenijama, spaja ista vrijednost - borba za slobodu i dostojanstvo naroda Crne Gore. On je naveo da 13. jul treba da bude podsjetnik da se sloboda ne podrazumijeva i da, iako je teritorijalno mala, Crna Gora mora da bude zemlja slobodnih, srećnih i bogatih ljudi.
Istakao je da 13. jul 1941. godine svjedoči o iskonskoj iskri slobode, “a taj datum je bio autentičan, opštenarodni odgovor na pokušaj okupatora da ponize čast i ime Crne Gore”.
On je zahvalio ovogodišnjim laureatima Trinaestojulske nagrade i naveo da su njihova djela, posvećenost i uspjesi simbol onoga što 13. jul treba da bude u 21. vijeku - “borba ne više samo za teritoriju, već za duh, za obraz, za kulturu, za čovjeka”.
Prijemu je prethodio protest u blizini “Vile Gorica”, koji je organizovala neformalna građanska asocijacija STEGA, povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Vukoviću.
Demonstranti su u dva navrata neuspješno pokušali da probiju kordon policije, koja je potom upotrijebila biber sprej, nakon čega su poletjele kamenice i jaja prema policijskim službenicima. Među prisutnima na protestu bili su režiseri Danilo Marunović i Mladen Ivanović, poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter i Andrija Nikolić, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, funkcioner SD-a Miloš Đuričković, nekadašnji poslanik Liberalnog saveza Vladimir Nikaljević, predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan, izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) 35mm Darko Ivanović, predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović...
Huter: Policija pomogla Mandiću
Huter je na jučerašnjoj konferenciji za medije saopštio da je policija pomogla Mandiću u “institucionalizaciji šovinizma i sramoćenju 13. jula”. On je rekao da je policija na “sraman i brutalan način” intervenisala u odnosu na građane koji su, tvrdi, mirno protestovali, “među kojima je bio veliki broj intelektualaca, kao i starijih građana, svih vjera i nacija”.
“Sinoć (preksinoć) je crnogorska policija asistirala srbijanskom državljaninu Andriji Mandiću u institucionalizaciji šovinizma i sramoćenju 13. jula, što je jedini cilj četničkog vojvode, koji svakim postupkom želi poniziti i obesmisliti sve što je crnogorsko”, kazao je Huter.
On je istakao da Crna Gora nema svjetlijeg i svetijeg datuma nego što je 13. jul.
“Tako je crnogorska policija sinoć postala saučesnik u zlokobnom naumu i direktno se podredila tuđim interesima, čiji je izvršilac Mandić, stajući protiv svojih građana”, naveo je Huter, dodajući da je policija građane “pendrekala, prskala i zaprašivala suzavcem, biber sprejem, kako bi Mandić mogao da uživa u velikosrpskom piru”.
Uprava policije (UP) saopštila je da je Huter, u svom govoru, na neistinit i manipulativan način, obmanuo javnost uvlačeći u kontekst neprijavljenog i nasilnog javnog okupljanja i poslednji tragični događaj na Cetinju, pritom iznoseći neistinite i maliciozne poruke, kojima se duboko zadire u građanski koncept.
"On je ovom prilikom saopštio da je '1. januara na Cetinju u više od pet sati ubijano 13 ljudi', što je netačno, neistinito, i krajnje neempatično prema porodicama žrtava stradalih na Cetinju, imajući u vidu da je javnost više puta informisana transparentno, kao i on lično, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, sa podacima da je aktivna prijetnja i krvavi pir trajao oko 30-tak minuta, dok su policijski službenici preduzeli opsežne mjere i radnje na zaštiti građana, zaustavljanju krvavog pira, potrazi, lociranju, izolovanju i neutralizaciji prijetnje", ističe se u saopštenju UP.
NE PROPUSTITE
Iz UP su kazali da su tvrdnje Hutera neutemeljene, te da se njima tendenciozno manipuliše, i na prizeman način negativno karakteriše i percipira postupanje policije.
"Crnogorska policija isključivo radi na osnovu Ustava, zakona, međunarodnih standarda i načela, u kojem radu je politički i ideološki neutralna, čuva i brani ustavni poredak Crne Gore koja je po ustavnom uređenju građanska država", kazali su iz UP.
Jakšić Stojanović: Da li je nagrada jednako valorizovala sve oblasti?
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović (Pokret Evropa sad) ocijenila je u ponedjeljak da činjenica da su sva tri ovogodišnja laureata Trinaestojulske nagrade iz oblasti kulture i umjetnosti prirodno upućuje na potrebu da se preispita da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku šansu da budu prepoznata i vrednovana.
Ona je poručila da je zajednička odgovornost da se podstiču stvaraoci u svim oblastima da nastave da grade Crnu Goru kao društvo znanja, kulture i naučne relevantnosti na međunarodnoj sceni.
NE PROPUSTITE
“Trinaestojulska nagrada predstavlja najviše državno priznanje... Njena vrijednost temelji se na zakonitosti, nepristrasnosti i ravnopravnom vrednovanju svih oblasti koje doprinose opštem napretku crnogorskog društva. U tom svjetlu, ovogodišnja dodjela otvara važno pitanje - da li su sve oblasti koje zakon jasno prepoznaje bile jednako valorizovane?”, pitala je ona.
Bonus video:
