r

Ambasadorka Danske za "Vijesti": Borite se i protiv kriminala i za životnu sredinu

Prošlo oko sedam godina od otvaranja Poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene), a još ima posla pred vama, posebno kad je riječ o politici upravljanja otpadom, kvalitetu vazduha i zaštiti prirode

Ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala bezbjednost Evrope, proširenje ključno za obezbjeđivanje kontinenta, ali bez Ukrajine i Moldavije, bez zemalja Zapadnog Balkana, nismo dovoljno jaki

39110 pregleda 5 komentar(a)
Na pravom ste putu, ali...: Deler Kardel, Foto: Ambasada Danske
Na pravom ste putu, ali...: Deler Kardel, Foto: Ambasada Danske

Crna Gora treba i dalje da bude posvećana borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali prioritet u pregovorima s Evropskom unijom (EU) treba da joj bude i zaštita životne sredine, jer je na tom planu čeka mnogo posla, za čije je obavljanje potrebno preduzeti ozbiljne akcije.

To je “Vijestima” rekla ambasadorka Danske u Crnoj Gori, Pernile Deler Kardel (Pernille Dahler Kardel).

Ona je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, navela, između ostalog, da je proširenje EU pitanje bezbjednosti, te da će, ako se realizuje “na zaslugama”, ojačati Evropu.

“Da bi to uspjelo, moramo nastaviti da gradimo na temeljnim vrijednostima EU - demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima. Dansko predsjedavanje će predvoditi put u fokusiranju na očuvanje ovih osnovnih vrijednosti”, poručila je Deler Kardel, koja ambasadorsku dužnost obavlja iz Beograda.

Danska je 1. jula preuzela predsjedavanje Savjetom EU, koje će trajati do kraja godine.

Prvog jula Danska je zvanično preuzela predsjedavanje EU pod sloganom “Snažna Evropa u svijetu koji se mijenja”. Šta ovaj slogan znači?

Slogan odražava geopolitičku situaciju u kojoj se trenutno nalazimo, kao i našu viziju kako da odgovorimo na postojeće izazove.

“Snažna Evropa” predstavlja posvećenost da budemo sposobniji da se zauzmemo za sebe, uključujući sposobnost da se branimo. Proširenje i uključivanje zemalja kandidata predstavlja visoki prioritet - uključivanje Ukrajine, Moldavije i Zapadnog Balkana, na osnovu procesa zasnovanog na zaslugama. Time postajemo snažnija Unija. Geopolitička situacija nas je dovela do ovog novog zamaha, gdje moramo ojačati naš globalni položaj, osigurati našu bezbjednost jačanjem odbrane i jedinstva.

“Svijet koji se mijenja” predstavlja priznanje nesigurnosti svijeta u kom živimo. Zbog toga moramo da se pripremimo za neizvjesnosti i izazove koji su pred nama. Rat u Ukrajini je napad na Evropu, a prijetnje s više strana znače da moramo biti spremni da ojačamo našu odbranu.

Koji su prioriteti predsjedavanja Danske Unijom i da li se među njima nalazi proširenje?

Pod sloganom “Snažna Evropa u svijetu koji se mijenja”, imamo dva ključna prioriteta: bezbjedna Evropa i snažna i konkurentna Evropa.

Proširenje EU je pitanje bezbjednosti. Proširenje zasnovano na zaslugama će ojačati Evropu. Da bi to uspjelo, moramo nastaviti da gradimo na temeljnim vrijednostima EU - demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima. Dansko predsjedavanje će predvoditi put u fokusiranju na očuvanje ovih fundamentalnih vrijednosti.

Što se tiče obezbjeđivanja Evrope, već smo povećali budžet za odbranu i zauzeli važan stav tako što smo visoko postavili proširenje na agendi. Potrebno nam je snažno jedinstvo, i stoga je proširenje ključno rješenje. Migracije su takođe važne u ovom segmentu. Obezbjeđivanje spoljnih granica je ključno za kontrolu toka ilegalne migracije.

Snažna i konkurentna Evropa podrazumijeva fokus na unapređenje konkurentnosti evropske industrije. To uključuje pojednostavljenje regulative, lakši pristup finansijama, itd. Snažna i konkurentna Evropa ide ruku podruku sa zelenom tranzicijom. Tokom našeg predsjedavanja, zelena rješenja i energetska efikasnost ostaće visoko na listi prioriteta i ambicija na zelenijem putu - zajedno.

EU trenutno pregovara o novim klimatskim ciljevima za 2040. godinu. Ambicija Evropske komisije je da se emisije smanje za 90 odsto do 2040, prije nego što se dostigne klimatska neutralnost do 2050. Veoma se nadamo da će se EU saglasiti oko ambicioznih klimatskih ciljeva za naredni period. Važno je da EU ode na COP30 u Brazil kasnije ove godine, s ambicioznim ciljevima kao osnovom za preuzimanje vodeće uloge i postizanjem ambicioznih rezultata na tom sastanku.

Šta vidite kao glavne izazove tokom predsjedavanja Danske?

Neizvjesnost današnjeg svijeta je izazov sama po sebi. Ruska invazija na Ukrajinu je uzdrmala bezbjednost Evrope. Proširenje je ključno za obezbjeđivanje Evrope i jačanje našeg globalnog položaja. Ali bez Ukrajine i Moldavije, bez zemalja Zapadnog Balkana, nismo dovoljno jaki.

I bez snažnog jedinstva oko vrijednosti koje dijelimo, nismo onoliko jaki koliko treba da budemo. Moramo nastaviti da vršimo pritisak na Rusiju, uključujući i sankcije, i ujediniti Evropu oko istih vrijednosti vladavine prava i istog cilja obezbjeđivanja stabilnosti.

Danska je dugo percipirana kao euroskeptična, ali to se izgleda mijenja u svjetlu nedavnih globalnih dešavanja i politike Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Može li Crna Gora, u tom kontekstu, očekivati podršku Danske u pristupanju EU?

Nedavni izazovi i dešavanja, poput rata u Ukrajini, promijenili su način na koji Danska posmatra proširenje EU. Ova dešavanja su nam pokazala potrebu da Evropa može biti snažnija sama po sebi. To takođe ima široku podršku među Dancima. Kao mala zemlja, Danska je za jake saveze poput EU i NATO, a nedavni događaji takođe pokazuju da je podrška Danaca EU porasla uz povećani fokus na bezbjednost. Rat u Ukrajini naglasio je važnost postojanja EU koja može odlučno da djeluje. To je ojačalo želju za većom saradnjom unutar EU - sve više i više Danaca vidi EU kao prednost, a javno protivljenje se takođe smanjuje.

Crna Gora je veoma uključena u naše ambicije proširenja, kao i ostatak Zapadnog Balkana. Crna Gora je predvodnica i već smo vidjeli impresivnu posvećenost svih segmenata društva. To uključuje političke aktere, institucije i civilno društvo. Podrška projektu EU među građanima je takođe impresivna i samo potvrđuje važnost zajedničke evropske budućnosti.

Proces pristupanja EU je ogroman i može uspjeti samo ako je cijelo društvo zemalja kandidata uključeno i ujedinjeno iza cilja da postane članica EU. Sigurna sam da ćemo vidjeti mnogo napretka za Crnu Goru tokom danskog predsjedavanja i veoma se nadamo da će Crna Gora što prije zaključiti pregovore o pristupanju.

Vjerujete li da bi Crna Gora mogla postati sljedeća članica EU do kraja ovog mandata Evropske komisije? Zašto?

Ohrabrujuće je pratiti posvećenost Crne Gore neophodnom reformskom procesu. Što se tiče puta naprijed, Crna Gora bi trebalo da se fokusira na preostala otvorena poglavlja, na primjer poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), kako bi bila sigurna da reforme nisu samo usvojene, već i sprovedene u svakodnevnoj praksi.

Vladavina prava je srž evropskih vrijednosti, zato nastavite da radite na poglavljima, ostanite fokusirani. Takođe, važno je ostati posvećen borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Takođe, Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promjene), koje se bavi životnom sredinom, je važno i izazovno, i s obzirom na obimne zadatke koji su pred vama u ovoj oblasti - možemo samo ohrabriti relevantne aktere da preduzmu ozbiljne akcije.

Kad je komesarka (Marta) Kos upitana na nedavnom Samitu lidera Zapadnog Balkana da li vjeruje da će proširenje biti ostvareno tokom njenog mandata, njen odgovor je bio “da”. I ja se iskreno nadam da će to uključivati i Crnu Goru.

Šta vidite kao ključne slabosti Crne Gore na njenom putu ka EU?

Crna Gora je na pravom putu i u potpunosti priznajemo važan napredak koji je do sada ostvaren. Ali želim da ukažem na oblast tzv. “fundamentala”, kao ključni izazov. To je ono čime proces počinje i ono što se posljednje zatvara. Nedavni izvještaj Evropske komisije o vladavini prava ukazao je na više oblasti koje zahtijevaju poboljšanja, uključujući oblast pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Dakle, apsolutno je ključno da vlada, parlament, civilno društvo i građani Crne Gore nastave da se fokusiraju na reforme u ovim oblastima. Mogu samo da ohrabrim relevantne strane da se uhvate u koštac s ovim izazovom i preduzmu neophodne mjere kako bi se ostvario potreban napredak.

Rad na borbi protiv korupcije mora da se nastavi kako bi se postigla efikasnost u suzbijanju korupcije.

Takođe, Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena. Sad je prošlo oko sedam godina od otvaranja tog poglavlja, a još ima posla pred vama. Posebno kad je riječ o politici upravljanja otpadom, ali i kad je riječ o, na primjer, kvalitetu vazduha i zaštiti prirode. Poglavlje o životnoj sredini je važno i izazovno i, naravno, predstavlja ogroman prioritet za transformaciju društva ka održivijem življenju. Zbog toga, takođe, razgovaramo o tome, kako bismo mogli pružiti podršku u više tehničkom smislu za Poglavlje 27.

Može li učešće proruskih partija u vlasti u Crnoj Gori, s nekim njihovim porukama i postupcima (kao što su veličanje ratnih zločinaca i istorijski revizionizam), ugroziti šanse zemlje za pristupanje EU?

Stabilnost i usklađenost sa standardima EU moraju i dalje biti u fokusu, i vjerujem da je Crna Gora toga u potpunosti svjesna i posvećena da uradi sve što je potrebno.

Nek vas novac iz EU pogura u reformama

Kakvo je Vaše viđenje situacije na Zapadnom Balkanu? Vjerujete li da sve zemlje u regionu treba da postanu članice EU?

Proširenje je neophodan alat za jačanje Evrope. Kao jedan od naših prioriteta tokom predsjedavanja, uključivanje Zapadnog Balkana je visoko na agendi. Moramo da obezbijedimo i podržimo da se postigne potreban napredak, posebno u oblasti vladavine prava, koja je temelj Evropske unije.

Ovo je pitanje naše evropske bezbjednosti, a uključivanje Zapadnog Balkana u EU je dio našeg bezbjednosnog plana, tako da u potpunosti podržavam uključivanje zemalja iz regiona.

Plan rasta je akcelerator za pristupanje, pa ohrabrujem zemlje da ovaj novi alat iskoriste na dobar način i rade na neophodnim reformama i napretku u važnim oblastima.

Još možete da napredujete

Da li ste zadovoljni ekonomskom saradnjom između Crne Gore i Danske? U kojim oblastima ima prostora za unapređenje?

Nedavno otvaranje Ambasade Crne Gore u Kopenhagenu je dokaz dobrog partnerstva između Crne Gore i Danske. To ističe važnost našeg partnerstva i našeg operativnog rada.

Posvećenost i društveni zamah kojima svjedočimo u Crnoj Gori, veoma su u skladu s našim težnjama - tako da bih rekla da dijelimo dobre vrijednosti i stavove o važnim pitanjima. U potpunosti podržavamo proces pristupanja Crne Gore EU i optimisti smo u pogledu ostvarenog napretka. Imajući to u vidu, postoji još mjesta za napredak u oblasti vladavine prava, borbi protiv korupcije - ključnim elementima danskih praksi.

Bonus video: