Međunarodni izvještaji o stanju demokratije u Crnoj Gori za 2025. godinu će ubilježiti najmanje dva drastična pogoršanja koja su nezapamćena - uvođenje blanko zabrana javnih okupljanja i porast političkog nasilja, rekla je "Vijestima" građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ocijenila je da je zabrana javnih okupljanja "najveći udar na Ustavom garantovana ljudska prava i slobode", te da su te dvije pojave itekako povezane jer "govore o porastu autoritarnih tendencije vlasti i o udarima na demokratske temelje društva".
U crnogorskom parlamentu je trenutno na raspravi Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
Izmjenama zakona predložena je zabrana blokade auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja i kretanje ostalih građana. Za one koji to ne budu poštovali predviđene su novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura.
NE PROPUSTITE
Bajramspahić je konstatovala da nanošenje teških tjelesnih povreda jednom od lidera opozicije, "predsjedniku opozicione opštine", ne bi bilo moguće "da se tri počinioca ne osjećaju opijenim podrškom od strane vladajućih krugova".
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanovića pretučen je danas u Budvi, a on je policiji ispričao da su ga napala braća Jovo i Vidak Mitrović i još dvije osobe. Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) šefa parlamenta Andrije Mandića i član Odbora direktora Morskog dobra. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL).
Vijestima je nezvanično potvrđeno da je Jovo Mitrović uhapšen zbog napada na Jovanovića. Isti izvor rekao je listu da budvanska policija nakon saslušanja lišila slobode i Vidaka i Bata Mitrovića, koji se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.
NE PROPUSTITE
"Nikada napadi na politički eksponirane ličnosti nisu izolovan incident, posebno ne kada se radi o teškom nasilju, već su uvijek izraz ambijenta u kojem društvo funkcioniše. Dovoljno je baciti pogled na društvene mreže i medije da se pronađe bezbroj primjera govora mržnje, spornog govora, slavljenja ratnih zločinaca, radikalizacije, uvreda za političke neistomišljenike, osporavanja demokratskih sloboda, dezinformacija i propagadne. U takvim okolnostima, fizičko nasilje je nažalost uvijek sljedeći korak. Verbalno nasilje je uvijek predvorje fizičkog nasilja", rekla je Bajramspahić.
Poručila je da je odgovornost za kreiranje zdravijeg ambijenta na vlasti, ali da među njenim konstituentima "nema značajnih razlika u odnosu prema političkim slobodama i kritičarima vlasti".
"Naprotiv, vlada krajnje idilično jedinstvo u sprovođenju autoritarnih mjera za suzbijanje izražavanja slobodnog mišljenja - i na protestima i u javnom diskursu. Ovo se najbolje vidjelo u Skupštini kada su zdušno branili nezapamćena autoritarna zakonska rješenja, vrlo zadovoljni što su u poziciji da sprovode svoju samovolju uprkos argumentovanim kritikama", ukazuje ona.
Napomenula je da, kako stvari stoje, Crna Gora ne samo da neće uskoro prestati da bude “hibridni režim”, po metodologiji Freedom House, već rizikuje da sklizne u “polukonsolidovani autoritarni režim”, tj. državu u kojoj je opozicija u riziku od fizičkog nasilja, a građanima su zabranjena javna okupljanja i izražavanja mirnog protesta protiv odluka vlasti.
Istakla je da je smisao okupljanja da dobije pažnju vlasti, a ne da se "sprovode u zapećku gdje ne dotiču nikoga", dodavši da su predložene zabrane "apsolutne i time nesrazmjerne (neproporcionalne)" Ustavom garantovanoj slobodi, zaštićenoj Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
"Ovo je već ko zna koja neustavna interevencija parlamentarne većine, što je nedavno potvrdila i Venecijanska komisija kada je u pitanju desant na Ustavni sud. Otvoreno kršenje Ustava je treći pokazatelj nedemokratskih aspiracija vlasti da politički kontroliše sve institucije", rekla je sagovornica.
Bajramspahić je upozorila da gušenje slobode okupljanja "drakonskim kaznama" može negativno da se odrazi na pristupne pregovore s Evropskom unijom (EU).
"... Jer se radi o osnovnim slobodama obuhvaćenim poglavljem 23 'Pravosuđe i temeljna prava'. Nazadovanje u ovom poglavlju diktira tempo zatvaranja ostalih poglavlja", kazala je.
Naglasila je da, "imajući u vidu i da državni organi rijetko i nedjelotvorno organizuju javne rasprave", već da se "netransparetno i neparticipativno odluke donose i u Vladi u Skupštini", nema sumnje da se prostor za javni dijalog, aktivizam, društvenu angažovnost sužava.
"Što ne ide u prilog demokratskoj konsolidaciji zemlje", poručila je Bajramspahić.
Bonus video:
