Borba za političke interese stranaka vlasti, ali i pozicije ministara koje zavise isključivo od političke volje partija koje stoje iza njih sprečavaju efektivnu evaluaciju rada članova Vlade, ocijenile su sagovornice “Vijesti”.
Premijer Milojko Spajić, Pokret Evropa sad, (PES) više je puta najavio evaluaciju rada ministara. Početkom avgusta prošle godine, nedugo nakon rekonstrukcije i proširenja Vlade na 32 člana u intervjuu za Agenciju MINA najavio je da će šest mjeseci kasnije sprovesti reevaluaciju i vidjeti ko je radio dobro, a ko loše.
“I oni koji ne budu dobro radili mogu da računaju da će biti smijenjeni”, kazao je tom prilikom. Međutim, to se nije desilo.
Takođe, nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, odgovarajući na pitanje novinara da li će ministar unutrašnjih poslova biti smijenjen, Spajić je odgovorio da na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost nije bilo riječi o ostavkama, ali da će se rekonstrukcija Vlade “dešavati periodično”.
“Imamo metodologiju rada ministara i kroz tu metodologiju ćemo razmotriti svakog ministra. Tako ćemo tom metodologijom vidjeti koji ministar je koliko uradio”, saopštio je tada na pres konferenciji, dodavši da će do kraja mandata rekonstrukcije Vlade biti konstatne.
Takođe, premijer je nakon što su je neformalna studentska grupa “Kamo śutra” organizovala proteste i uputila zahtjeve Vladi, a između ostalih smjenu Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića, kazao da su svi ostali njihovi zahtjevi ispunjeni, a da su ministri smjenjivi nakon evaluacije.
“Kako i sami konstatujete, ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti. Kao što je javnosti poznato, svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će zavisiti konačne odluke”, poručio je Spajić studentskoj grupi krajem januara.
“Uveli smo nove metodologije ocjenjivanja rada ministara koje će biti mnogo transparentnije i jednostavnije”.
Metodogija je javnosti nepoznata, ako je neko po njoj procjenjivao rad članova Vlade, to nije javno objavljeno, a “Vijesti” nemaju informaciju je li interne procjene bilo ili ne.
Jedina rekonstrukcija koja se od januara desila dogodila se u aprilu, kada su ponovo spojeni Ministarstvo energetike i Ministarstva rudarstva, nafte i gasa u jedno i formirano Ministarstvo javnih radova. Ova rekonstrukcija nastupila je nakon što je nekadašnji ministar energetike Saša Mujović (PES) postao gradonačelnik Podgorice. Dva spojena resora su pripala Admiru Šahmanoviću iz Bošnjačke stranke, a u novoformirano ministarstvo je došla Majda Adžović iz PES-a. Na taj način, odnos snaga u Vladi je ostao isti, odnosno niko nije smijenjen zbog eventualnih loših rezultata.
NEMA PREDUSLOVA ZA EVALUACIJU
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić ocjenjuje da metodološki utemeljene i objektivne evaluacije rada resora teško da može biti jer za to ne postoje potrebni preduslovi.
“Procenat realizacije obaveza iz Programa rada Vlade nije dovoljan indikator, jer ima slučajeva da ne odražava objektivno stanje urađenog i neurađenog. Vjerovatno se pokušava naći neki model koji bi dao presjek učinka resora, ali to ne ide lako očigledno”, objašnjava ona.
“Možemo naslutiti da problem predstavlja i borba za artikulaciju političkih interesa svakog od koalicionih subjekata vlasti, što je mina u temelje bilo koje objektivne evaluacije”, dodaje Popović Kalezić.
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović smatra da provjera učinkovitosti članova Vlade ne bi nikom odgovarala, ali ni da njihov opstanak na pozicijama ne zavisi od njihovog rada.
“Evaluacija rada ministara, iako je bila najavljena, očigledno nikome ne odgovara jer bi jasno pokazala stepen (ne)učinkovitosti i odgovornosti unutar Vlade. U praksi, pozicije ministara zavise isključivo od političke volje partija koje stoje iza njih, a ne od realnih rezultata njihovog rada. Zato, čak i kada posao nije urađen kvalitetno ili nije urađen uopšte, posljedica po ministre nema, isto kao i za ostale pozicije u ovoj državi”, objašnjava ona.
“Zbog toga vjerujem da niko nije ni očekivao stvarnu, suštinsku evaluaciju, jer bi ona samo formalno potvrdila ono što svakodnevno vidimo kroz izvještaje nevladinih organizacija, da postoje resori u kojima se gotovo ništa nije uradilo, a odgovornost za to nije preuzeta”, dodaje.
Govoreći o slučaju Šaranovića, čija je smjena tražena nakon masakra na Cetinju, a premijer najavio da će i njemu, kao i svim drugi članovima Vlade, biti preispitan, Popović Kalezić ističe da utvrđivanje eventualne odgovornosti u bezbjednosnom sektoru zahtijeva nekoliko potrebnih koraka.
“Prvo analizu uzroka, nakon toga evaluaciju urađenog i ocjenu aktuelnog starešinskog kadra i na kraju institucionalnu odgovornost u lancu nadležnosti znači postupanje bezbjednosnih, socijalnih, zdravstvenih i na kraju pravosudnih organa u konkretnim slučajevima. Nakon toga bi se mogao procijeniti neki vid odgovornosti. Kako je to trenutno malo vjerovatno zbog slabih institucija, objektivnu odgovornost je teško utvrditi a za subjektivnu očigledno nema političke volje”, smatra izvršna direktorica CEGAS-a.
IZVJEŠTAJ INFORMATIVAN, NEMA OCJENU KVALITETA
Odgovarajući na pitanje da li se nedavno objavljeni Izvještaj o realizaciji programa rada Vlade za I i II kvartal 2025. može smatrati evaluacijom rada ministara, Popović Kalezić objašnjava da je taj dokument neki vid generalne informacije o urađenom i neurađenom, bez ocjene kvaliteta i upoređenja sa realizacijom strateških dokumenata.
“Ne vidimo šta je obavezama bilo od primarnog strateškog značaja, šta spada u tekuće poslove i da li neurađeno pravi štetu određenoj javnoj politici. Vlada će morati dosta da radi na razradi metodologije za evalucione postupke”, ističe.
Slično razmišlja i Đukanović, koja smatra da dokument usvojen na sjednici Vlade “teško da se može smatrati ozbiljnom evaluacijom”.
“Radi se više o formalnom pregledu planiranih i izvršenih aktivnosti, pri čemu resori imaju neujednačeno opterećenje. Takva disproporcija dodatno obesmišljava poređenje i stvarnu procjenu rada ministara”, objašnjava ona.
Kako ističe, problem nije u samom dokumentu, već u “odsustvu političke volje da se uvede sistem u kojem bi rezultati rada ministara zaista bili mjerljivi i imali posljedice, pozitivne ili negativne”.
Objektivnu odgovornost je teško utvrditi, a za subjektivnu očigledno nema političke volje”, smatra Popović Kalezić
U izvještaju objavljenom na sajtu Vlade, navodi se da su pojedina ministarstva imala jedan, a neka i više od 20 zadataka.
Popović Kalezić objašnjava da broj obaveza iz Programa nema primarni značaj, jer u praksi jedna obaveza nekog resora može biti složenija od niza obaveza nekog drugog.
“Vijesti” su od marta više puta (i prošle sedmice), pitale Spajićev kabinet kada planiraju da sprovedu evaluaciju, ko će je tačno realizovati, koliko će ona trajati, po kojoj metodologiji će biti sprovedena, šta će ona sadržati.
List je, takođe, od Vlade tražio izjašnjenje - koje mjere su spremni da preduzmu prema ministrima, tj. ukoliko rezultati evaluacije njihovog rada ne budu zadovoljavajući, da li će ih smijeniti ili preduzeti neke druge mjere.
Vlada je na 91. sjednici, održanoj u četvrtak analizirala učinke ministarstava za prvi i drugi kvartal 2025. godine, odnosno do kraja juna.
Od ukupno 229 planiranih aktivnosti, izvršna vlast je realizovala 140 (61,1 odsto).
Radunović, Đeljošaj, Vukićević i Jakšić Stojanović “dobri đaci”
Stoprocentan učinak jedino je imalo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Resor Slavena Radunovića obavio je sva četiri zadatka koja su mu bila zadata.
Na drugom mjestu po učinku realizacije planiranih aktivnosti je Ministarstvo ekonomskog razvoja na čijem je čelu Nik Đeljošaj. Ovaj resor ispunio je 20 od ukupno 21 planirane aktivnosti, odnosno 95,2 odsto.
Ministarstvo saobraćaja kojim upravlja Maja Vukićević, realizovalo je devet od deset aktivnosti, dok je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović ispunilo 13 od 15 obaveza (86,7 odsto).
Sa druge strane, najmanji stepen realizacije imali su Ministarstvo kulture i medija (MKM), Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo sporta i mladih i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koja nisu ostvarila nijednu aktivnost.
140 aktivnosti, od ukupno 229 planiranih programom rada Vlade do kraja juna 2025. godine je ostvareno, ondosno 61,1 odsto
Resor Tamare Vujović ih je imao četiri, Mirsad Azemovića jednu, Dragoslava Šćekića dvije, a Damira Gutića tri.
Ministarstvo dijaspore nije u zadatom roku dostavilo izmjene i dopune Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima, a Ministarstvo sporta izmjene i dopune Zakona o sportu i Zakona o mladima.
Gutićev resor nije realizovao predloge zakona o povlastici na putovanje za lica s invaliidtetom, zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta i Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.
Među nerealizovanim zadacima MKM-a su analiza primjene i potrebe inoviranja Zakona o kulturi, ali i izvještaji o realizaciji Akcionog plana medijske strategije, Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara i Nacionalnog programa razvoja kulture.
Vlada je, takođe, napravili izvještaj o realizaciji njenih zaključaka za prvi kvartal.
Od 293 zaključka koji se prate, 205 jeste, 88 nije realizovano, dok za realizaciju nije dospjelo 59 zaključaka, pa je procenat realizacije 69,97 odsto.
Ipak, u računanju uspješnosti nisu ušli oni zaključci koji nisu došli na realizaciju.
Stoprocentan učinak imalo je šest resora - Ministarstvo kulture i medija (četiri zaključka), Ministarstvo dijaspore (pet zaključaka), Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (šest zaključaka), Ministarstvo odbrane (devet zaključaka), Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa (pet zaključaka) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava (tri zaključka).
Najgori stepen realizacije u prvom kvartalu imaju Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine koje je realizovalo 15 od 35 zaključaka (42,86 odsto) i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje je realizovalo osam od 18 zaključaka (44,44 odsto). Ispod polovičnog učinka je i MUP sa 15 od 35 realizovanih zaključaka (47,37 odsto).
MUP “odbacuje tvrdnje”, MPŠV reaguje na “pogrešna tumačenja”
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore reagovalo je na, kako su ih nazvali, netačna i površna tumačenja zvaničnog izvještaja o radu ministarstava u okviru Vlade.
U reagovanju dostavljenom medijma kazali su da su u više javnih nastupa i analiza plasirani zaključci koji pogrešno i tendenciozno prikazuju učinak ovog Ministarstva, bez uzimanja u obzir sadržaja, složenosti i prirode planiranih aktivnosti.
Kako su naveli iz resora Vladimira Jokovića, ovo Ministarstvo se nalazi u srednjem dometu, sa sličnim procentom realizacije kao što imaju i druga ministarstva koja upravljaju kompleksnim sektorima, a u domenu normativnih i strateških aktivnosti, ostvareni rezultat svrstava ih među najefikasnije u Vladi.
I Šaranovićev resor iskoristio je izvještaj da se oglasi.
U saopštenju koje je potpisala državna sekretarka tog ministarstva Dragana Kažanegra Stanišić kazali su da “odbacuju neutemeljene tvrdnje koje se u posljednje vrijeme plasiraju u javnosti s očiglednom namjerom da se ospore reformski procesi i umanji doprinos institucije koja svakodnevno radi u interesu građana”.
Takođe, istakli su da neće odgovarati na raznorazne konstrukcije, već da odgovaraju isključivo građanima, svojim radom.
Bonus video:
