Otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj Jelena Ražnatović prisustovala je današnjoj vojnoj paradi u Zagrebu povodom 30. godišnjice operacije "Oluja", dok su Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore dobili poziv da učestvuju u tom događaju, ali je ministar Dragan Krapović (Demokrate) odlučio da predstavnici njegovog resora i vojske ne idu u glavni grad Hrvatske.
Vijestima su rekli danas iz Ministarstva da je Krapović odluku donio "uvažavajući cjelokupan istorijski i regionalni kontekst", kao i "posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu".
"Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore jesu primili poziv za učešće na vojnoj paradi povodom obilježavanja 30. godišnjice operacije 'Oluja'. Nakon sagledavanja svih relevantnih okolnosti, ministar odbrane donio je odluku da predstavnici Ministarstva, kao ni pripadnici Vojske Crne Gore, neće učestvovati u ovom događaju", kazali su.
Iz Krapovićevog resora poručili su da Crna Gora "ostaje posvećena saradnji sa svim partnerima i prijateljskim državama", uključujući i Hrvatsku, kroz, kako su naveli, formate koji afirmišu stabilnost, mir i zajedničku evropsku budućnost regiona.
Iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), Vijestima su rekli da su taj resor i Ambasada u Zagrebu dobili s više adresa poziv da prisustvuju obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. godišnjice vojno-policijske operacije "Oluja".
Naveli su da su pozivnice uputili predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, prvi čovjek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković. Dodali su i da su ih Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić pozvali da prisustvuju i događaju koji će se organizovati 5. avgusta u Kninu.
"Obilježavanju ovih događaja prisustvovaće otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Jelena Ražnatović", kazali su iz MVP-a.
Hrvatska je vojno-policijskom akcijom "Oluja" u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Prema hrvatskim izvorima, pred "Olujom" iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim - njih 200.000 - 300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju.
Godišnjica operacije "Oluja" u Hrvatskoj se obilježava 5. avgusta, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji "Oluje" obilježava 4. avgusta, na dan kad je operacija počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.
Tokom četvorodnevne ofanzive, hrvatske snage su zauzele više od 10.000 kvadratnih kilometara teritorije i ušle u Knin, glavni grad pobunjenih Srba.
Hrvatska nevladina organizacija Dokumenta (Documenta), saopštila je u ponedjeljak da je identifikovala 2.353 žrtve "Oluje", među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili. Kako prenosi agencija Hina, Dokumenta je predstavila preliminarne rezultata istraživanja ljudskih gubitaka povezanih s događajima tokom i poslije operacije.
Koordinator istraživanja Nikola Mokrović, rekao je da je za period od 25. jula 1995. do 14. januara 2001. evidentirano i 126 osoba za koje se, prema dostupnim informacijama, ne može utvrditi da li su bile žrtve rata. Evidentirano je, kako je navedeno, i 113 osoba koje su označene kao nepotvrđene žrtve, budući da za njih nedostaju vjerodostojni izvori koji bi omogućili potvrdu okolnosti pod kojim su stradale.
Identifikovane su i 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje Socijalističke Republike Jugoslavije ili Bosne i Hercegovine, a koje su već evidentirane od beogradskog Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, kazao je Mokrović na konferenciji za novinare, piše Hina.
Naveo je da je među žrtava najviše osoba srpske nacionalnosti - 1.747, a zatim hrvatske - 466. Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba miješanog statusa i 22 policajca. Među žrtvama srpske nacionalnosti je 1.055 civila i 472 vojnika, a među hrvatskim 371 vojnik i 60 civila. Najviše osoba je ubijeno - 1.073, nestale su 383, a u borbi je poginulo 346. Najviše žrtava je imalo između 36 i 64 godine.
Iz Krapovićevog resora poručili su da Crna Gora "ostaje posvećena saradnji sa svim partnerima i prijateljskim državama", uključujući i Hrvatsku, kroz, kako su naveli, formate koji afirmišu stabilnost, mir i zajedničku evropsku budućnost regiona
Prema podacima beogradskog Dokumentaciono-informacionog centra Veritas iz 2021. su imena 1.877 stradalih i nestalih Srba iz ove akcije i nakon nje, od čega je 1.228 civila, od kojih su, kako navode, oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.
Tribunal u Hagu osudio je 2011. prvostepeno hrvatske generale Anta Gotovinu i Mladena Markača na 24, odnosno 18 godina zatvora - za progon, deportaciju, pljačku, ubistva i nehumana djela nad srpskim stanovništvom u Krajini - dok je general Ivan Čermak oslobođen optužbi.
Presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da su političke i vojne vlasti Hrvatske bile svjesne da će ta operacija izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva, te da su na očekivanom egzodusu zasnivale vojnu strategiju, smatrajući ga poželjnim. Međutim, Žalbeno vijeće Tribunala 2012. je oslobodilo i Gotovinu i Markača krivične odgovornosti.
Dokumentaciono-informacioni centar Veritas saopštio je 2021. da su hrvatski sudovi, od nekoliko procesuiranih pripadnika sopstvenih oružanih snaga, za ratne zločine nad Srbima iz vremena "Oluje" do sada pravosnažno osudili samo jednu osobu (slučaj "Prukljan i Mandići") i jednu nepravosnažno (slučaj "Kijani"). Prvi je, kako navode, etnički Albanac, a drugi etnički Srbin.
Bonus video:
