Navlačenje šubare na glavu države: Uzroci i posljedice podizanja spomenika Pavlu Đurišiću u Beranama

Podizanje spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama nije samo provokacija, već vrhunac dugotrajne i podmukle kampanje podmetanja laži za istinu, koja je dio šire strategije srpskih revizionističkih krugova u Crnoj Gori. Na to bi država trebalo da odgovori kažnjavanjem tih i svih drugih koji slave saradnike okupatora i opasne politike, odbacujući tako pokušaje da se zločini percipiraju kao drugačiji pogled na istoriju.

Sagovornici Vijesti tako gledaju na jučerašnje otkrivanje statue Đurišiću u selu Gornje Zaostro, u neposrednoj blizini mjesta gdje se danas održava sabor poštovalaca četničkog pokreta.

Zbog podizanja spomenika, beranska policija uhapsila je juče sugrađanina Vujadina Dobrašinovića i protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog krivičnog djela - povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Uprava policije saopštila je da je Dobrašinović spomenik podigao na svom zemljištu.

Zakonom o spomen-obilježjima propisano je sprečavanje podizanja spomenika za događaje koji označavaju gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore, simbolizuju, odnosno označavaju saradnju s okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem, zatim za osobe koje su bile saradnici okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, koje su zastupale fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije, koje su osuđene za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili su proglašene ratnim zločincima...

Prema tom propisu, spomenici se podižu u skladu s programom podizanja, koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture (ministarstvo).

Inspektor za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija uručio je juče prvom čovjeku Berana Đolu Lutovcu (Pokret Evropa sad) zapisnik o inspekcijskom nadzoru, kojim je naloženo uklanjanje spomenika Đurišiću odmah, a najduže u roku od tri dana.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

TADIĆ MIJOVIĆ: PRIZIVANJE OPASNOG

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović, rekla je Vijestima da je postavljanje spomenika Đurišiću velika sramota za Crnu Goru, te da je posrijedi prizivanje retrogradnih i opasnih ideologija koje su svijet već skupo koštale.

“Slaviti saradnike nacista u Crnoj Gori danas, one (nacisti) koji su počinili jedan od najvećih genocida u istoriji čovječanstva, zaista je zastrašujuće i zabrinjavajuće...”, ocijenila je ona, navodeći da bi stoga Crna Gora i njeni građani trebalo da odgovore na ovakve poteze tako što će poštovaoce djela i lika Đurišića “kazniti tako da nikad ne odlučuju o njihovim sudbinama”.

Upitana smatra li da je spomenik politička provokacija, sagovornica odgovara da je to mnogo više od provokacije.

“Ne znam da li su uopšte ti ljudi koji rade takve stvari svjesni kakvoj ideologiji je pripadao Đurišić, šta je ta ideologija uradila čovječanstvu...”, konstatovala je Tadić Mijović.

U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oboje su ubrzo nakon postavljanja srušeni.

Tzv. vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta 2017. je pokrenuo inicijativu da se Đurišiću podignu spomenici u Beranama i Zaostru, a 2019. je aktuelni potpredsjednik Vlade i tadašnji poslanik Budimir Aleksić (Nova srpska demokratija) pozvao Dragoslava Šćekića (Socijalistička narodna partija), u tom trenutku čelnika Berana, da podigne spomenik četničkom vojvodi.

BAČANOVIĆ: VIŠE ČINJENICA, GORE PO ČINJENICE

Istoričar i novinar Vuk Bačanović, kazao je listu da odluka da se javno oda počast “jednoj od najozloglašenijih ličnosti iz vremena okupacije”, nije izolovan incident, već dio šire strategije srpskih revizionističkih krugova u Crnoj Gori. Tvrdi, međutim, da cilj tih krugova nije samo restauracija sopstvene simboličke moći, koja ujedno podrazumijeva “kastraciju srpske politike u vlastitoj državi Crnoj Gori”, već i političko osnaživanje nekad vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).

“... Koja već godinama podstiče paralelni revizionizam - onaj koji rehabilituje saradnike fašista s druge strane ideološkog spektra”, naveo je on.

Bačanović je rekao da u Crnoj Gori godinama, bez gotovo ikakvih reakcija, posebno bez reakcija nekadašnje vlasti a sadašnje opozicije, postoje spomenici kolaboracionistima i ratnim zločincima Osmanu Rastoderu u Petnjici i Jusufu Čeliću u Gusinju, dok se, tvrdi, kroz “akademsku obradu” biografija Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije, priprema teren za njihovu “konačnu društvenu prihvatljivost i samim tim i spomenike”.

“Treba takođe napomenuti da odavno postoji inicijativa koju su podržavali mediji bliski opozicionom DPS-u, da se na Cetinju podigne spomenik kolaboraconisti Krstu Zrnovu Popoviću, koji je, za razliku od slike borca za dostojanstvo Crne Gore koju nam nude DPS-ovi ideolozi, odgovoran za deportacije stanovništva s partizanskih teritorija u Crmnici u konc-logore u Albaniji”, tvrdi sagovornik.

Bačanović kaže da, koliko god dva suprotstavljena bloka “reže” jedan na drugog, ono što je svima politički oportuno jeste filozofija “što gore - to bolje” u suparničkim redovima.

“Jer su, očigledno, odlučili da Crnu Goru podijele na teritorije koje bi bile pod ekskluzivnom ideološkom dominacijom jednog ili drugog bloka, te im svaki oblik primitivnih provokacija od poluintelektualaca idealno odgovara. U tom smislu, i jedna i druga strana se vode maksimom - što je više činjenica, to gore po činjenice”, ocijenio je on.

Bačanović ističe da je zbog toga neophodno pokrenuti inicijativu u obliku peticije i uputiti je na potpis svim javnim ličnostima u Crnoj Gori - za uklanjanje, bez izuzetka, svih spomenika licima koja su sarađivala s okupatorima, kao i za trajno odbacivanje svakog pokušaja da se masovni zločini pretvore u drugačije viđenje istorije.

“Tako ćemo vidjeti ko je intelektualno pošten da cijelu stvar istjera na čistac”, konstatovao je urednik portala “Žurnal.me”.

NIKOLIĆ: POSLJEDICA RETORIKE SPC

Za pisca Nikolu Nikolića, postavljanje spomenika Đurišiću vrhunac je “dugotrajne i podmukle, u posljednje vrijeme naročito raspomamljene” kampanje pokušaja rehabilitovanja četnika, odnosno "podmetanja laži za istinu". Tvrdi da je taj “podli čin” direktna posljedica zvanične retorike Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja, prema njegovim riječima, ne preza od najjeftinijh podmetanja kako bi zločinca posthumno preobratila u heroja.

“On je, takođe, posljedica normalizacije nenormalnoga i u svjetovnoj vlasti - činjenice da je na čelu parlamenta države utemeljene u antifašizmu čovjek (Andrija Mandić) koji se nikad nije odrekao titule četničkog vojvode (koju je dobio u Gornjem Zaostru prim. aut), da je na čelu Nikšića već u drugom mandatu čovjek (Marko Kovačević) koji se otvoreno divi četnicima, koji je čak bio na otkrivanju spomenika Draži Mihailoviću u Bileći”, naveo je Nikolić za Vijesti.

Poručuje da će, naravno, kad s najviših adresa stižu “ovakvi odobravajući migovi”, u nečijoj “plitkoumnoj, ali i te kako krvomutničkoj svijesti, zaiskriti ovako stupidna, zlokobna, opasna namjera ideološkog konkretizovanja u praksi”.

"U tom smislu, valja podsjetiti da još uvijek nije uklonjeno spomen-obilježje Jusufu Čeliću u Vusanju, inače saradniku okupatora. Uprkos tome što su to svojevremeno naložili nadležni organi. Ako se negdje mora biti milimetarski dosljedan, to je pitanje dokazanih ratnih zločina i svaka relativizacija vodi u lavirint torskih podjela, gdje su 'naše' žrtve vrijednije od 'njihovih', gdje se glibav bez pardona gnušaš tuđeg gliba", podvukao je Nikolić.

Podizanje spomenika izazvalo je oštre reakcije nekih državnih zvaničnika, opozicije i dijela nevladinog sektora, koji su pozvali nadležne da hitno uklone obilježje. Dio partija vlasti oćutao je događaj.

Grupa od 12 nevladinih organizacija (NVO) i građanskih aktivista osudila je postavljanje spomenika, navodeći da je Đurišić ratni zločinac, četnički vojvoda, saradnik nacista i saveznik ustaša, kog je odlikovao i Adolf Hitler.

MANDIĆ ĆUTI, NSD KRITIKUJE HAPŠENJE

Šef države Jakov Milatović rekao je da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje “fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju i masovne zločine nad civilima”, pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore.

Premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) poručio je da je revizija istorije kroz ovakve akcije “uzaludan posao onima koji imaju loše namjere u vezi s EU (Evropska unija) budućnošću Crne Gore”.

Udruženje pravnika Crne Gore pozvalo je Spajića da hitno naloži puno sprovođenje aktivnosti resornim organima koje će uklanjanjem “divljih i bespravnih objekata” podignutih pripadnicima kvinsliških formacija pokazati da je Crna Gora pravna država i da ima suverenu vlast.

Šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) nije se oglašavao, niti je odgovorio na pitanje Vijesti kako gleda na postavljanje spomenika Đurišiću. On je krajem juna saopštio da se ne suprotstavlja mišljenjima mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i budimljansko-nikšićkog Metodija povodom njihovih afirmativnih izjava o tom četničkom komandantu.

Iz Mandićeve partije sinoć su saopštili da je hapšenje Dobrašinovića nezakonito, te da je spomenik Đurišiću podignut na privatnom posjedu.

“Dijalog i razgovor o svim temama, pa i onim najbolnijim, najbolje je rješenje da se izađe iz svih omraza”, poručili su.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), saopštio je da u građanskoj Crnoj Gori nema, ne smije i neće biti mjesta veličanju ratnih zločinaca poput Đurišića.

Prvi čovjek Berana Đole Lutovac izjavio je da je spomenik postavljen bez prethodnog obavještenja nadležnih institucija i mimo zakonskih procedura. On je rekao da najoštrije osuđuje taj čin, ocijenivši da je posrijedi i pokušaj dodatne polarizacije društva.

O spomeniku se juče nijesu oglašavale ostale stranke vladajuće većine - Demokratska narodna partija, Demokrate, Socijalistička narodna partija, kao ni albanske stranke.

Postavljanje spomenika osudilio je više funkcionera opozicionih DPS-a i Evropskog saveza, kao i Građanski pokret URA.

Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić, saopštio je da je državna vlast, “u kojoj premijer ne smije da osudi prisustvo svog potpredsjednika na parastosu saradnicima Hitlerove fašističke koalicije”, direktni saučesnik u podizanju spomenika sramote i slavljenju fašizma.

Jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović, rekao je da su od onih koji su podigli spomenik Đurišiću, “jedino gori oni koji danas tobože negoduju zbog tog čina, a istovremeno dijele vlast s onima koji ne samo da se ponose titulom četničkog vojvode, već je koriste kao političko i identitetsko uporište”.

Građanski pokret URA osudio je postavljanje spomenika Đurišiću i pozvao nadležne da uklone obilježje, jer “narušava međuvjerski i međunacionalni sklad i vraća društvo u mračne periode prošlosti kojih se niko ne želi sjećati”.

Savez organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata (SOBNOR) nazvao je neshvatljivim da se podiže spomenik “baš u ovom vremenu življenja, kad fašizam, to najveće zlo čovječanstva, ubija ljude u cijelom svijetu”.

I VDT misli da nema govora mržnje u dosadašnjem slavljenju Đurišića

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) ocijenilo je da je Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo zakonitu odluku kad je odbacilo krivičnu prijavu protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, sveštenika Ognjena Femića i NN lica zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje.

Više tužilaštvo u junu je odbacilo prijavu koju je nekoliko predstavnika nevladinih organizacija (NVO) podnijelo protiv Joanikija, Femića i NN lica zbog veličanja Đurišića.

Tužbu su 20. maja podnijele direktorice Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava, Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Centra za demokratiju i ljudska prava - Tea Gorjanc Prelević, Maja Raičević, Daliborka Uljarević i Nevenka Vuksanović, kao i izvršni direktor NVO Antifašisti Cetinja Filip Kuzman, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević i predsjednik Udruženja profesora istorije Miloš Vukanović.

Pritužbu VDT-u na odluku Višeg tužilaštva podnio je CGO.

Državna tužiteljka Lidija Vukčević je u odgovoru na pritužbu, u koju su Vijesti imale uvid, navela da je nakon analize svih prikupljenih podatka i dokaza ocijenjeno da su u navedenom predmetu preduzimane radnje u skladu sa zakonom i da je “donijeta zakonita odluka u formi obrazloženog rješenja o odbacivanju krivične prijave, s dovoljno jasnim razlozima”.

Podsjeća da iz spisa predmeta Višeg tužilaštva proizilazi da je ono, nakon sprovedenog izviđaja, cijeneći sadržinu date izjave Joanikija, autorski tekst sveštenika Femića i događaj u restoranu “Radovče” u Podgorici, kad su nepoznata lica pjevala pjesmu “Đurišiću mlad majore, komandante Crne Gore”, zaključilo da u radnjama prijavljenih lica nema elemenata bića prijavljenog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, “i za takav zaključak dalo valjane razloge koji su činjenično i pravno obrazloženi”.

“Naime, krivična prijava je podnijeta zbog krivičnog djela izazovanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje iz čl. 370 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, ali kako državni tužilac nije vezan pravnom kvalifikacijom, a kako iz predstavljenih činjenica proizilazi da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o krivičnom djelu izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje iz čl. 370 st. 2 Krivičnog zakonika, to je odlučeno u pravcu ovog krivičnog djela”, piše u odgovoru Vukčević.

Članom 370 stav 2 Krvičnog zakonika Crne Gore propisano je da krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje čini onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.

Stavom 1 tog člana propisano je da će, ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, jezika, državne ili nacionalne pripadnosti, biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

U obrazloženju rješenja Višeg tužilaštva navodi se da, s obzirom na činjenicu da je za postojenje navedenog krivičnog djela potrebno da su svi kumulativno određeni elementi djela obuhvaćeni umišljajem učinioca, a da u konkretnom slučaju ratni zločin na koji se ukazuje prijavom nije utvrđen presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda, to je jasno da samim tim u radnjama prijavljenih nema elemenata ovog krivičnog djela.

Dobrašinović član NSD-a?

U saopštenju NSD-a objavljenom u jednom mediju prije osam godina, Vujadin Dobrašinović pomenut je kao član beranskog odbora te stranke.

Iz partije Andrije Mandića nisu odgovorili Vijestima da li je Dobrašinović dio te partije, ukoliko jeste - od kad, a ako nije - da li je ikad bio.

Dobrašinović je ranije hapšen jer je bez doznaka sjekao šumu na svom imanju, a u zatvoru je štrajkovao glađu jer je tadašnji predsjednik države Filip Vujanović odbio da ga pomiluje.

Gostujući u dokumentarnom filmu “Većina počinje ovde” u režiji BIRN-a, on je kazao da “Đurišić može da ima spomenik u Čikagu, a ne može u Gornjem Zaostru”.

Na sabora organizovanom u Zaostru 2017, Dobrašinović je rekao da je u tom selu bio štab Đurišića.

“Iz ovog sela je 75 momaka stradalo kroz Staru Gradišku, Hrvatsku i Sloveniju s Pavlom Đurišićem, pa mi, njihovi potomci stradalih, želimo da obilježimo i upišemo njihova imena ovdje”, kazao je tada on.

Inspekcija će narediti i da se ukloni spomenik Čeliću?

Inspektor Ministarstva kulture trebalo bi danas da otputuje u Gusinje i utvrdi kakav je status nezakonito podignutog spomenik Jusufu Čeliću, saradniku fašista u Drugom svjetskom ratu, saznaju nezvanično Vijesti.

Prema informacijama redakcije, inspektor će sačiniti zapisnik i narediti da to obilježje bude uklonjeno.

Ministarstvo je 2013. naredilo da spomenik Čeliću bude sklonjen, ali to rješenje još nije izvršavano.

Čelić je bio komandir čete vulnetara (vulentara), milicije koju su činili Albanaci koji su živjeli na prostoru Plava, Gusinja i Albanije, a koja je, prema tvrdnjama istoričara, odgovorna za zločine nad pravoslavnim stanovništvom. Tu paravojsku formirala je fašistička Italija.

Nikolić: Mora se stati na rep opasnim politikama

Nikola Nikolić ocjenjuje da je o Pavlu Đurišiću odavno sve rečeno.

“Počev od arhivskih podataka nacista i njihovih kvislinških služinčadi, preko naučnih radova Radoja Pajovića, pa do analiza savremenih istoričara. Radi se o možda i najgnusnijoj ličnosti crnogorske istorije”, naveo je on.

Nikolić je rekao da se radi o “prekaljenom izdajniku i zločincu, okupatorskom čankolizu, čije je pregalaštvo odlikovano i Hitlerovim Željeznim krstom”.

“Riječ je o zlotvoru koji se pismeno hvalio svom nadređenom genocidom nad hiljadama muslimanskih građanki i građana. Đurišić svojim djelom pripada mračnoj strani civilizacije i tu mora i ostati”, poručio je on, dodajući da “nikakve konfabulacije tu ne pomažu”.

“Crna Gora, ako kani biti istinski multietnička i multikonfesionalna zemlja s bogatom slobodarskom tradicijom, mora odlučno stati na rep ovakvim opasnim politikama, bez minimuma tolerancije”, zaključio je Nikolić.