Veliki broj poruka i poziva stigao je predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću preko aplikacija WhatsApp, Viber, Signal i drugih sa brojeva iz Srbije, nakon što je njegov broj telefona objavljen na potvrđenom nalogu na Iksu, saznaju Vijesti.
Poruke se uglavnom tiču najnovijih dešavanja u Crnoj Gori, posebno zbog njegovih stavova o postavljanju spomenika ozloglašenom četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Vijesti saznaju da Milatović to nije prijavio policiji, jer u porukama “nije bilo nekih naročitih prijetnji”, iako one i pozivi predstavljaju jedan vid uznemiravanja predsjednika države.
Doksing ("doxing" ili “doxxing”) je praksa prikupljanja i objavljivanja tuđih ličnih ili identifikacionih podataka na internetu bez njihovog pristanka, s namjerom da se ta osoba uznemiri, zastraši, izloži prijetnjama ili drugim posljedicama. Ti podaci mogu uključivati pravo ime, adresu stanovanja, broj telefona, podatke o porodici, radnom mjestu, finansijama ili bilo šta drugo što nije javno dostupno, a može ugroziti privatnost i sigurnost. Naziv dolazi od engleskog “docs” (dokumenta).
U većini pravnih sistema, iako “doksing” možda nije posebno naveden u zakonu, čin objavljivanja privatnih informacija bez pristanka – posebno ako ima zlonamjernu namjeru – može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, uključujući krivične prijave i građanske tužbe.
U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji eksplicitno koristi taj termin, ali bi takvo ponašanje moglo biti obuhvaćeno zakonima o zaštiti podataka o ličnosti, kao i krivičnim djelima poput neovlašćenog prikupljanja i objavljivanja ličnih podataka, prijetnji ili proganjanja.
Doksing u Sjedinjenim Američkim Državama nije svuda eksplicitno nazvan tim imenom u zakonima, ali može potpasti pod krivična djela poput uznemiravanja, prijetnji, krađe identiteta ili sajber-uhođenja. Neke savezne države (npr. Kalifornija, Virdžinija) imaju posebne zakone protiv objavljivanja privatnih podataka s namjerom nanošenja štete.
U Evropskoj uniji, u okviru Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), doksing može biti kršenje zakona o privatnosti, a u mnogim državama članicama može dovesti i do krivične odgovornosti, posebno ako je povezan s prijetnjama ili zlostavljanjem.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, može biti krivično djelo prema zakonima o uznemiravanju, zloupotrebi komunikacija i zaštiti podataka, dok Australija i Kanada imaju odredbe protiv tzv. “sajber zlostavljanja” i “zlonamjernih komunikacija” koje pokrivaju i doksing.
Bonus video:
