U jeku špica ljetnje turističke sezone postavljaju se opravdana pitanja: Da li je 2025. godina još jedna propuštena šansa za crnogorski turizam? Da li smo išta naučili iz prethodnih grešaka kad je riječ o nedostatku infrastrukture, prljavim plažama i šetalištima, sivoj ekonomiji na svakom koraku, saopštila je danas nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur.
Prema njenim riječima, ministarstvo turizma uporno izbjegava da iznese jasnu ocjenu trenutnog toka sezone u Crnoj Gori.
"Umjesto ozbiljne analize i odgovora na ključne izazove, javnosti se plasiraju brojke koje malo znače: broj automobila koji su prešli granice naše zemlje i broj međunarodnih letova na aerodromima je povećan! Tako dolazimo do cifre od oko 941 000 dolazaka turista i 4.825.625 noćenja u prvoj polovini godine, ali bez dubljeg konteksta i prave interpretacije. Da li svi ulasci na graničnim prelazima predstavljaju turiste? Naravno, ne", kazala je Ćinćur.
Ona je istakla da iako podaci koje predstavnici vlasti ističu na prvi pogled izgledaju ohrabrujuće, riječ je uglavnom o tranzitnim posjetiocima, a ne turistima koji ostvaruju značajan boravak i potrošnju u zemlji.
"Zapravo, ključni izazov predstavlja sve kraći boravak turista u Crnoj Gori, što naši zvaničnici uporno ignorišu, iako upravo ta činjenica direktno utiče na smanjenje prihoda i ukupnog turističkog prometa. Da se prisjetimo: Prihodi u junu od PDV manji nego planirani za 11,4 miliona eura ili 9 odsto, prihodi od akciza manji nego planirani za 3 miliona eura ili 7,4 odsto, prihodi od doprinosa manji nego planirani za 5 miliona eura ili 15 odsto", rekla je.
Međutim, ističe Ćinćur, zvanični podaci Uprave za statistiku (MONSTAT) govore mnogo jasnije: Broj noćenja za period januar - jun 2025. je manji za 272.514 ili 5,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Sa druge strane, u kolektivnom smještaju zabilježen je pad od 1 odsto, dok je u individualnom smještaju zabilježen pad od čak 7,9 odsto. Ova diskrepancija između rasta ulazaka u zemlju i pada noćenja, tj. prihoda, ukazuje na dva problema: sve kraće zadržavanje turista i izraženu sivu ekonomiju - neprijavljeni smještaj i neregistrovane boravke", istakla je Ćinćur.
Ocijenila je da situaciju dodatno pogoršavaju brojni infrastrukturni i komunalni problemi koji su se očekivali, koji se, kako je kazala, godinama ne rješavaju: nespremnost plažnog mobilijara, prljave plaže i ulice, divlje deponije na svakom koraku, nastavak građevinskih radova na ključnim saobraćajnicama tokom ljetnjih mjeseci, kao i saobraćajne gužve, kolapsi i višesatna čekanja, posebno u primorskim gradovima.
"Ovdje ne smijemo zaboraviti ni enorman skok cijena - između 30 i 50 odsto, što nije ni u kakvom skladu sa kvalitetom usluge koju turisti dobijaju. Ovakvi uslovi u turističko-ugostiteljskom sektoru, ne samo da utiču na odluke da turisti skrate boravak, već ugrožavaju i reputaciju Crne Gore kao poželjne turističke destinacije", navela je.
Da stvar bude gora, dodaje Ćinćur, pomorska privreda, nekada strateška grana crnogorske ekonomije, nalazi se pred ozbiljnom krizom.
"Umjesto revitalizacije i ulaganja, bilježimo niz promašaja, odnosno poraznih činjenica: dugoočekivana linija prema Hrvatskoj (Dubrovnik) je prekinuta, dok linija ka Italiji (Bar - Bari), iako uspostavljena nakon višegodišnje pauze, otežano funkcioniše, uz višečasovna kašnjenja usljed tehničkih poteškoća. Brod za prevoz rasutog tereta “Kotor”, koji je ne tako davno, poslije višenedjeljnog zadržavanja u luci u SAD-u, pa opet zadržan je u britanskoj luci Tajn nakon inspekcije zbog tehničkih i proceduralnih nepravilnosti. Luka Bar i ostali pomorski kapaciteti stagniraju, bez jasne vizije ili podrške države, uz suptilne naznake da će u skorije vrijeme biti privatizovani", kazala je.
Ćinćur je pitala da li će iko odgovarati za ovako katastrofalno stanje u pomorstvu.
Ukratko rečeno, kazala je ona, Crna Gora i kao turistička destinacija, i kao država sa pomorskim potencijalima, suočena sa ozbiljnim padom kvaliteta, konkurentnosti i strateške vizije.
"Potrebna je hitna i temeljna reorganizacija ovih sektora. Vrijeme je za reset, a ne za poricanje stvarnosti! Jer, nažalost, nadležni ni ove godine nijesu pokazali sposobnost da planiraju sezonu u skladu sa realnim izazovima i potrebama tržišta. Umjesto strateškog vođenja, svjedočimo zamagljivanju statistika, izostanku transparentnosti i izbjegavanju odgovornosti. A u pomorskoj privredi kolaps, izazvan dilentatizmom I naznakama korupcije. Ako se ovakav pristup nastavi, 2025. će ostati upamćena ne po razvoju, nego po stagnaciji i gubitku. Ili, kako je Borisav Pekić zapisao - biće to još jedna 'godina koju su pojeli skakavci' ", zaključila je poslanica Ćinćur.
Bonus video:
