Ocjena Evropske komisije (EK) o nedovoljnoj ispunjenosti reformskih koraka za dobijanje novca iz Plana rasta, pokazuje da institucije u Crnoj Gori nemaju ni snage ni volje da sprovedu suštinske reforme, pa je obećanje Vlade da će zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine - veliki izazov.
Tako sagovornice “Vijesti” komentarišu to što je EK, prilikom odobravanja prve tranše novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan za Crnu Goru, procijenila da od 14 koraka iz Reformske agende, koje je trebalo ispuniti do kraja februara, Vlada nije u potpunosti realizovala sedam. Zbog toga je Komisija odobrila u srijedu Crnoj Gori prvu redovnu tranšu iz Plana u iznosu od 10,2 miliona eura, a ne 18 miliona, koliko je izvršna vlast, na čijem je čelu Milojko Spajić, (Pokret Evropa sad) očekivala.
Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), međutim, navode da je Plan novi instrument i da je bilo potrebno vremena i EK i državama Zapadnog Balkana da se upoznaju s njegovom metodologijom i mehanizmima, te da stoga ne smatraju zabrinjavajućim iznos prve tranše.
“Prvi polugodišnji izvještaj (o sprovođenju Reformske agende) je pokazao da su naše institucije sposobne da preuzmu i sprovedu kompleksne obaveze u kratkim rokovima”, rekli su “Vijestima” iz MEP-a.
Naveli su da je nakon što su institucije prvobitno procijenile da je od 14 planiranih koraka ispunjeno 10, u komunikaciji s Evropskom komisijom i kroz njihovu zvaničnu procjenu Prvog polugodišnjeg izvještaja, potvrđeno da je sedam koraka u potpunosti realizovano, dok sedam Komisija smatra započetim, ali ne i u potpunosti realizovanim u predviđenom roku (do 28. februara).
Među neispunjenim koracima su neusklađena vizna politika, unapređenje integriteta u inspekcijskim službama, kao i kompletna transpozicija paketa integracije električne energije u skladu sa zahtjevima Energetske zajednice (EZ).
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović upozorava da ovim tempom zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine - nije izvodljivo. Prema njenim riječima, dovoljno je pogledati podatke: od 14 koraka iz Reformske agende koji su morali biti završeni do kraja februara, polovina nije realizovana, dok je u 2024. sprovedeno svega 57 odsto obaveza iz Programa pristupanja.
“To je gori rezultat nego u godinama prije 2020, kad je stopa realizacije obaveza iznosila u prosjeku 71-75 odsto, i to u periodu kad je broj obaveza bio veći nego danas. Ni u 2025. nema napretka. U prvoj polovini godine Vlada je ispunila manje od dvije trećine planiranih obaveza. To jasno pokazuje da je obećanje da će se pregovori završiti u roku od godinu i po dana - nerealno i neodgovorno”, rekla je Đukanović “Vijestima”.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Crna Gora otvorila sva poglavlja, 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). Iz Vlade su više puta rekli da planiraju da zatvore sva poglavlja do kraja naredne godine, kako bi sproveli ambiciozni plan da Crna Gora postane članioca EU 2028.
Bivša ministarka evropskih poslova i potpredsjednica Vlade Jovana Marović poručuje da su mnogo ozbiljniji napori potrebni da bi se za nešto više od godinu zatvorio veliki broj poglavlja. Smatra da se, s jedne strane, za neke nerealizovane aktivnosti mogu uzeti u obzir ograničeni kapaciteti administracije, dok, s druge strane, nema opravdanja za to što Crna Gora nije, na primjer, uskladila viznu politiku s EU, “jer to šalje poruku da je vrednosni okvir na čekanju”.
“Jasno je da je Vlada ‘trgovala’ i uzela u obzir ‘mogućnost’ da ovo odloži, a predviđeni novac dobije kasnije po ispunjenju, ali to ne šalje dobru poruku evropskim partnerima”, upozorila je Marović za “Vijesti”.
Iz MEP-a su rekli da regulativa EU 2024/1449, kojom je uspostavljen Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan predviđa mogućnost dodatnog roka od 24 mjeseca za ispunjavanje obaveza.
Izvršna direktorica Centra za demokratiju (CEDEM) Nevenka Vuksanović ističe da je Vlada dobila jasan reformski mandat i da nema izgovora za kašnjenja. Navodi da je zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine - ogroman izazov.
“To se može postići jedino uz više discipline u planiranju i bržu dinamiku. Imamo realne šanse da ostvarimo zatvaranje poglavlja, jer imamo međunarodnu podršku, pa samim tim instrukcije i znanje. Nedostaju politička volja i bolja organizacija da se rezultat postigne”, rekla je Vuksanović listu.
Sprovođenje reformi iz Reformske agende koju je Vlada usvojila krajem septembra prošle godine, uslov je za dobijanje novca iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta. Plan je kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za region od šest milijardi eura za period 2024-2027. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega su 110 miliona eura bespovratna, a 273,5 miliona eura čine povoljni krediti.
Evropska komisija je od ukupnog iznosa sedam odsto dodijelila kao svojevrsno predfinansiranje, a ostatak je podijeljen u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi. Predfinansiranje, od 26,85 miliona eura, Crna Gora je dobila 15. maja ove godine.
Reformska agenda sadrži ukupno 32 reformske mjere u okviru četiri prioritetna sektora - poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska/zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, vladavina prava i temeljna prava i 14 podsektora.
Među obavezama u ovoj godini su promjena izbornog zakonodavstva i izmjena Ustava u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva. Obaveze do kraja godine su, između ostalog, i poboljšanje zakonodavnog okvira i fokusiranje na neformalnu ekonomiju, popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u nadležnim sudovima za borbu protiv korupcije, uspostavljanje jedinstvene baze podataka o nasilju u porodici, izmjene i dopune Zakona o strancima u dijelu koji se odnosi na vize i viznu politiku...
“VLADA NE UBRZAVA PROCES, NEGO GA SABOTIRA”
Nikoleta Đukanović kaže da ocjena EK ukazuje da institucije u Crnoj Gori ne samo da nemaju dovoljno snage, već prije svega nemaju političku volju da sprovedu suštinske reforme.
“Umjesto jačanja vladavine prava, što je osnovni preduslov evropskih integracija, svjedočimo grubom kršenju zakona, netransparentnosti, diskriminaciji i sve izraženijoj partitokratiji. Umjesto da građanima i međunarodnim partnerima pokažemo istinsku posvećenost evropskim vrijednostima, većina na vlasti sprovodi retrogradne i antievropske politike, dok su parlamentarni diskursi sve češće obilježeni nacionalističkim i diskriminatorskim stavovima koji urušavaju temelje građanskog društva”, rekla je.
Pored toga, kako je dodala, nepotizam, partijsko zapošljavanje, marginalizacija civilnog sektora i hajke na kritičare, ukazuju na to da vlast nije spremna da društvo demokratizuje i evropeizuje, već da zadrži privilegije i kontrolu. Kad se tome doda i, kako je kazala, ignorisanje preporuka Venecijanske komisije, izmjene zakona donošene nakon što dobiju zeleno svjetlo iz Brisela, te pogoršani odnosi sa susjedima - “jasno je da Vlada ne ubrzava proces integracija, nego ga zapravo sabotira”.
Na pitanje da li Vlada računa da će joj Evropska komisija progledati kroz prste kao za IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti završnih mjerila za poglavlja iz oblasti vladavine prava), odgovara da je to moguće.
“Iako je moguće da će EK, iz političkih razloga, povremeno zažmuriti na slabosti, kao što je bio slučaj s IBAR-om, to Crnoj Gori neće otvoriti vrata članstva. EU bi trebalo da zahtijeva stvarne, dubinske reforme, naročito u oblasti vladavine prava, a ova Vlada pokazuje da ni kapaciteta, ni volje za takve reforme nema”, poručila je.
Nevenka Vuksanović navodi da je razlika između Vladine procjene i ocjene EK o ispunjenosti reforskih zadataka, pokazala dvije slabosti - “da nemamo objektivne mehanizme kontrole kvaliteta i da se ispunjenje reformskih koraka loše planira, kao i da se kasni u realizaciji”. Sasvim je jasno, dodaje, da su obaveze iz pregovaračkog procesa i one iz Reformske agende zahtjevne i da ih je teško u potpunosti uskladiti.
“Ali upravo to je test kapaciteta naše administracije - da pokažemo da smo u stanju jednako ozbiljno ispunjavati oba seta obaveza. S obzirom na to da je Komisija ocijenila Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najuspješniju zemlju regiona, moramo to opravdati”, zaključila je sagovornica.
MEP: REALNO ZATVARANJE POGLAVLJA NAREDNE GODINE
Iz MEP-a poručuju da je, zahvaljujući dodatnom roku predviđenom regulativom EU, u toku realizacija neispunjenih obaveza iz Reformske agende, i četiri od tih sedam koraka su, prema Drugom polugodišnjem izvještaju koji je Vlada usvojila 10. jula, ocijenjena kao potpuno ispunjena.
“Dakle, ne radi se o slabosti institucija, već o zahtjevnosti procesa i administrativnih procedura”, rekli su iz MEP-a.
Na pitanje kako će država, ovim tempom, zatvoriti sva poglavlja do kraja sljedeće godine, iz MEP-a odgovaraju da Crna Gora ima jasno definisanu dinamiku pregovaračkog procesa koja je dogovorena sa EK i koje se pridržavaju.
“To znači da svaki naredni korak nije ad hoc, već rezultat usklađenog plana i redovnih ocjena EK. Naša ambicija da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, realna je upravo zato što postoji jasan raspored obaveza, stalna koordinacija s evropskim partnerima i snažna politička volja da evropske integracije budu prioritet. Uvjereni smo da će uz ovu dinamiku Crna Gora ispuniti očekivanja i postati prva naredna članica EU”, konstatovali su iz MEP-a.
Đukanović: Reforme znače i ukidanje privilegija
Nikoleta Đukanović kaže da su u vlasti svjesni da bi reforme značile ukidanje privilegija koje uživaju, zbog čega, tvrdi, umjesto obaveza biraju praznu retoriku i simuliranje integracija.
“Ako Crna Gora želi da pregovori dobiju novi zamah, potrebne su političke elite koje imaju viziju i spremnost da sprovedu nepopularne, ali nužne promjene. I vlast prije 2020. i ova sadašnja pokazale su da im je važnija borba za funkcije i privilegije, nego istinska evropska transformacija društva”, poručila je.
Marović: Teže zažmuriti na nespremnost kad ona vodi članstvu
Jovana Marović smatra da je za IBAR bilo lakše “progledati kroz prste”, jer je to tehnički korak koji treba da vodi ozbiljnijim reformama i implementaciji usvojenog. Dodaje da je mnogo teže zažmuriti na nespremnost kad bi ona trebalo da vodi članstvu.
Podsjeća da je više puta komentarisano da je na kraju uvijek politička odluka da li će neka država biti primljena ili ne u EU, ali da bi do toga došlo - “pomažu ozbiljnost, posvećenost i jasno pozicioniranje, kao i što manje neispunjenih kriterijuma i obaveza”.
“Ogroman posao predstoji, a to koliko kaskamo vidi se i po stepenu realizacije Programa pristupanja, a posebno je zabrinjavajuće što je prisutna logika ‘poslije IBAR-a potop’, jer retorika ‘preusmjeravanja snaga i energije’ ne pije vodu, budući da nema zatvaranja pregovora dok se ne pokažu opipljivi rezultati u vladavini prava, a i obaveze Ministarstva pravde se ne prepliću s obavezama Ministarstva poljoprivrede u ovoj fazi”, navela je.
Bonus video:
