Sastanci prvih ljudi obavještajnih službi su uobičajena pojava, ali njihovi susreti sa šefovima država i vlada se ne događaju često, a još rjeđe se o tome izvijesti javnost.
U medijima vjesti o takvim razgovorima obično dospijevaju iz povjerljivih novinarskih izvora, a ne iz zvaničnih saopštenja institucija, što je bio slučaj prilikom nedavnog razgovora direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića i premijera Milojka Spajića sa šefom Službe za tajnu obavještajnu djelatnost Ujedinjenog Kraljevstva (MI6), serom Ričardom Murom.
U saopštenju Vlade, u četvrtak, saopšteno je da je u razgovoru istaknuta obostrana posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i unapređenju saradnje u svim ključnim oblastima.
NE PROPUSTITE
“Razmijenjene su ideje i inicijative koje će doprinijeti produbljivanju prijateljstva i zajedničkom razvoju, sa ciljem izgradnje stabilnijeg i prosperitetnijeg partnerstva za budućnost”, saopštila je izvršna vlast.
Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto je javnost obaviještena o ovom razgovoru, s obzirom da to nije praksa, ali ni da li se Spajić ranije susretao sa šefovima tajnih službi drugih država i ako jeste, zašto to tada nije objavljivano.
Bivši premijer i prvi direktor ANB-a Duško Marković za “Vijesti” ističe da se, dok je bio na čelu crnogorske službe, susreo sa “gotovo svim direktorima obavještajnih službi sa kojima je država ostvarivala saradnju”.
“Među njima i direktorima najvažnijih i u profesionalnom smislu najznačajnijih službi svijeta: Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kine, Rusije, Turske, Francuske, Velike Britanije, Italije...”, objašnjava, dodajući da je sa pojedinim imao susrete više puta.
Ipak, kako ističe, standard i praksa je da se o tim sastancima ne obavještava javnost. Kaže i da se uobičajenim i propisanim načinima obavještavaju državna tijela i državno rukovodstvo.
“Susreti sa predsjednicima vlada i država su mogli biti samo u slučajevima kada se obavještajni kanali koriste za prenošenja važnih poruka od interesa za nacionalnu bezbjednost. Dakle, nikada o tome nije obavještavana javnost, niti je to standard u obavještajnom radu”, objašnjava Marković.
Kasniji direktor ANB-a Boro Vučinić takođe ističe da se tokom mandata susretao sa inostranim kolegama, dodavši da mora postojati specijalan motiv da se takav susret objelodani pred javnošću.
“Nije uobičajeno da se susreti šefova obavještajnih službi javno objavljuju, ukoliko ne postoji poseban razlog za to. Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju riječ o jednoj od najprestižnijih službi u svijetu, sa uticajnom profesionalnom reputacijom i velikom tradicijom, vjerovatno je to i bio razlog javnog objavljivanja susreta premijera sa gospodinom Murom, šefom britanske obavještajne službe”, objašnjava on.
Javni susreti rijetki, uglavnom u velikim krizama
Sastanci šefova tajnih službi su redovna pojava, ali nije učestala praksa da isti budu javno objavljeni. Ipak, postoje primjeri kada je javnost sa njima bila upoznata, ali i kada je na druge načine došlo do njihovog objelodanjivanja.
U prvoj deceniji 21. vijeka nijedan susret nije javno objavljen u vidu saopštenja, ali su mediji na osnovu svojih izvora izvještavali o ovakvim sastancima.
Zvaničnici američke Centralne obavještajne agencije (CIA) i MI6-a su se sastajali sa liderima Iraka i Avganistana usljed ratova u tim zemljama, ali i Pakistana zbog njihove borbe protiv terorističke organizacije al-Kaida i njenog lidera Osame Bin Ladena za kog se sumnjalo da se nalazi u toj državi.
Ni o susretu šefa CIA-e Vilijama Barnsa sa predstavnicima Talibana u Avganistanu iz 2021. godine nije bilo zvaničnog obavještenja, ali je dospio u američke medije. On je, kako su objavili Vašington post i Asošiejted pres, dogovorio evakuaciju američkih vojnika i osoblja iz te države.
Mur se prije pet godina sastao sa glasnogovornikom turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i to je objavila državna Agencija Anadolija, ali se pozvala na anonimne izvore. Tema tog sastanka bila je rješenje krize u regionu Nagorno Karabah, oko kog su ratovali Azerbejdžan i Jermenija.
Berns se više puta od početka rata u Ukrajini sastao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, a neki su i zvanično potvrđeni. Na primjer, prvi čovjek Ukrajine je susret iz 2022. godine potvrdio na pres konferenciji, dok je, prilikom prošlogodišnjeg sastanka dato i saopštenje. Zelenski je, nakon susreta koji se odigrao lani, kazao da su on i Berns imali nekoliko njih tokom rata.
Njegov susret u Ankari sa ruskim kolegom Sergejem Nariškinom je potvrdio ruski sekretar za štampu Dimitrij Peskov, tvrdeći da se radi o sastanku koji su SAD inicirale. Prema pisanjima više medija, nije se radilo o pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, već se razgovaralo o nuklearnom naoružanju.
Od početka rata u Ukrajini, predstavnici ruskih i američkih službi su imali razgovore, a neki jesu potvrđeni medijima. Jedan od njih je nakon pobune privatne vojne kompanije “Vagner”, a Nariškin je saopštio da ga je američki kolega obavijestio da njegova država nema veze sa tim događajem.
Ni o susretima Bernsa sa predsjednikom Izraela Benjaminom Netanjahuom nije bilo zvanične izjave, ali su mediji prenijeli da je učestvovao u pregovorima o primirju te države i palestinskog pokreta Hamas.
Kad su u pitanju multilateralni sastanci sa tom tematikom, mediji su imali zvanične potvrde vlasti. Takav primjer su prošlogodišnji pregovori u Rimu, u kojima je učestvovao Berns, njegovi izraelski i egipatski kolega Dejvid Barnea i Abas Kamel, kao i katarski premijer Muhamed bin Abdulrahman al-Tani.
I Bernsov nenajavljeni dolazak u Tel Aviv, u februaru prošle godine, nije objavila nijedna institucija, ali je ipak dospio u medije. Prema pisanju izraelskih medija, posjeta je bila povezana s Netanjahuovim odbijanjem da pošalje delegaciju u Kairo, na pregovore o razmjeni zarobljenika sa palestinskim pokretom Hamas.
Mur se prošle godine zvanično sastao sa predsjednikom Kenije Vilijamom Rutom, koji je to objavio na svom nalogu na društvenoj mreži Iks. Susretom sa Bernsom na društvenim mrežama pohvalio se predsjednik Somalije Hasan Šeik Mohamud. Za oba sastanka povod je bila borba protiv terorizma i regionalna stabilnost.
S druge strane, predsjednik Indonezije Prabovo Subijanto je saopštio medijima da se, prilikom posjete SAD prošle godine sastao i sa šefom CIA.
Berns je tokom 2024. bio na “balkanskoj turneji”, a sastanak sa njim su potvrdili kosovska predsjednica Vjosa Osmani, ali i premijer Aljbin Kurti. Osmani je tom prilikom saopštila da se prvi čovjek CIA-e sastao i sa kosovskim kolegom Petritom Ajetijem.
Osim u Prištini, bio je i u Sarajevu i Beogradu. Radiju Slobodna Evropa je potvrđeno da se, prilikom posjete Bosni i Hercegovini, sastao sa “kolegama iz obavještajne zajednice, članovima Predsjedništva i ministrom vanjskih poslova”, a prema pisanjima više medija.
Nakon Sarajeva, u Beogradu se, prema pisanju “Danasa”, sastao sa direktorom Bezbjednosno informativne agencije Vladimirom Orlićem.
Mur i Berns su se jednom pojavili zajedno, ali ne u sklopu zvaničnog sastanka, već u emisiji Fajnanšal tajmsa. Tom prilikom su konstatovali da su mnogo puta bili na istom mjestu, ali da je to medijsko gostovanje prvi javni susret.
Bonus video:
