Crna Gora je mala i etnički raznovrsna, i sve mora da gradi kompromisom, rekao je danas na Bledskom strateškom forumu premijer Milojko Spajić i dodao da se mora najprije prevazići prošlost koja je dijeli kako bi se okrenuli budućnosti.
"Potrebno je inkluzivno djelovanje koje uključuje sve. A kada kažem sve, ne mislim na Fince, Norvežane ili Dance. Mislim na Crnogorce, Srbe, Albance, Hrvate, Bošnjake... Možete da zamislite koliki izazov to predstavlja u Crnoj Gori", rekao je Spajić na panelu "Bled Pledge: A Dream or Reality?", na kojem su učestvovali i predsjednici vlada Slovenije, Hrvatske, Albanije, Robert Golob, Andrej Plenković i Edi Rama, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Spajić je rekao da Crna Gora konsenzus gradi oko tri ključne stvari: prvo, evropske integracije, drugo, ekonomija i treće, vladavina prava – "jednako i pravedno ophođenje prema svima, bez obzira na etničku pripadnost".
"I to je ono što je zaista važno. Mislim da smo u velikoj mjeri uspjeli u tome. Danas u Crnoj Gori, u vlasti imamo albanske, srpske i bošnjačke partije, naravno i crnogorske, što je ranije bilo nezamislivo", kazao je odgovarajući na pitanje šta Crna Gora radi da stavi reforme iznad domaćih političkih prepirki.
Podsjetio je da je Crna Gora nedavno sprovela veliku reformu - parlament je jednoglasno usvojio izbornu reformu (izmjene seta izbornih zakona) – što je ogroman uspjeh.
"Decenijama je to bilo nemoguće. Isto je bilo i sa Ustavnim sudom i mnogim drugim reformama koje nijesmo mogli da sprovedemo decenijama. Sada to možemo da uradimo, sa više od dvije trećine glasova", poručio je Spajić.
Kazao je da u Crnoj Gori postoji bošnjački, srpski, hrvatski i crnogorski jezik – a svi se potpuno razumijemo.
"Naša kultura je skoro ista, ako ne i potpuno ista. Razlike su minimalne. A mi smo ih uvećali jer se bavimo prošlošću, a ne budućnošću. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti. Inače ćemo postati beznačajni", upozorio je.
Kazao je da će sljedeće tri-četiri godine biti monumentalne u pogledu promjena, u pogledu ogromnog napretka u vještačkoj inteligenciji i drugim tehnologijama.
Smatra da je prednost malih zemalja to što nemaju velike industrijske lobije i mogu lakše uvoditi inovacije i regulatorne promjene.
"Naše administracije su relativno nove i možemo se brže prilagoditi. Ako ovaj pristup uspije do našeg ulaska u Evropsku uniju (EU), hajde da ga proširimo na cijelu Evropu. To može biti naš doprinos Uniji, jer ne treba samo da primamo, već i da dajemo", kazao je Spajić.
Komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da proširenje ostaje prioritet Evropske komisije.
NE PROPUSTITE
"Otvorićemo još dva klastera za Albaniju ove godine... Sa Crnom Gorom napredujemo", rekla je i dodala da ako bude završen tehnički dio pregovora o pristupanju 2026. godine, onda bi 2028. Godina Crna Gora mogla postati 28. članicu EU.
Albanija bi, kako je kazala, mogla postati 29. članica 2029. godine.
Međutim, istakla je da je teret odgovornosti na zemljama iz regiona da sprovedu reforme i da ne smije biti prečica.
"Proces pristupanja moraju predvoditi lideri koji vjeruju da je članstvo u EU najbolje za njihove zemlje i koji su sposobni da uvedu reforme. Vladavina prava, ljudska prava, borba protiv korupcije, slobodni mediji – to su principi o kojima nema pregovora", poručila je Kos.
Bonus video:
