Marketing, netolerancija i prijetnja kritičarima: Političari sve češće podnose prijave jedni protiv drugih

Crnogorski političari prijavljuju jedni druge policiji zbog izgovorenih riječi, koristeći to kao medijsko oružje koje zagušuje javni prostor, nepotrebno opterećuje sudove i skreće pažnju sa stvarnih problema poput korupcije, partijskog zapošljavanja ili visokih cijena. Time se dodatno potvrđuje kriza političkog dijaloga i stvara utisak da pravosuđe i policija služe kao produžena ruka političkih obračuna.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući sve učestalije slučajeve u kojima političari zbog verbalnih sukoba prijavljuju jedni druge nadležnima.

Posljednji takav slučaj desio se prije nekoliko dana kada je potpredsjednica Skupštine i funkcionerka Demokrata Zdenka Popović prijavila policiji poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikolu Zirojevića zbog, kako je navela, uvreda koje je iznio u saopštenju objavljenom u medijima, a u kom ju je optužio za nepotizam i zloupotrebe.

Zirojević je, zbog prijave, prije tri dana dao izjavu u Upravi policije (UP).

“Dok Popović trubi o ženskim pravima, istovremeno teret sopstvenih zloupotreba svaljuje na mladog ugovorca čije ime i prezime nikad nijesu javno objavili, a koji s tim slučajem nema ama baš nikakve veze i to svi znamo”, saopštio je poslanik SD-a, a Popović to navela kao razlog obraćanja policiji.

Povodom objava medija da je Popović, kao potpredsjednica parlamenta, za deset mjeseci 2024. godine potrošila 3.200 eura goriva, iz najvišeg zakonodavnog doma početkom godine je rečeno da je internom kontrolom sprovedenom na zahtjev Popović, utvrđeno da ta funkcionerka nije potrošila gorivo, već osoba koja je u Skupštini radila po osnovu ugovora o djelu.

Rijalitizacija politike

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević kazao je “Vijestima” da je ovdašnji javni prostor u značajnoj mjeri kontaminiran i radikalizovan, dodajući da se, kad je riječ o razvoju kulture dijaloga i demokratske političke kulture, ide ubrzano unazad.

“Skupština, koja bi trebalo da bude primjer argumentovanih rasprava i tolerantnog sukoba mišljenja, postaje pozornica unaprijed napisanih i ispraznih govora, ali i uvreda i ličnih diskvalifikacija, kako prema onima koji su u sali, tako i prema mnogima koji ne mogu da odgovore. To urušava povjerenje građana u institucije, pa nije iznenađenje da je Skupština pri dnu ljestvice povjerenja”, rekao je on.

Đurašević navodi da je novina da to počinje da se preliva dalje, kroz podnošenje prekršajnih i krivičnih prijava zbog “retoričkih sukoba”.

“Time se dijelom stvara utisak da političari, već prilično opterećeno pravosuđe i policiju koriste kao produženu ruku svojih političkih obračuna, ali i da plaćaju danak sopstvenom doprinosu u sužavanju prostora za argumentovanu i pristojnu debatu”, ocijenio je on.

Komunikolog i saradnik u nastavi na Humanističkim studijama Univerziteta “Donja Gorica” Filip P. Jovanovski rekao je da opšta atmosfera komunikacije među crnogorskim političarima nije nova - da se dešavaju prepucavanja, prijetnje i uvrede, dok su međusovne krivične prijave posebno ušle u modu u posljednje vrijeme.

“Takve prijave se najčešće podnose samo radi sticanja medijskog oružja, što zagušuje javni prostor, bespotrebno opterećuje sudske organe i skreće pažnju s realnih životnih pitanja poput korupcije, partijskog zapošljavanja ili cijena namirnica i nekretnina. To je jedan od simptoma krize političkog dijaloga i političke kulture u Crnoj Gori. Nedostatak konkretnih ideja, rješenja i vizija se puni sporovima koji pokazuju nesposobnost za konstruktivnu, dostojanstvenu debatu”, kazao je on “Vijestima”.

Jovanovski je naveo da je sve to odraz i šireg trenda “rijalitizacije” politike, tj. njenog pretvaranja u arenu za neprestane senzacionalističke javne svađe.

“Dakle, ne radi se o debatama o pitanjima od značaja za život građana, već o privlačenju pažnje kroz konflikte koji više priliče rijaliti programima, nego osobama koje bi trebalo da upravljaju državom”, konstatuje on.

Sagovornik je ukazao da je to, nažalost, trend koji je zahvatio dobar dio demokratskog svijeta, o čemu, dodaje, najbolje govori “tragikomična činjenica” - da je američki predsjednik Donald Tramp 2016. u Bijelu kuću ušao praktično direktno iz fotelje domaćina rijaliti šou programa, koristeći se “istim marketinškim trikovima najprizemnijeg tipa”.

“Kad govorimo o sudskoj formalizaciji ovih prepirki političara, bilo bi odgovorno sjetiti se i sljedeće činjenice - situacija u crnogorskim sudovima je inače alarmantna, usljed nedovoljnog broja sudija, preopterećenih predmetima koji svakodnevno pristižu. Postavlja se pitanje - da li je racionalno da političkim nadgornjavanjima dodatno zatrpavamo već preplavljeni sudski sistem, koji je na ivici funkcionalnosti”, pita Jovanovski.

I Nikola Đurašević tvrdi da je posljedica sve češćih prijavljivanja - dalja delegitimizacija institucija i obesmišljavanje njihove uloge.

“Građani stiču utisak da policija, sudovi i tužilaštvo ne rješavaju njihove probleme, već partijske sukobe. Dugoročno, ovakav model učvršćuje politiku zasnovanu na slabosti i nepristojnosti, a ne na dijalogu i javnom interesu. Kad sve postane prijava, onda ništa nije dovoljno ozbiljno, dok građani ostaju razočarani, a politička scena sve manje liči na demokratski prostor i sve više na poligon ličnih obračuna”, podvukao je on.

Saradnik na programima u CGO-u navodi da je svrha takvog ponašanja “suštinski nikakva”, ali da oni koji pribjegavaju tom mehanizmu vjeruju da time šalju poruku biračima da se političari bore za svoje dostojanstvo i prava.

“Jasno je da se u najvećem broju slučajeva radi o političkom marketingu i pokušaju da se kroz pravne mehanizme učvrsti pozicija u političkom sukobu. No, time se otkriva i dodatni problemi - politički akteri u Crnoj Gori generalno pokazuju nizak prag tolerancije na kritiku, a ovim posredno šalju poruku i kritičarima izvan kruga partijskih oponenata da se u njih ne smije taknuti. U prilog tome ide i sve izraženije targetiranje onih koji iznose kritičke stavove iz civilnog društva”, ocijenio je Đurašević.

Sagovornik je dodao da na taj način ne trpi samo kvalitet političkog života, već i društvena kohezija u cjelini.

“Umjesto da ohrabruju razmjenu mišljenja i kritičko preispitivanje vlastitih odluka, političari pribjegavaju defanzivi i pokušaju kriminalizacije javne kritike”, poručio je on.

Većina slučajeva u fazi izviđaja

Obraćajući se medijima nakon davanja izjave, Zirojević je kazao da je i on prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv funkcionera Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednika Odbora direktora Air Montenegra Tihomira Dragaša zbog riječi koje mu je uputio na društvenoj mreži Iks.

“Crna Gora je mala pa ćemo se sresti, da mi objasniš za koga si mislio da je pudlica. Moraću te nekom čojstvu i junaštvu naučiti”, kazao je Dragaš poslaniku SD-a, koji je to naveo kao razlog prijave.

Zirojević je “Vijestima” saopštio da se institucijama obratio krajem maja, a da mu je, nakon više insistiranja, potvrđeno da je slučaj formiran. Istakao je da je u policiju nakon tri mjeseca pozvan da bi dao izjavu o Dragašu, dok je u slučaju s Popović poziv stigao oko četiri sata nakon objavljivanja saopštenja (o prijavi).

U vezi Zirojevićeve prijave protiv Dragaša, iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Podgorica “Vijestima” je juče odgovoreno da je u toku postupak izviđaja u tom slučaju.

Popović je sredinom jula podnijela prijavu i protiv poslanika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića, tvrdeći da joj je, nakon završetka sjednice parlamenta, prijetio u plenarnoj sali da će “imati ogroman problem” zbog toga što mu nije dozvolila da prokomentariše izlaganje jednog skupštinara.

Živković je zbog prijave istog dana dao izjavu u policiji u svojstvu građanina, odbacujući tvrdnje Popović. On je, prema saznanjima “Vijesti”, ispričao policiji da je nakon što se na sjednici obratio poslanik Seid Hadžić, koji ga je, tvrdi, više puta pominjao u obraćanju, zatražio od Popović riječ, ali da je ona, nakon završetka izlaganja Hadžića, konstatovala da je zasjedanje završeno. Živković je naveo da joj se obratio riječima: “Zdenka, imaćeš u budućnosti sa mnom, kad budeš vodila sjednice, veliki problem, jer ću ti, shodno proceduri, uvijek tražiti replike i izlaganja, a sve u skladu s Poslovnikom Skupštine Crne Gore.”

“Vijestima” je podgoričko tužilaštvo 13. avgusta saopštilo da izviđa tu prijavu.

Početkom avgusta šef države Jakov Milatović prijavio je jednog od potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja zbog prijetnji. Kabinet Milatovića saopštio je tada da je Đeljošaj prijetio porukama Milatoviću nakon što je predsjednik Crne Gore vratio Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti.

Đeljošaj je u porukama napisao Milatoviću, između ostalog, da nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj, te mu poručio da će dobiti odgovor “kakav zaslužuje”.

Đeljošaj je odbacio optužbe da je prijetio, rekavši da je Milatović vratio sporni zakon zbog, kako tvrdi, kumovskih veza s Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora Plantaža, “kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist”.

“Vijestima” su iz ODT-a Podgorica prošle sedmice kazali da je u toku izviđaj u tom predmetu.

“Nakon sprovođenja neophodnih radnji, biće donijeta odluka u najkraćem roku”, poručili su iz ODT-a.

U aprilu je parlamentarac DPS-a Oskar Huter prijavio šefa kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića, tvrdeći da je prekršio Zakon o javnom redu i miru. Poslanik PES-a je na mreži Iks komentarisao izlazak odbornika DPS-a iz Skupštine Prijestonice.

“Napraviš narko-klan i regrutuješ mlade nezaposlene ljude iz ekonomski depriviranog Cetinja, podijeliš klan i izazoveš obračune i na Cetinju i širom Crne Gore, a onda napuštaš lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to kriviš druge. Licemjerno i zlonamjerno”, napisao je Čarapić.

Redakciji je juče iz UP rečeno da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupili po prijavi Hutera i od Čarapića prikupili obavještenja na zapisnik, o čemu je potom upoznat državni tužilac u ODT-u u Podgorici.

“Nakon sagledavanja činjenica, tužilac se izjasnio da u ovom događaju nema elemenata bića krivičnog djela. Policijski službenici su potom Hutera obavijestili da u događaju nema elemenata prekršaja, te da, shodno zakonu, on može Sudu za prekršaje podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Čarapića”, rečeno je “Vijestima”.

Poslanik DPS-a i nekadašnji gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je u aprilu da će podnijeti krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje protiv poslanika Demokrata Momčila Lekovića. Saopštio je da će to učiniti jer je Leković saopštio da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio obavještenje o postojanju osnova sumnje da su Vuković, kao bivši prvi čovjek Glavnog grada, ali i bivši gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, bivši direktor preduzeća “Putevi” d.o.o Podgorica Radenko Bulatović i bivša sekretarka Sekretrijata za saobraćaj Glavnog grada Podgorica Lazarela Kalezić počinili krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

“Vijestima su” iz UP juče kazali da su u ovom slučaju od Lekovića 22. avgusta “prikupljena obavještenja na zapisnik, koja su potom dostavljena postupajućoj državnoj tužiteljki na nadležnost”.

Jovanovski: Političari da ozbiljnije shvate težinu svoje komunikacije

Jovanovski je rekao “Vijestima” da su Crnogorci vjerovatno jedan od najkonfliktinijih naroda Evrope, mentalitetski i istorijski, ali da demokratski predstavnici građana imaju dužnost da se izdignu iznad svojih “agresivnih poriva”.

“I zbog sebe samih - kada se dva ovna sukobe na brvnu, oba upadaju u provaliju”, naveo je on.

Jovanovski je naglasio da bi stranački akteri morali ozbiljnije da shvate težinu svoje političke komunikacije, dodajući da ona nije puka marketinška alatka i zabavna medijska igračka, već nešto što duboko oblikuje kulturu i koheziju jednog društva.

“Ne zaboravimo, Crna Gora je Jugoslavija u malom, više nego ijedna druga država bivše SFRJ - naročito s obzirom na to da nije kantonski ili entitetski podijeljena, već su svi njeni segmenti međupovezani i isprepleteni. Dakle, unutrašnja stabilnost i kultura međusobnog dijaloga su uslov njenog opstanka. Ili ćemo naučiti da razgovaramo jedni s drugima, ili nas neće ni biti”, poručio je sagovornik.