Ministarstvo pravde ima određena rješenja za uvođenje vetinga u pravosuđu koja ne moraju čekati ustavne promjene, rekao je državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović, poručujući da će svaki korak biti komuniciran i usaglašavan sa Evropskom komisijom (EK).
Sekulović je “Vijestima” rekao da Ministarstvo pravde stoji čvrsto na stanovištu da su jačanje integriteta i etičke i disciplinske odgovornosti (veting) potrebni, ali ne kao politički revanšizam ili inžinjering, već kao proces koji će učvrstiti integritet u pravosuđu i ojačati povjerenje javnosti u njegov rad.
“Radilo se konkretno i imamo određene modele kako bi zakon mogao da izgleda koji uključuju ustavne promjene, ali i rješenje koje ne zahtijeva ovaj pravni zahvat”, kazao je Sekulović, odgovarajući na pitanje šta Ministarstvo preduzima da ispoštuje preporuke Vijeća za nacionalnu bezbjednost koje je u julu predložilo hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija i donošenje Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
Vijeće je na sjednici 23. jula preporučilo Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. To tijelo je posebno analiziralo ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu i navelo da “postoji korelacija između rasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine”.
Veting, provjera imovine sudija i tužilaca i njihovih eventualnih veza sa kriminalom, više puta je najavljivan nakon izbora u avgustu 2020. kada je nakon 30 godina smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Izmjena Ustava u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, obaveza je iz reformske agende koju je trebalo ispuniti u prvoj polovini ove godine.
Vladin predlog za promjenu Ustava je u skupštinskoj proceduri od aprila. Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno iz Vlade, odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Za ustavne promjene potrebno je da glasa dvije trećine, odnosno 54 poslanika, što znači i barem dio opozicije.
Priča o uvođenju vetinga u Crnoj Gori bila je intenzivirana 2022. godine nakon niza pravosudnih afera, hapšenja bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, bivšeg čelnika Privrednog suda Blaža Jovanića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića..., koji se terete za teška krivična djela.
Bivša Vlada, na čijem je čelu bio Dritan Abazović (GP URA) predstavila je analizu o vetingu, ističući da bi taj proces trebalo da se sprovede fazno (izmjene Ustava, ocjenjivanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, reforma Državnog tužilaštva...), da bi trebalo da se “češlja” imovina nosilaca najviših pravosudnih funkcija, da bi provjere trebalo da idu 15 godina unazad...
Uskoro radni tim i analize eksperata
Sekulović ističe da su ključne dileme da li pored dubinske provjere imovine, životnog stila i neprimjerenih kontakata sa OKG (organizovana kriminalna grupa) licima uključiti i provjeru stručnosti, te sastav i strukturu organa koji će voditi ovaj postupak.
“Međutim, da u ovom trenutku ne prejudiciramo rješenja jer ćemo uskoro formirati radni tim koji će biti maksimalno inkluzivan. Važno je da istaknemo da će svaki korak biti komuniciran i usaglašavan sa Evropskom komisijom bez čijih mišljenja ne kandidujemo za usvajanje ni druge izvore prave važne za pregovarački proces”, poručio je.
Kazao je da što se tiče Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, u narednim danima Ministarstvo očekuje analize tri strana eksperta koji je angažovao Savjet Evrope.
“Kao i u slučaju vetinga, i ovdje imamo određena rješenja. S obzirom na značaj ovih zakona očekujemo da će politička i stručna javnost, uključujući i NVO sektor dati svoj doprinos. Vrata Ministarstva će biti širom otvorena”, rekao je Sekulović.
On je dodao da kako trenutno stvari stoje, neće samo vršiti intervencije na postojećem zakonu, već će vjerovatno imati još “najmanje jedan zakon kojim će urediti i rad institucije koja će biti zadužena za upravljanje nezakonito stečenom imovinom”.
“Ova normativna rješenja su nam potrebna, samo moramo pokazati razboritost kako bi njihova izrada i primjena ubrzale naš evropski put, odnosno ne bismo smjeli dozvoliti da ga uspori”, zaključio je.
Predloženo donošenje zakona o spoljnoj procjeni integriteta
Sekulović je u Analizi izvještaja Evropske komisije, u koju “Vijesti” imaju uvid, predložio izradu zakona o spoljnoj procjeni integriteta nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija, kao rješenje koje ne zahtijeva promjene Ustava, s obzirom na to da je “ustavna promjena složen i dugotrajan proces”.
Zakom bi se, kako je navedeno, odnosio na osnivanje, organizaciju i nadležnost Komisije kao tijela koje bi sprovodilo postupak spoljne provjere integriteta.
“Provjera integriteta bi se odnosila na imovinu nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija, definicija povezanih lica bi bila ekstenzivno postavljena, provjeravao bi se životni stil, posebno u konktekstu odnosa sa OKG licima i ličnom potrošnjom, dok bi se provjera stručnosti izuzetno vršila i to ukoliko se radi o značajnom predmetu koji može biti povezan sa korupcijom”, piše u analizi iz aprila ove godine.
Dio osnovnih odredbi bi se, kako se dodaje, odnosio i na zabranu diskriminacije, sukoba interesa, neutralnost i nepristranost, upotrebu rodno osjetljivog jezika i supsidijarne primjene propisa (posebno zakona o krivičnom i o upravnom postupku). Druga cjelina zakona bi se odnosila na sastav, nadležnost i postupak pred Komisijom.
Navodi se da bi se prvostepeno vijeće sastojalo od pet članova, od kojih bi po jednog člana birali parlamentarna većina, opozicija, Univerzitet/CANU (Crnogorska akadamija nauka). Po jednog člana imali bi i nevladin sektor, Evropska i Venecijanska komisija.
“Detaljno bi bili razrađeni bliži postupak predlaganja i izbora uz osnovni uslov da se radi o stručnjacima u čiji se integritet ne sumnja. Za vrijeme trajanja rada Komisije oni bi, kao i njihovi zamjenici, a koji bi bili na identičan način birani i uključeni u postupak, sem prava glasa, bili profesionalno angažovani. Zagarantirano mirovanje na radnom mjestu iz kojeg dolaze, ukoliko za tim postoji potreba”, naveo je Sekulović u analizi.
Drugostepena Komisija bi bila sastavljena od tri člana (Univerzitet/CANU, NVO, EK/VK), koji bi imali zamjenike po istom principu kao i prvostepena Komisija.
Prema predlogu, drugostepena Komisija bi mogla samo da potvrdi ili preinači odluku prvostepene Komisije, bez prava na utvrđivanja novih činjenica i izvođenja novih dokaza.
Postupak bi mogao da inicira svaki građanin
“Pravo iniciranja postupka bi bilo postavljeno široko. Tako da bi u principu postupak mogao da inicira svaki građanin i to anonimno ukoliko tako procijeni. Da bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje rada razmisliti da Komisija ima svoj sekretarijat. Alternativa da Generalni sekretarijat Vlade ili Sekretarijati Savjeta pružaju logistiku. Svi državni organi bi bili dužni da pružaju pravnu pomoć, informacije i dokumentaciju bez odlaganja”, piše u predloženom rješenju.
Kako se dodaje, prijavljena osoba ima pravo da se pisano izjasni, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku (ZUP) i postupkom pred Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK) i/ili da neposredno uzme učešće u skladu sa garancijama iz Zakona o krivičnom postupku (ZKP).
“Pravo na fer postupak bi u svim elementima bio garantovano”, piše u rješenju.
Detaljno bi se, kako se navodi, razradili i situacije i odnos sa komisijama za ocjenjivanje ako bi se ušlo u analizu pojedinih predmeta koji su pravosnažne okončani.
Posebno poglavlje bi uređivalo pravno dejstvo odluka Komisije. Konačne odluke Komisije ne bi neposredno proizvodile pravno dejstvo. Bile bi osnov za pokretanje disciplinskog postupka, bilo od strane disciplinskog tužioca koji bi bio vezan za Komisiju ili preko disciplinskih tužilaca Savjeta.
“Povreda koju bi konstatovala Komisija imala bi karakter teže povrede. Komisija bi imala obavezu da sve materijale od interesa za nadležno tužilaštvo i ASK dostavi u hitnom roku”, piše analizi.
Mandat Komisije bi, kako se dodaje, bio četiri godine, a posebnim poglavljem bi bilo uređeno pitanje nadzora nad njenim radom.
“lako bi Komisija imala samostalnost u radu, mislimo da bi bilo poželjno da posebno uspostavljeni skupštinski odbor vrši nadzor preko redovnih godišnjih i vanrednih izvještaja o radu. Posebno bi bilo uređeno pitanje međunarodne saradnje bilo samostalno ili preko drugih državnih organa”, navodi se.
U prelaznim i završnim odredbama, kako se dodaje, sem stupanja na snagu propisaće se da Komisija nastavlja sa radom i nakon isteka mandata do okončanja svih započetih postupaka.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić je povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, krajem jula saopštila da je sudstvo spremno na objektivan i stručno sproveden svaki proces provjere integriteta i profesionalnosti, ali ne i na političko-medijski ili bilo koji drugi sličan populističko-interesni proces selekcije.
Ona je kazala da je Venecijanska komisija objavila više mišljenja u kojima je istaknuto da su procesi vetinga prihvatljivi isključivo kao izuzetne mjere, vremenski ograničene, utemeljene na preciznim zakonskim odredbama i sprovedene uz puno poštovanje prava na pravičan postupak i efikasan pravni lijek.
Kako je dodala, Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), u svojim izvještajima dosljedno upozorava da antikorupcijske mjere ne smiju narušavati nezavisnost pravosuđa, dok Evropska komisija izričito naglašava da je očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa ključni kriterijum u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Veting se trenutno sprovodi u Albaniji i Moldaviji, a njegovo uvođenje razmatra se na Kosovu.
Veting se u Albaniji primjenjuje od 2017. godine, i od tada je rezultirao otpuštenjem nekoliko stotina ljudi iz pravosuđa, dok je nemali broj podnio ostavke bez sprovođenja provjere. Međutim, to je, prema pisanju albanskih medija, dovelo do problema sa zapošljavanjem novih sudija i tužilaca, odugovlačenjem suđenja, blokadom sudova, gomilanjem broja predmeta... Zato EU, uprkos zagovaranju vetinga u Albaniji, ne gleda tako blagonaklono na ideju uvođenja tog postupka na Kosovu, tvrdeći da bi to moglo da dovede do nefunkcionalnosti sudova.
Malo ko odgovara za propuste
U Strategiji reforme pravosuđa 2024-2027 piše da je u praksi Komisije za utvrđivanje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i državnih tužilaca primjetan mali broj disciplinskih postupaka, što je konstatovala i Evropska komisija i pretežno su vođeni zbog istog disciplinskog prekršaja - nedostavljanje podataka o imovini i prihodima.
“Mehanizam inspekcijskog nadzora od strane Ministarstva pravde i dalje se suočava sa dva problema: nedostatak vanrednih inspekcijskih nadzora i manjak ljudskih resursa. Situacija u pogledu odgovornosti pravosudnih profesija je neujednačena, uz postojanje potrebe da se znatno unaprijedi rad disciplinskih organa”, piše u Strategiji.
Bonus video:
