Komesarka Evropske unije (EU) za proširenje Marta Kos smatra da su novi pristupi mogući 2028. ili 2029. godine. Prema njenom mišljenju važno je da zemlje kandidati imaju koristi već prije toga – na primjer kroz roming ili zajednički platni prostor SEPA.
U intervju za austrijske dnevne novine "Kleine Zeitung" Marta Kos istakla je da proširenje EU sada "ima sasvim drugu dinamiku" nego prethodnih godina, prenosi N1.
"Jedan razlog za to je što je to sada zaista prioritet EU, a drugi razlog je naravno promijenjena geopolitička situacija, koja čitav proces stavlja u novo svjetlo. Crna Gora ima cilj da završi pregovore do kraja 2026. godine. Nakon toga dolaze odluke u krugu šefova vlada Evropske unije i proces ratifikacije. Za Crnu Goru bi, dakle, pristupanje bilo moguće 2028. ili 2029. godine, za Albaniju nešto kasnije. Ali sve se to, naravno, zasniva na principu zasluga, što znači da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate", objasnila je Kos.
U Austriji postoji jasna većina protiv proširenja EU. Na pitanje kako bi objasnila zašto je proširenje bitno, Kos odgovara da je to najuspješnija spoljna politika EU.
"Nakon kraja diktatura u Španiji, Portugalu i Grčkoj te zemlje su integrisane, posle pada Berlinskog zida su, 15 godina kasnije, primljene bivše komunističke države. Kod proširenja se, dakle, radi o mnogo više od ekonomskog procesa – radi se i o EU kao mirovnom projektu", ocijenila je ona.
Već sada pojedine članice EU stalno blokiraju proces donošenja odluka, na primjer pomoću principa jednoglasnosti u pitanjima spoljne politike. Sa više od 30 članica to će biti još teže, te je zato Kos upitana da li je prije proširenja potrebna reforma EU.
"U Evropskoj komisiji toga smo veoma svjesni. Zato već rano u procesu proširenja veoma pažljivo gledamo kod kandidata na oblasti vrijednosti, finansija, upravljanja i političkih namjera. A što se tiče Mađarske, na koju ste mislili svojim pitanjem: tu moramo veoma jasno da se zapitamo kako uopšte možemo donositi odluke koje su za nas važne", rekla je Kos.
Sada bi, prije svega, trebalo da iskoriste mogućnosti za koje nije potrebna promjena ugovora EU, pojasnila je.
"Tu se zaista mnogo toga može uraditi. Ako ipak budu potrebne veće promjene, moramo se time baviti zajedno sa svim državama članicama", dodala je.
Zemlje Zapadnog Balkana sa pomiješanim osećanjima gledaju na Ukrajinu, jer imaju utisak da je Kijev možda dobio "brzu traku" ka članstvu u EU.
"Ta strahovanja postoje, ali ona ne odgovaraju stvarnosti. Ukrajina, ali i Republika Moldavija, rade jednostavno brže zbog rata i promijenjene situacije. Nikada ranije u istoriji EU nismo uspjeli da otvorimo sve klastere u jednoj godini. U Bosni i Hercegovini, recimo, već godinu dana čekamo da nam budu saopštena imena glavnih pregovarača. Zamislite to – godina dana samo za imena. To je, naravno, pitanje političkog vođstva. U Albaniji, gdje je oko 91 procenat stanovništva za EU, sve partije su takođe za. A premijer Edi Rama govori samo pozitivno o proširenju. Ako pogledamo Srbiju, tamošnje vođstvo djeluje sasvim drugačije", rekla je ona.
Na pitanje da li ćemo u narednih deset do petnaest godina doživjeti pristupanje Srbije, Marta Kos kaže da to zavisi od same Srbije, navodi N1.
"Reforme koje moraju biti sprovedene napreduju veoma, veoma sporo – naročito na polju vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva. Trenutno je i samo 33 procenta srpskog stanovništva za članstvo u EU", navela je.
Smatra da državama kandidatima treba ponuditi više od same perspektive članstva za nekoliko godina.
"Jedan primer bio bi, recimo, ulazak u evropski platni prostor SEPA znatno prije samog pristupanja. To nije važno samo za privredu, već i za zemlje koje, poput Moldavije, imaju veliku dijasporu. Drugi primjeri bili bi roming ili transportni koridori za prevoznike. Što se tiče zemalja koje ne mogu ili ne žele da postanu članice, ja ne bih govorila o djelimičnom članstvu, već o sporazumima o partnerstvu", dodala je.
Na pitanje da li je ikada ozbiljno razmišljala o Kanadi kao mogućem kandidatu za članstvo - što je ideja koja se, nakon sukoba sa Trampom, širila društvenim mrežama, Kos odgovara da trenutno to nije moguće, jer je glavni uslov da to mora biti evropska država.
"Ali zapravo je Evropa ne samo tržište od 450 miliona, već prije svega i ideja. U ovoj ponekad zaista teškoj geopolitičkoj situaciji, mi zastupamo vrijednosti koje se možda uskoro više nigdje neće moći naći", tvrdi ona.
Bonus video:
