Iako slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće biti uključen u mogući dogovor Crne Gore i Hrvatske o rješavanju dijela međusobnih sporova, o tom mučilištu bilo je riječi na nedavnom sastanku predstavnika tužilaštava dviju zemalja.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je “Vijestima” da je jedna od tema nedavnog susreta vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića s glavnim državnim tužiocem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Ivanom Turudićem, bila i postupak pokrenut povodom djelovanja u “Lori”, ali da se o toku tog razgovora i zaključcima ne može iznijeti više informacija.
Marković i Novović učestvovali su početkom septembra na Brionima u Hrvatskoj na Regionalnoj konferenciji tužilaca o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, koja je okupila tužioce i predstavnike pravosudnih institucija iz susjedstva, kao i međunarodnih organizacija, “s ciljem jačanja saradnje i efikasnijeg procesuiranja u ovim predmetima”.
Iz Državnog odvjetništva Hrvatske juče nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” koji zaključci su donijeti i šta je dogovoreno u vezi “Lore”, kao i kad je pokrenut postupak povodom dešavanja u tom logoru.
“Svakako, prema pravilima o važenju krivičnog zakonodavstva Crne Gore, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije nadležno za pokretanje i vođenje postupka zbog radnji preduzetih u Vojno-istražnom centru ‘Lora’”, rekao je Radonjić listu.
On je podsjetio da nadležnost SDT-a za krivična djela učinjena u inostranstvu postoji samo u slučaju ako su učinioci crnogorski državljani, pa tako, navodi, ta institucija isključivo postupa po zamolnicama Državnog odvjetništva Hrvatske, i u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima dostavlja prikupljene dokaze, obavještenja i podatke koji su od SDT-a traženi zamolnicama.
Monstruoznosti u “Lori” nije preživjelo 14 crnogorskih rezervista, koji su u proljeće 1992. godine zarobljeni na hercegovačkom ratištu tokom višemjesečne agresije JNA na Dubrovnik.
U “Lori” su, kako se vjeruje, usmrćeni rezervisti - Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković i Radomir Vulić. Međunarodni crveni krst je u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu kasnije, Adžić je preminuo u Nikšiću od posljedica teškog zlostavljanja.
Posmrtni ostaci 12 pripadnika grupe, kako su “Vijesti” pisale, otkrivani su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, kod Duvna, Mostara i Trebinja, a tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno.
Hrvatsko tužilaštvo od 2007. istražuje slučaj stradanja crnogorskih rezervista, ali ni poslije 18 godina ne zna se gotovo ništa o tome dokle je stigao izviđaj Županijskog državnog odvjetništva u Splitu.
Bivši vojnik JNA Veselin Bojović saslušan je u februaru u SDT-u putem međunarodne pravne pomoći, nakon što su crnogorska Akcija za ljudska prava (HRA) i hrvatska Documenta dostavili Županijskom odvjetništvu dokumentarni film TV Nikšić “Zlo proljeće ‘92”, u kom je objavljen i Bojovićev iskaz.
Bojović je tokom 1992, tada kao 19-godišnji vojnik JNA porijeklom iz Žabljaka, bio zarobljen u “Lori” i tamo bio teško zlostavljan. On je svjedočio mučenjima drugih zarobljenika. Prvi put je saslušan prije 12 godina.
“To je strava i užas, ko nije proživio ‘Loru’ ne može da zna šta se sve izdešavalo tamo. Haos. Borba za život. Smrt. U tim trenucima je bolja smrt bila. Nije čovjeku bilo ni do šta, samo da prekrati muke. Molili su ljudi da ih ubiju, da im prekrate muke. Najviše su se iživljavali ovi što dođu s ratišta, njihovi se napiju, dođu, dovedu ih, po cijelu noć biju, mlate. Onda stražari, ovaj Tomo Duić, on je mene najviše maltretirao, ne što sam Crnogorac, što me mrzio, ne znam. U nesvijest padnem, pa povraćam. Hidrantom su nas kupali, izvode u krug. Postroje nas, okrenu ka zidu gole”, ispričao je Bojović u filmu, dodajući da je prolazio i mučenje strujom.
Iz HRA i Documente u februaru je saopšteno da zahtjev za Bojovićevo saslušanje predstavlja prvi korak hrvatskog Državnog odvjetništva u izviđaju zlostavljanja zarobljenika u “Lori” koji je u posljednjih 12 godina poznat javnosti.
“Izviđaj je otvoren još 2007, ali se do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko Državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kom je svjedočilo više osoba. Prekretnicu u istrazi napravio je dokumentarni film TV Nikšić...”, piše u saopštenju te dvije nevladine organizacije.
Monstruoznosti u “Lori” nije preživjelo 14 crnogorskih rezervista, koji su u proljeće 1992. godine zarobljeni na hercegovačkom ratištu tokom višemjesečne agresije JNA na Dubrovnik
Zapovjednik “Lore” Duić i zatvorski čuvar Emilijo Bungur pravosnažnim presudama su osuđeni na deset, odnosno osam godina zatvora zbog stradanja i mučenja zarobljenika srpske nacionalnosti.
Specijalna državna tužiteljka Tanja Čolan Deretić je u februaru 2023, na sjednici skupštinskog Odbora za pravosuđe, saopštila da je predmet u vezi “Lore 3” formiran 2009. Tada je rekla da je u odjeljenju Vrhovnog državnog tužilaštva saslušano 11 osoba i da su iskazi 2012. proslijeđeni Županijskom odvjetništvu u Splitu.
Tadašnji ministar pravde Marko Kovač poručio je na sjednici Odbora da u sporazumu državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske iz 2006. postoji “očigledna asimetričnost u pravima i obavezama”, dodajući da će predložiti revidiranje tog dokumenta.
Bonus video:
