Crnoj Gori trenutno su nadasve potrebni diplomatski predstavnici koji će svojom stručnom težinom i reputacijom jačati, a ne dovoditi u pitanje kredibilitet države.
To je “Vijestima” kazala direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović, odgovarajući na pitanja - da li je i aktuelna vlast počela praksu slanja kompromitovanog kadra u diplomatiju, te kakve poruke šalje domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima takvim potezima.
Vlada će, kako je nezvanično potvrđeno redakciji iz izvršne vlasti, imenovati bivšeg ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića za specijalnog savjetnika u crnogorskoj Misiji pri Evropskoj uniji (EU) u Briselu.
Odović je smijenjen s ministarske funkcije u junu prošle godine, prilikom rekonstrukcije Vlade, a njegov kratkotrajni mandat prošao je, između ostalog, u sjenci optužbi resora kojim je upravljao - za davanje više sumnjivih saglasnosti za gradnju na primorju.
Vuksanović je ocijenila da pozicija specijalnog savjetnika u Misiji pri EU podrazumijeva odgovornu ulogu - od analize i praćenja evropskih politika, preko pripreme stavova države, do komunikacije s institucijama EU i zastupanja interesa Crne Gore u ključnom pregovaračkom centru.
“Upravo zbog značaja ove funkcije, očekivalo bi se da se imenovanja vrše na osnovu jasnih procedura, stručnih referenci i provjerenog integriteta kandidata. Kad te informacije nijesu dovoljno transparentne, otvara se prostor za sumnju da se važne pozicije koriste za političko zbrinjavanje, što slabi povjerenje i u domaćoj javnosti, i kod evropskih partnera”, rekla je sagovornica.
Ona je navela da nedavna izjava komesarke za proširenje Marte Kos dodatno naglašava značaj pozicije specijalnog savjetnika u Misiji u Briselu.
“Uloga ovog savjetnika nije samo tehnička, već i politička i strateška. U trenutku kad je članstvo u EU nadohvat ruke, svaka odluka, svaki stav i svaki kontakt s institucijama EU imaju dugoročne posljedice”, podvukla je Vuksanović.
Kos je prije nekoliko dana izjavila da bi Crna Gora mogla da uđe u EU 2028. ili 2029. godine, dodajući da se to zasniva na principu zasluga, “što znači da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate”.
Iz Vlade nisu odgovorili da li bi ona imenovanjem Odovića za specijalnog savjetnika u Misiji počela da “sklanja” u ambasade osobe koje nose teret kontroverzi, kao ni da li Odović ima potrebne reference za tu poziciju.
Ni Odović nije odgovorio na pitanja lista da li ima adekvatne reference za funkciju u Briselu i da li smatra da izvršna vlast njegovim imenovanjem počinje s praksom slanja u diplomatska predstavništva kadra koji imaju breme kontroverzi.
Odović je saslušan 6. i 10. marta u sklopu izviđaja koje vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zbog izdavanja dozvola za kapitalne projekte na primorju. Izviđaj se vodi oko izgradnje kula na bivšem Jadranskom sajmu u Budvi, ali i solitera u Baru.
Odović, koji je saslušan u svojstvu građanina, poručio je tada da ne očekuje da će biti uhapšen u istrazi, ali da očekuje da neko drugi odgovara.
“Očekujem da će neko odgovarati, ne znam da li će biti uhapšen, jer hapšenjima se ništa ne postiže”, kazao je on nakon saslušanja 10. marta.
Odović je u Specijalnom policijskom odjeljenju saslušan i sedmicu ranije, a novinarima je tada rekao da je pozvan u predmetu koji se odnosi na jednu od građevina u Budvi.
“A oko koje su postajali sporovi da li je u skladu sa zakonom izdata saglasnost za gradnju”, rekao je tada, saopštivši da je za tu građevinu izdata saglasnost posljednjeg, odnosno pretposljednjeg dana njegovog ministarskog mandata.
“Koju nijesam ja potpisao, niti bio nadležan da potpisujem, već neko drugi. Mislim da je u interesu svih građana da se provjeri da li je zakonska procedura bila ispoštovana “, naveo je Odović.
Iz SDT-a nisu odgovarali na pitanja Televizije Vijesti upućena prije dvije sedmice, dokle se stiglo u istrazi ovog slučaja.
U javnosti su se pojavljivali navodi o mobingu unutar resora kojim je Odović rukovodio, ali oni nikad nisu zvanično potvrđen, niti su nadležne institucije o njima odlučivale.
U aprilu prošle godine, novinari su nešto manje od sat vremena u holu Vlade čekali da počne konferencija za medije na kojoj je trebalo da govori Odović, ali je ona na kraju odgođena. Potom je najavljena mogućnost da će se održati sedmicu kasnije, nakon sjednice Vlade, što nije učinjeno.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine tada su saopštili da je Odović “izrazio žaljenje zbog nesporazuma” koji je nastao u vezi s najavljenom pres konferencijom u vezi plaža i kupališta, navodeći da cijeni novinarstvo kao profesiju.
Odović je saslušan 6. i 10. marta u sklopu izviđaja koje vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zbog izdavanja dozvola za kapitalne projekte na primorju. Izviđaj se vodi oko izgradnje kula na bivšem Jadranskom sajmu u Budvi, ali i solitera u Baru
Za vrijeme trocedenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), bila je učestala praksa da se pojedinci “sklanjaju” u diplomatiju da ne bi bili u fokusu javnosti zbog brojnih afera koje su ih pratile.
Bivša ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) Dušanka Jeknić bila je jedna od optuženih u čuvenoj “duvanskoj aferi” koja je godinama trajala u Italiji. U istu aferu bio je umiješan i bivši ambasador u Sloveniji i Kini Branko Perović. Bivši diplomata u Poljskoj Budimir Šegrt uhapšen je krajem decembra 2020. dok je bio na ambasadorskoj funkciji, zbog slučaja “Meljine”.
Dugogodišnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, kom se sudilo zbog slučaja “Carine” (za šta je pravosnažno oslobođen od optužbi u februaru) i koji je osim toga bio akter niza afera, uključujući i napad na urednika “Vijesti”, bio je ambasador u Sloveniji, gdje ga je naslijedio visoki funkcioner Socijaldemokrata (SD) i nekadašnji potpredsjednik Vlade i ministar Vujica Lazović, čije se ime dovodilo u kontekst s nekim privatizacionim aferama.
Bivša ministarka nauke Sanja Vlahović, nakon skandala s optužbama za plagiranje naučnog rada, postavljena je za ambasadorku u Italiji.
Bonus video:
