Vlada Crne Gore ocijenila je kao neosnovanu inicijativu šefa države Jakova Milatovića kojom je tražio brisanje odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja ga sprečava da toj sudskoj instituciji podnosi zahtjeve za ispitivanje ustavnosti međunarodnih ugovora.
Milatović je inicijativu Ustavnom sudu podnio krajem juna i njeno eventualno prihvatanje omogućilo bi mu da zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih koje je izvršna vlast proljetos potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Predsjednik je krajem maja, kad je apelovao na poslanike da pročitaju argumentaciju zbog koje je bio vratio parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE, poručio da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti tog akta.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu tiče se člana 54 stav 1 tačka 2 tog propisa, koji se odnosi na postupak za ocjenu saglasnosti zakona s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata s Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje Milatović traži, ograničava instituciju predsjednika da podnosi takve incijative - jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
U Milatovićevom predlogu navodi se da ovakvo određenje Zakona o Ustavnom sudu nije u saglasnosti s najvišim pravnim aktom.
“Naime, odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Dakle, Ustavom nisu predviđena ograničenja kad su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti”, piše u predlogu šefa države.
Milatović objašnjava da je, nasuprot tome, Zakonom o Ustavnom sudu opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis na koji se odnosi pokretanje postupka.
On u inicijativi navodi da je, kad je u pitanju predsjednik, to ograničenje naročito sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja tog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje, kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kad postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti s Ustavom.
Iz Vlade, na čijem je čelu Milojko Spajić (Pokret Evropa sad), u odgovoru, odnosno mišljenju na inicijativu koje su dostavili Ustavnom sudu, kažu da se, polazeći od procesne razlike ko može inicirati a ko predložiti pokretanje postupka, dolazi do zaključka da je odredbom Zakona o Ustavnom sudu samo precizirana ustavna odredba, “što se svakako ima pravo zakonskom odredbom i što je svrha zakonskih odredbi da razrade ustavne odredbe”.
“Naime, odredbom člana 54 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu se za ustavno pravo suda, drugog državnog organa, organa lokalne samouprave i pet poslanika propisuju uslovi kad oni mogu to da urade, čime se ne ograničava, niti proširuje njihovo ustavno pravo na pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Dakle, u konkretnom odnosu ustavne i zakonske norme, riječ je o operacionalizaciji ustavnog ovlašćenja, što je u potpunosti dozvoljeno po članu 145 Ustava, da svi propisi moraju biti u saglasnosti s Ustavom”, objašnjavaju iz izvršne vlasti.
Milatović kaže da je, nasuprot Ustavu, Zakonom o Ustavnom sudu opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak ograničen samo na one organe koji u svom radu primjenjuju zakon na koji se odnosi pokretanje postupka
U mišljenju Vlade navodi se da odredba člana 54 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu ne umanjuje, niti proširuje subjekte koji mogu pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, nego daje “jasnije pravne okvire s obzirom da inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može podnijeti svako...”.
Dodaju da se odredbom koju Milatović osporava ne sužavaju ustavna prava drugih državnih organa kad podnose predlog za ocjenu saglasnosti zakona s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, već se, tvrde, definiše kad oni imaju pravni interes da to urade - tj. kad se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
Napominju da ta odredba nije nesaglasna s odredbom člana 150 stav 2 Ustava, već da ima u vidu činjenicu da postupanje drugih državnih organa, kao organa koji vrše poslove od javnog interesa, “treba da bude rukovođeno određenim pravnim interesom iz okvira njihove nadležnosti”.
Iz Vlade navode da su, imajući u vidu navedeno, mišljenja da se primjenom člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu ne narušava nijedno ustavno načelo. To, kako poručuju, potvrđuje i činjenica da je Ustavni sud po podnijetom predlogu predsjednika započeo postupak “tretirajući ga kao inicijativu”.
“Pa smo stava da osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu nije u suprotnosti s Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, konstatovano je u mišljenju Vlade.
Bonus video:
