To što su pet godina od pada vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) donešene samo dvije osuđujuće presude protiv “krupnijih riba”, pokazuje da sudovi nisu sposobni da rade svoj posao, ali i da dokazi za procesuiranje mnogih nekadašnjih visokih funkcionera nisu ni traženi, iako je jasno da su im ruke “prljave”. Uprkos tome što je bilans presuda razočaravajući, još poraznije je očekivanje da će oni koji treba da donesu pravdu, sprovoditi zakone zbog promjene vlasti.
Sagovornici Vijesti tako analiziraju rezultate države u borbi protiv visokog kriminala i korupcije nakon prve smjene vlasti na izborima, te odgovaraju na pitanja - da li izostanak presuda protiv “zvučnijih” imena pokazuje da Crna Gora nije sposobna za tu bitku i da će propasti obećanja novih vlasti o procesuiranju najkompromitovanijih stubova bivšeg trodecenijskog režima.
Jedna osuđujuća presuda, uistinu prvostepena, donijeta je protiv nekadašnjeg šefa Uprave policije Slavka Stojanovića, koji je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora nakon što je priznao da je naredio policiji da se propusti kamion koji je švercovao cigarete. Druga, pravosnažna, tiče se bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, koja je osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju (odbacila krivične prijave i odgodila krivično gonjenje protiv više lica za utaju poreza i doprinosa, iako je znala da se za to djelo ne može koristiti taj institut).
Od smjene vlasti u avgustu 2020. godine, procesuirani su mnogi ljudi koji su bili simboli DPS-ove vlasti. Neki od njih su u pritvoru, protiv pojedinih su podignute optužnice, ali su u nekim slučajevima već pale, dok su suđenja koja su počela protiv dijela njih obilježena odgađanjima ročišta i odugovlačenjima...
Evropska komisija godinama poziva Crnu Goru da riješi brojne korupcionaške afere i donese pravosnažne presude u tim slučajevima, poručujući da je to važno za ispunjavanje ključnih obaveza na putu zemlje u Evropsku uniju (EU) - poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Istovremeno, iz Brisela upozoravaju da se crnogorsko sudstvo i tužilaštvo i dalje percipiraju kao ranjivi na političke pritiske.
Prije nekoliko dana donesenu odluku Stejt departmenta da nekadašnjoj prvoj ženi crnogorskog sudstva Vesni Medenici i bivšem čelniku Budve Milu Božoviću bude zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države (SAD), pojedini nevladini aktivisti i članovi izvršne vlasti protumačili su kao poruku sudstvu da napokon mora procesuirati najviše funkcionere.
NE PROPUSTITE
Greške pravosuđa
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, rekla je Vijestima da je razočaravajuće to što pet godina poslije pada DPS-a nema većeg broja “konkretnijih optužnica” protiv visokorangiranih predstavnika bivše vlasti za koje se, prema njenim riječima, i znalo i pretpostavljalo da su se enormno obogatili dok su bili u foteljama.
Tvrdi da je “javna tajna” o kome se sve radi, da su to vlasnici luksuznih nekretnina i automobila koje nisu naslijedili, a nisu mogli da ih obezbijede od plata...
“To što dokazi za njihovo procesuiranje nisu obezbijeđeni, neminovno rađa sumnje da je to zato što nisu ni traženi. S druge strane, i u pravosuđu, i na javnim i odgovornim funkcijama su ljudi od kojih neki nemaju dovoljno znanja, dok svi zajedno nemaju dovoljne tehničke kapacitete za ozbiljne istrage”, ocijenila je Gorjanc Prelević.
Sagovornica navodi da su afere “Stanovi”, “Snimak” i “Telekom” - slučajevi u kojima je javnost vidjela da su izvršena krivična djela, ali da epiloga nema zbog, kako kaže, grešaka tužilaštva i sudova.
“Sve podsjeća na ratne zločine, koji su kvaziprocesuirani za vrijeme DPS-a, da ne bi ni slučajno doveli do istine i odgovornosti”, ukazuje ona.
Viši sud u Podgorici oslobodio je sredinom maja optužbi sve okrivljene, funkcionere DPS-a i Socijaldemokrata, u aferi “Stanovi”. Oni su bili optuženi za zloupotrebe službenog položaja prilikom dodjele stambenih kredita funkcionerima u periodu od 2016-2020. godine. U obrazloženju presude, objašnjeno je da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije, koje su bile neovjerene. Orginalna dokumentacija bila je u posjedu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ali je međuvremenu “isparila”, a ta institucija najavila je žalbu na odluku Višeg suda.
NE PROPUSTITE
Afera “Snimak”, koja se tiče zapošljavanja glasača prije izbora, uprkos nekolicini osuđujućih presuda, nikad u potpunosti nije dobila epilog.
Što se tiče slučaja “Telekom”, nakon više od šest godina u SDT-u, ta institucija je početkom avgusta odbacila krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba, koje je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije prilikom privatizacije “Telekoma”.
NE PROPUSTITE
Stali na pola puta
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) i doskorašnji član Tužilačkog savjeta Stevo Muk, kazao je Vijestima da misli da je država “stala na pola puta” u borbi protiv kriminala i korupcije.
“Ne bih rekao da je kapitulirala, niti da je i konačno pobijedila. Rezultati SDT-a su brojni i značajni, ali i dalje djelimični, i tek treba da prođu sudsku provjeru, dok je očigledna nesposobnost nadležnog suda da donese presude u zakonskom roku. Uzgred, značajan dio optuženih je i dalje u bjekstvu, što je takođe rezultat slabosti institucija”, naveo je on.
Muk je istakao da je nejasno da li ikakav doprinos u borbi protiv kriminala i korupcije daje Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Ukazuje da se rezultati SDT-a uglavnom temelje na podacima dostavljenim od međunarodnih partnera, a koji se odnose na period do 2021.
“Čini se da bezbjednosne službe nemaju kapacitet da se ozbiljno bave kriminalom, kroz samostalne operacije i postupke, a izmjene Zakona o krivičnom postupku kojima bi se unaprijedila efikasnost sudskih postupaka - kasne”, ocjenjuje sagoronik.
Transkripte sa “Skaj” i drugih zaštićenih aplikacija, koje su “otvorene”, SDT-u je dostavio Europol. Ti razgovori bili su dijelom povod za hapšenje mnogih figura iz kriminalnih krugova, ali i policajaca, bivših sudija i tužilaca koji su navodno sarađivali s mafijom.
Lisice na ruke stavljene su nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, bivšem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, nekadašnjem prvom čovjeku policije Veselinu Veljoviću, bivšem šefu ANB-a Dejanu Peruničiću i dugogodišnjem agentu tajne policije Dušku Goluboviću, višedecenijskom bezbjednjaku Zoranu Lazoviću i njegovom sinu Petru, Vesni Medenici i njenom sinu Milošu, kao i velikom broj osoba koje su označene kao pripadnici organizovanih kriminalnih grupa (OKG).
Uhapšeni su i nekadašnjih ministri Petar Ivanović i Milutin Simović (obojica iz DPS-a), bivša direktorka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, nekadašnji predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić...
Muk podsjeća da se optužnice SDT-a uglavnom odnose na predmete organizovanog kriminala, ali da kriminalne grupe nisu uništene, da njihova ekonomska moć nije značajno ograničena, niti da je njihov “osnovni posao” prestao.
“Premnogo predmeta korupcije iz oblasti privatizacije, javnih nabavki, koncesija, nelegalne gradnje, zloupotrebe budžetskih sredstava - ostalo je nezavršeno ili čak zastarjelo. Hronično izostaju cjelovite i vjerodostojne informacije i objašnjenja državnog tužilaštva prema javnosti, parlamentu i Tužilačkom savjetu”, konstatuje sagovornik.
470 predmeta, 40 osuđujućih presuda
Da li se od pada DPS-a u borbi protiv kriminala i korupcije odmaklo, najbolji odgovor daju podaci koje je Vijestima dostavio Sudski savjet. Redakcija je od te institucije tražila informacije o predmetima koji se od 1. januara 2021. do jučerašnjeg dana vode po optužnicama za krivična djela visoke korupcije - zloupotreba službenog položaja, prevara, pronevjera, protivzakoniti uticaj, davanje i primanje mita...
Neefikasnosti sudova svjedoči to da je po tim krivičnim djelima (članovi 416 - 424 Krivičnog zakonika Crne Gore) od početka 2021. zaprimljeno 470 predmeta, a doneseno 140 pravosnažnih presuda, od čega 40 osuđujućih.
Ubjedljivo najviše predmeta odnosilo se na zloupotrebu službenog položaja (299), i to protiv 601 osobe. Manje od trećine predmeta (92) pravosnažno je rješeno - 21 presuda bila je osuđujuća, 32 su bile oslobađajuće, odbijajućih je bilo 34, obustava 25, a odbačaja 32. Izrečeno je 11 uslovnih kazni, devet zatvorskih, jedna novčana, a procesi još traju u 105 predmeta.
Za nesavjestan rad u službi primljena su 83 predmeta protiv 161 osobe. Pravosnažnih presuda je 24, od čega tri osuđujuće, šest oslobađajućih, osam odbijajućih, šest obustava i sedam odbačaja. Izrečena je jedna uslovna kazna i dvije zatvorske, a proces traje u 28 predmeta.
Za davanje mita postoje 42 predmeta protiv 67 osoba. Pravosnažnih presuda je 11, od toga 10 osuđujućih i jedna oslobađajuća, a izrečeno je po pet zatvorskih i uslovnih kazni, a proces traje u 14 predmeta.
Veting na čekanju
Proces vetinga - postupka provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom, te njihovih profesionalnih kompetencija - nove vlasti godinama promovišu kao rješenje za borbu protiv visokog kriminala i korupcije. Iako su predstavnicima vlasti “puna usta” vetinga, taj proces, barem zvanično, nije počeo. Međutim, neke partije vlasti (Demokrate) tvrde da ga sprovode u resorima kojima upravljaju, dok dio javnosti tvrdi da je posrijedi revanšizam i urušavanje institucija.
Tea Gorjanc Prelević kaže da je za veting odavno, bar u javnosti, napravljen konsenzus - i Ministarstva pravde i čelnika tužilaštva i sudova, ali da je, dodaje, trebalo da “baš šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) poviče da bi se neka konkretna akcija i najavila, što je zabrinjavajuće”.
“Da bi rezultat vetinga mogao da bude osnov za razrješenje, treba promjeniti Ustav, što nije nemoguće, jer će se ionako mijenjati odredbe koje se tiču članstva Sudskog savjeta. Međutim, to su, za sada, jedine izmjene koje su predviđene, pa se moglo zaključiti da se od uvođenja vetinga odustalo”, naglasila je ona.
Mandić je u junu kazao da bi veting sudija i tužilaca trebalo da bude sproveden do kraja godine, dok je državni sekretar Ministarstva pravde Sergej Sekulović nedavno Vijestima rekao da taj resor ima određena rješenja za uvođenje vetinga koja ne moraju čekati ustavne promjene.
NE PROPUSTITE
Gorjanc Prelević ističe da je nejasno zašto nije uveden bar veting kandidata za ulazak u pravosuđe, po uzoru na Moldaviju.
“Takođe bi, u prvom redu, trebalo sprovesti bar bezbjednosnu kontrolu osoba koje su na čelnim funkcijama u pravosuđu, u Sudskom i Tužilačkom savjetu i Ustavnom sudu”, rekla je sagovornica.
Stevo Muk napomenuo je da su tokom prethodnih pet godina, kroz različite procese, viši nivoi tužilaštva i policije djelimično oslobođeni “kontroverznog kadra”.
“Jedan dio imovine OKG privremeno je blokiran. Nema pravosnažnih presuda, pa nema ni trajnog oduzimanja imovine. Nema jasne i cjelovite vizije reformi pravosuđa, pa se u pogledu vetinga i oduzimanja imovine stečene kriminalom, vrtimo ukrug. Od jedne do druge vlade, od jedne do druge verzije zakona, pristupa i modela, a bez konkretnog odgovora i epiloga”, navodi sagovornik, poručujući da ni državno tužilaštvo ne daje konkretne inicijative za izmjene zakona.
“Smatram da je potrebno uspostaviti redovni sistem provjere integriteta za one koji ulaze u policiju i pravosuđe, kao i prilikom njihovog napredovanja, uključujući i kroz postojeće institucije i mehanizme”, zaključuje Muk.
Anđelić: Ne zna se ko sudi, ko optužuje, ko hapsi
Advokat Branko Anđelić kazao je Vijestima da je porazno za društvo da pravdu računa od 2020, a da je još poraznije očekivati da će nosioci pravosudnih funkcija poštovati i sprovoditi zakon promjenom vlasti.
“Najgore je što se kod nas više ne zna ko sudi, ko optužuje, ko hapsi - u tom rasulu ne iznenađuju ove i ovakve optužnice koje svu ‘krivicu’ jedne višedecenijske vlasti svedu na ‘poklanjanje’ stanova”.
Upitan da prokomentariše ideju vetinga, Anđelić je odgovorio da su političari još pri “zdravoj pameti” da ne glasaju za zakon koji će sjutra iste njih da procesuira i “vetinguje”.
“To bi bilo političko samoubistvo - a naši političari, koliko god nesposobni djelovali, imaju izuzetno razvijen instinkt za preživljavanje”.
Bonus video:
