Najavljena interpelacija Demokratske partije socijalista (DPS) o radu potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića (Demokrate), ne može dovesti do pucanja vladajuće koalicije, a DPS takvom inicijativom rizikuje da bude doživljen kao politički akter koji nema kredibilitet da problematizuje stanje u sektoru bezbjednosti, imajući u vidu dešavanja u tom dijelu sistema dok su oni bili vlast.
Tako sagovornici “Vijesti” odgovaraju na pitanja da li je realno da interpelacija dobije podršku nekog iz vlasti ili je to još jedan DPS-ov “pucanj u prazno”, šta mogu biti dometi inicijative ako ne dobije širu podršku, te može li interpelacija, i ako “ne prođe”, biti povod da premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) razmotri da i Bečićevu poziciju uključi u eventualnu rekonstrukciju Vlade.
Ako inicijativa bude formalizovana, vladajuća većina može odlučiti da je ne uvrsti u dnevni red sjednice.
Da se DPS sprema da preda u skupštinsku proceduru interpelaciju o Bečiću, odnosno o radu izvršne vlasti u oblasti bezbjednosti, unutrašnje politike, odbrane i borbe protiv organizovanog kriminala, najavio je juče poslanik i predsjednik DPS-a Danijel Živković.
On je, na konferenciji za medije u parlamentu, rekao da Crna Gora postaje “interesni bankomat partija na vlasti”, pri čemu je “najpogođeniji bezbjednosni sistem”. Ocijenio je da institucije nijesu adekvatno reagovale ni na požarnu sezonu, ni na nedavno postavljanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro, dok, prema njegovim riječima, kriminalni obračuni pokazuju da država nema funkcionalan sektor bezbjednosti.
“Ova interpelacija ima za cilj da otvori sve ove teme u Skupštini, jer vjerujemo da je Skupština pravo mjesto da se na ove teme ponude određeni odgovori i da se čuju argumenti vlasti i opozicije. Mi ćemo intepelaciju ponuditi svim partijama vlasti, jer očekujemo od njih da je uloga opozicije prije svega kontrolna”, izjavio je Živković, dodajući da očekuje da će inicijativu potpisati poslanici opozicije.
Interpelacija je jedan od mehanizama parlamentarne kontrole rada Vlade i njenih ministara. Prema Ustavu i Poslovniku Skupštine, interpelaciju može podnijeti najmanje 27 poslanika. Predsjednik Skupštine je zatim odmah prosljeđuje poslaničkim klubovima i Vladi, koja u roku od 30 dana mora dostaviti izvještaj. Nakon toga, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice. Rasprava se može završiti zaključkom ili bez odlučivanja, a poslanici mogu pokrenuti i glasanje o nepovjerenju Vladi.
Dometi ograničeni na političku poruku
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović, ocijenila je za “Vijesti” da najavljena inicijativa DPS-a teško može imati stvarne političke efekte u trenutnom kontekstu.
“Razlozi su, prije svega, u stabilnosti parlamentarne većine. Teško je zamisliti da bi bilo koja partija koja je dio vlasti podržala inicijativu opozicije, jer bi to otvorilo pitanje funkcionisanja same koalicije i moglo dovesti u pitanje njenu koheziju. Dakle, gotovo je nemoguće da dođe do ‘prelamanja’ većine oko ove teme”, tvrdi ona.
Đukanović je navela da, samim tim, dometi interpelacije ostaju ograničeni na političku poruku i pokušaj DPS-a da nametne agendu i skrene pažnju na slabosti ili kontroverze unutar Spajićeve Vlade.
“U praktičnom smislu, ona više služi kao instrument političkog pritiska i javne debate nego kao realna prijetnja za potpredsjednika Vlade”, dodaje ona.
Sagovornica kaže da je, što se tiče eventualne rekonstrukcije Vlade, moguće da će interpelacija biti povod za razne spekulacije, ali da teško da može sama po sebi natjerati premijera da razmatra promjenu na funkciji potpredsjednika za bezbjednost.
“Rekonstrukcija je u rukama vladajućih partija, a dokle god postoji čvrst dogovor unutar većine, opozicione inicijative imaju ograničen učinak”, konstatovala je Đukanović.
Koordinator Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić rekao je da najavljena interpelacija ne može dovesti do “pucanja” vladajuće koalicije.
“Interpelacija je legitimno sredstvo preispitivanja rada donosilaca odluka u pojedinim javnim politikama, i kao takva je korisna. Mislim da su dometi konkretne interpelacije ograničeni i da - osim obostranog iznošenja političkih argumenata, stavova i spinova - ne može proizvesti efekat eventualnog otvaranja ozbiljnijih pukotina u vladajućoj koaliciji”, ocijenio je on.
Marić je istakao da je u iniciranju interpelacije afirmativno to što će uslijediti politički oštar dijalog koji će moći da se prati, te vjerovatno iznošenje određenih detalja koji mogu dodatno osvijetliti neke od događaja koji su uzeti kao povod za njeno podnošenje.
Govoreći o eventualnoj rekonstrukciji izvršne vlasti, sagovornik je podsjetio da njeno kadrovsko osvježenje još nije definisano.
“Rekonstrukcija Vlade je, za sada, neka neodređena kategorija. Ni premijer, niti bilo ko od lidera vladajuće koalicije nije konkretizovao mogući model rekonstrukcije. Interpelacija niti pomaže, niti odmaže eventualnoj rekonstrukciji. Ona je svakako dobra kao demokratsko sredstvo pritiska na vlast, što uvijek može da ima efekta, ako ne na kratki, a ono na duži rok”, podvukao je Marić.
Premijer je prije dvije sedmice saopštio da se rekonstrukcija može očekivati “možda sjutra, možda za godinu, a možda za dvije godine”.
DPS u polemiku ulazi “iz minusa”
Odgovarajući na pitanje da li DPS inicijativama koje se tiču stanja u sektoru bezbjednosti na neki način sebe unaprijed diskvalifikuje, imajući u vidi šta se dešavalo s bezbjednošću u državi dok su oni bili u foteljama, Đukanović je ocijenila da najjača opoziciona stranka ovakvim potezima svakako rizikuje da bude doživljena kao politički akter koji nema kredibilitet da problematizuje stanje u bezbjednosnom sektoru, imajući u vidu brojna dešavanja i slabosti koje su obilježile period dok su oni bili na vlasti.
“Međutim, opozicija će uvijek koristiti parlamentarne mehanizme da skrene pažnju na propuste vlasti, bez obzira na sopstvenu prošlost. U tom smislu, inicijativa više govori o njihovoj trenutnoj političkoj taktici i nastojanju da ostanu prisutni u javnom diskursu, nego o realnoj namjeri da se unaprijedi sektor bezbjednosti”, objašnjava Đukanović.
Na isto pitanje, Boris Marić je odgovorio riječima da sve parlamentarne stranke imaju legitimitet da koriste sva Ustavom i zakonom predviđena demokratska sredstva političke borbe.
“DPS u ovu polemiku ulazi iz minusa, jer je bezbjednosni sektor za vrijeme vlasti DPS-a bio visoko korumpiran i s jasnim uplivom organizovanog kriminala. Ipak, to ne diskvalifijuje mogućnost da DPS pokreće interpelaciju i da time inicira političku debatu o stanju u tom sektoru, ali i o stanju u institucijama koje su neposredno i posredno dio bezbjednosnog sektora”, naveo je on.
Marić je dodao da je pravo građana da čuju od donosilaca odluka o svim aspektima bezbjednosnog sektora, kako o uzrocima problema, tako i o mjerama koje se preduzimaju, kao i o karakteru i metodama utvrđivanja odgovornosti.
SNP i AF neće podržati, BS tek treba da vidi
Iz vladajuće Bošnjačke stranke (BS) nisu htjeli da se izjasne da li će podržati inicijativu, nego su rekli “Vijestima” da će o njoj zauzeti stav kad budu upoznati sa sadržajem interpelacije.
“O najavi ove inicijative upoznati smo samo preko medija. Bošnjačka stranka, kao ozbiljan i odgovoran politicki subjekt, ne može zauzimati političke stavove na osnovu najava na konferencijama za medije. Ako do ove inicijative dođe i kad budemo upoznati s njenim sadržajem, zauzećemo o njoj svoj politički stav i saopštiti ga javnosti ond kada to budemo smatrali važnim i svrsishodnim”, rekli su listu.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) “Vijestima” su saopštili da neće podržati inicijative “koje su motivisane revanšizmom i željom DPS-a da oslabi Vladu”.
“Najava interpelacije od strane DPS-a nije iznenađenje, jer ta partija u kontinuitetu pokušava da destabilizuje političke prilike i skrene pažnju sa sopstvene odgovornosti za stanje u kom je Crna Gora bila tokom njihovih 30 godina vlasti”, poručili su iz vladajućeg SNP-a.
Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Albanskog foruma (AF) Nikola Camaj, rekao je kazao da “ne postoje osnove” da ta koalicija podrži inciijativu DPS-a.
“Lično poštujem svaku najavu interpelacije, jer je važno da javni funkcioneri budu svjesni da se njihov rad prati i ocjenjuje. U demokratskom ambijentu to je sasvim očekivano od opozicije. Zato, ni ova najava ne predstavlja izuzetak. Ali, po mom mišljenju, ne postoje osnove da je podržimo”, izjavio je on za “Vijesti”.
Na pitanja redakcije nisu odgovorili iz nekoliko vladajućih stranaka - Pokreta Evropa sad, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije...
Funkcioner Demokrata i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, okarakterisao je najavu DPS-a kao “pisano priznanje straha od institucija koje više ne kleče pred organizovanim kriminalom”.
“Podsjetiću vas, upravo su poslanici DPS-a, koji podnose ovu interpelaciju, potpisivali zahtjeve za puštanje Zorana Lazovića na slobodu. Čovjeka koji je simbol dvodecenijskog pretvaranja službi bezbjednosti u privatne filijale najgorih kriminalnih klanova na Balkanu. Čovjeka pod čijom su komandom curile istrage, vršena krivična djela, uvezeni kriminalci iz regiona s najbrutalnijim dosijeima i zapošljavani kadrovi bezbjednosti po preporukama šefova mafije. Čovjeka čije ime, danas, kad se pročita u sali Skupštine, izaziva tišinu onih koji su mu služili, koji su ga birali i na to mjesto postavili”, navodi se u saopštenju koje je dostavio medijima.
Šaranović je poručio da interpelacija nije napad na Bečića, već na sve ono što više nije pod kontrolom DPS-a.
SD čeka da se upozna sa predlogom
Kada je riječ o opoziciji, iz Socijaldemokrata (SD) su “Vijestima” nezvanično kazali da će o inicijativi odlučiti kad se upoznaju s njom. Međutim, iz izjave sagovornika iz te partije indirektno proizilazi da su spremni da podrže predlog DPS-a.
“Poslanik SD-a Nikola Zirojević stalno ukazuje na loše stanje bezbjednosnog sektora. Mislimo da neko iz izvršne vlasti mora da snosi odgovornost za to”, naveo je on.
Iz Građanskog pokreta URA nisu odgovorili na pitanja šta misle o interpelaciji i da li će je podržati.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović nije direktno odgovorila na pitanje hoće li podržati inicijativu. Ona je rekla da su u opoziciji do sada rijetko imali priliku da razgovaraju s predstavnicima vlasti, jer članovi Vlade ne dolaze u parlament.
“Takva praksa, koja je započela nedolaskom premijera na premijerski sat, dovodi do situacije gdje poslanici, a preko njih i građani ne dobijaju odgovore na pitanja koja su od ključnog značaja. Dijalog je posebno značajan nakon tragičnih događaja i obračuna klanova na ulicama”, ocijenila je ona.
Dodala je da najavljena interpelacija predstavlja priliku ako ni za šta drugo, barem za otvoreni dijalog i polaganje računa poslanicima.
“Nadam se da će građani dobiti priliku da čuju odgovore na pitanja od javnog interesa”, zaključila je Pejović.
Interpelacije o radu Leposavića, Stijovića, Bratić...
Posljednje interpelacije u Skupštini razmatrane su prije četiri godine.
Socijaldemokratska partija (SDP) predala je u aprilu 2021. godine inicijativu kojom se tražilo razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, zbog njegovog negiranja i relativizovanja genocida u Srebrenici.
Interpelaciju je potpisalo svih 40 poslanika opozicije. Leposavić je smijenjen u junu 2021, na zahtjev tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, nakon što je ovaj odbio da podnese ostavku. Krivokapić je dan nakon što je opozicija podnijela interpelaciju tražio razrješenje Leposavića.
Skupština Crne Gore usvojila je krajem decembra iste godine, glasovima vlasti i opozicije, interpelacije za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti poljoprivrede, prosvjete i vanjskih poslova, ministara Aleksandra Stijovića, Vesne Bratić i Đorđa Radulovića.
Interpelacija za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti poljoprivrede, koju je podnio SDP, usvojena je glasovima opozicije i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).
Drugu interpelaciju koju je podnio SDP - za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti prosvjete, podržali su opozicija, SNP, Božena Jelušić (GP URA) i Miodrag Lekić (Demos).
Interpelaciju za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti vanjskih poslova, koju je podnio DPS, podržalo je 55 poslanika opozicije i DF-a.
Skupština je krajem 2019. takođe dobila predlog za interpelaciju. Tada su poslanici DF-a, dok su bili opozicija, tražili da se raspravlja o radu tadašnjeg potpresjednika Vlade za politički sistem i pravosuđe i ministra pravde Zorana Pažina, optužujući ga da je tokom suđenja u slučaju “Državni udar” uticao na Viši sud i ostale sudske instance.
Interpelacija je, na zahtjev šest poslanika tada vladajućeg DPS-a, skinuta s dnevnog reda skupštinskog zasjedanja.
Živković: U pripremi organizacije skupova
Danijel Živković kazao je juče da odgovor DPS-a vladajućoj većini neće biti samo institucionalan, već da su u pripremi organizacije skupova.
“Pogledajte ekonomiju. Crna Gora je danas država s najvećom inflacijom u Evropi... Pogledajte na šta nam liči turistička sezona. Samo tokom jula smo imali 370.000 noćenja manje u Crnoj Gori... Imamo enormna zaduženja... Zaduženja se uzimaju kako bi se pokrili troškovi zarada i penzija, posebno partijsko-rođačkog i drugog zapošljavanja u javnim ustanovama i privrednim društvima. Kad je u pitanju sistem zdravstva, sve su duže liste čekanja, nema osnovnih sredstava u zdravstvenom sistemu”, rekao je Živković.
Bonus video:
