Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punog prava glasa, u potezu koji bi mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbana sklonijim da prihvate, recimo, priključenje Ukrajine bloku, piše briselski Politiko.
Predlog za izmjenu pravila članstva u EU još je u ranoj fazi i morao bi biti odobren od svih postojećih članica, prema riječima trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika EU upoznatog s razgovorima. Ideja je da nove članice steknu puna prava tek nakon što Unija sprovede reforme koje bi otežale pojedinačnim državama da vetiraju zajedničke politike.
To je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da udahnu novi život procesu proširenja, koji trenutno blokira Budimpešta i još nekoliko prijestonica, plašeći se da bi proširenje moglo donijeti neželjenu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti bezbjednosne interese.
Evropska unija je stavila proširenje u središte svoje strategije suočavanja s ekspanzionističkom agendom ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako napori da se broj članica poveća sa sadašnjih 27 na čak 30 u narednoj deceniji otkrivaju duboke unutrašnje podjele bloka, piše Politiko.
„Buduće članice bi trebalo da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme - poput uvođenja kvalifikovane većine u većini oblasti politike“, rekao je Anton Hofrejter, predsjedavajući Odboru za evropska pitanja Bundestaga. „Proširenje ne smije biti usporeno zato što pojedine članice EU blokiraju reforme.“
Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Crne Gore, Ukrajine i Moldavije, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta - nečega što su vlade EU oduvijek smatrale ključnim alatom za sprječavanje politika koje im se ne sviđaju, dodaje Politiko.
Ideja koja se neformalno razmatra među zemljama članicama i Evropskom komisijom, prema istim izvorima, jeste da se nove države prime u članstvo bez prava veta, barem u početku, što bi omogućilo fleksibilniji pristup bez potrebe za promjenom osnovnih ugovora EU - opcije koju mnoge vlade smatraju neprihvatljivom.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva promjena ugovora neophodna prije prijema novih članica poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od još većih zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji da se pravo veta ukine i postojećim članicama naišli su na snažno protivljenje, ne samo Mađarske, već i Francuske i Holandije.
Rastuće frustracije
Plan da nove članice uđu bez punih prava glasa „osigurao bi da ostanemo sposobni da djelujemo čak i u proširenoj Uniji“, rekao je Hofrejter. „Iz razgovora s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i izvodljivim.“
On je upozorio da bi zahtjev da nove zemlje ne mogu pristupiti dok se ne sprovedu reforme mogao omogućiti Uniji da „na mala vrata odgađa proširenje“.
Ovaj pritisak dolazi u trenutku rastuće frustracije u državama kandidatima iz Istočne Evrope i Zapadnog Balkana, koje su sprovele opsežne reforme, a ipak su i dalje daleko od članstva, godinama nakon što su podnijele zahtjeve.
U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU počeli su 2012. godine.
„Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od deset godina - a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo“, podsjetio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za Politiko. „Zato vjerujem da je sada vrijeme da se oživi proces, da se oživi i ideja EU kao kluba koji i dalje ima privlačnost.“
Zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka izrazio je slične stavove, pozivajući na „kreativna“ rješenja za deblokadu procesa proširenja. Ukrajinski zahtjev trenutno je zaustavljen vetom Mađarske.
„Čekanje nije opcija“, rekao je Kačka u intervjuu. „Potrebno je rješenje ovdje i sada. To je važno za Ukrajinu, ali i za Evropsku uniju … Mislim da, dok Rusija testira evropsku bezbjednost dronovima, isto čini podrivanjem jedinstva EU.“
Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stavila proširenje u središte svoje strategije, obećavajući potencijalno članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, zemlje članice EU do sada su odolijevale pritiscima da se proces ubrza, piše Politiko.
Ranije ovog mjeseca, zemlje EU odbile su predlog predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte da se napreduje s proširenjem.
Lideri sa Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije - sastaće se u srijedu u Londonu na samitu „Berlinski proces“, koji će biti usredsređen na jačanje integracija među tim zemljama kao korak ka članstvu u EU.
Uoči predstojeće procjene Evropske komisije o stanju pregovora sa državama kandidatima, jedan diplomata EU sugerisao je da bi Komisija mogla ubrzati proces proširenja tako što bi napredovala u pregovorima bez traženja formalnog odobrenja svih 27 članica pri svakoj fazi - čime bi se izbjeglo davanje prava veta Viktoru Orbanu na svakom koraku.
Kao dio paketa proširenja, Komisija će takođe predstaviti predloge za unutrašnje reforme EU, kako bi se blok pripremio za prijem novih članica.
Ekspanzionistička Rusija
U nacrtu zaključaka za sastanak lidera EU u Briselu u četvrtak nema pomena proširenja - na bijes zemalja koje podržavaju ulazak novih članica.
Članstvo u EU se često ističe kao glavni geopolitički instrument bloka protiv agresivne Rusije, podsjeća Politiko.
„Kada danas gledamo na proširenje, jedno je jasno: moramo postati brži, manje birokratski i efikasniji“, rekla je za taj medij Klaudija Plakolm, austrijska ministarka za Evropu. „Ako EU ne pojača tempo, izgubićemo uticaj na račun drugih aktera koji već čekaju da zauzmu naše mjesto.“
Buduće članstvo u EU bilo je ključno pitanje na nedavnim izborima u Moldaviji, koje je osvojila proevropska predsjednica Maja Sandu, dok je pristupanje EU bilo i glavni motiv Ukrajine još od protesta na Majdanu 2014. godine protiv ruske vlasti.
„Ukrajinci se već tri i po godine svakodnevno bore da Rusiju drže izvan Evrope“, rekla je komesarka EU za proširenje Marta Kos u pisanoj izjavi za Politiko. „U Moldaviji je upravo kredibilitet evropske perspektive bio presudan … Uvjerenа sam da države članice neće to dovesti u pitanje.“
Uprkos pritisku iz Brisela, lideri EU suočeni s rastućom podrškom krajnje desnici kod kuće ne pokazuju žurbu da započnu proces širenja na 30 i više članica.
Na konferenciji za novinare u julu, njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da ne očekuje da Ukrajina pristupi EU u okviru narednog sedmogodišnjeg budžeta, koji traje do 2034. godine.
„Članstvo Ukrajine vjerovatno neće imati neposredan uticaj na srednjoročnu finansijsku perspektivu EU“, rekao je tada Merc.
Bonus video:
