Pristup Crne Gore Evropskoj uniji (EU) bio bi način da, sa malim rizikom, ali velikim učinkom, EU dokaže vjerodostojnost i sposobnost da sprovede proces proširenja – jačajući povjerenje u svoje vođstvo u vremenu geopolitičke neizvjesnosti, ocijenio je briselski Evropski centar za politiku (European Policy Centre – EPC).
U analizi "Pristupanje Crne Gore EU: Vodič za Uniju o izgradnji povjerenja", EPC navodi da nema rasta bez nelagodnosti, nema vjerodostojnosti bez ispunjavanja obećanja i nema liderstva bez kompetentnosti.
"Da bi se izborila s trenutnim geopolitičkim olujama i pripremila za buduće šokove, Evropska unija mora sazreti, popraviti svoj ugled i otresti prašinu sa svog autoriteta. Zadatak koji je pred njom zastrašujući je, u skladu s težinom trajne višestruke krize, i zahtijevaće uporan napor u svim oblastima politika i na svim nivoima odlučivanja", piše u analizi.
Ipak, kako se dodaje, strateške pobjede mogu učiniti taj izazov manje zastrašujućim, a jedna od takvih prilika jeste pristupanje Crne Gore do kraja trenutnog političko-institucionalnog ciklusa.
"Ulaganjem potrebnog političkog i tehničkog kapitala kako bi zemlja postala članica Unije do 2029. godine, EU bi pokazala da može da izađe iz svoje zone komfora, ispuni preuzete obaveze i djeluje s ciljem – praktično uvježbavajući samouvjereno i kompetentno liderstvo koje će joj biti potrebno u godinama koje dolaze", smatraju analitičari EPC-a.
Podsjećaju da proširenje zauzima posebno mjesto u širem okviru evropske integracije i dugo je služilo kao mehanizam kroz koji se unutrašnja stabilnost i spoljašnja transformacija međusobno osnažuju, ali je u dvije decenije koje su prethodile ruskom ratu protiv Ukrajine, taj proces stagnirao.
Politička oklijevanja među državama članicama često su, prema EPC-u, prevagnula nad obavezama preuzetim prema zemljama kandidatima, čak i dok su uslovi postajali sve detaljniji i zahtjevniji.
"Ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine ponovo je probudila geopolitičku dimenziju proširenja. Status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, obnovljeni angažman na Zapadnom Balkanu i novo interesovanje za susjedstvo unijeli su zamah koji nije viđen godinama", ocijenio je EPC.
Proširenje je, kako dodaju, ponovo postalo sredstvo za artikulisanje evropske uloge u osporenom međunarodnom poretku – i potvrđivanje opredijeljenosti za stabilan, demokratski kontinent.
Poručuju da je ipak, istinska mjera te namjere ostvarenje proširenja.
"Među sadašnjim kandidatima, Crna Gora pruža najjasniju priliku da se retorika pretoči u konkretan napredak. Od otvaranja pregovora o pristupanju 2012. godine, zemlja je izgradila solidan reformski bilans i predstavlja upravljiv, na zaslugama zasnovan test sposobnosti EU da odlučno djeluje – naročito u poređenju s kompleksnijim, dugoročnim izazovima na istočnom krilu. Način na koji EU odgovori oblikovaće ne samo budućnost Crne Gore, već i šireg Zapadnog Balkana, vjerodostojnost politike proširenja i sposobnost Unije da pokaže liderstvo primjereno njenim globalnim odgovornostima", navodi se u analizi.
Navodi se da Crna Gora i dalje ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u EU, s otvorenih svih 33 pregovaračkih poglavlja i sedam privremeno zatvorenih. U junu 2024. godine, pozitivan Privremeni izvještaj o procjeni mjerila (IBAR) Evropske komisije "potvrdio je da je zemlja ispunila ključne standarde vladavine prava u poglavljima 23 i 24 – prva kandidatkinja kojoj je to pošlo za rukom – što predstavlja odlučan korak ka završnoj fazi pregovora".
Vlada je, podsjeća EPC, usvojila sveobuhvatne reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, uključujući izmjene zakona o sudstvu, izborima i slobodi medija.
"Ove mjere odgovaraju na ranije zabrinutosti EU u vezi s institucionalnom nezavisnošću i transparentnošću i prate se kroz pojačane mehanizme nadzora", piše u analizi.
Na osnovu ovog napretka, Crna Gora, kako se dodaje, ima za cilj da do kraja 2025. zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja – o poljoprivredi, ribarstvu, slobodi kretanja kapitala, privrednom pravu i pravu poslovnog nastanjivanja i slobodi pružanja usluga.
Iz EPC-a poručuju da bi postizanje toga cilja dovelo ukupan broj zatvorenih poglavlja na 12 – prag koji se smatra dovoljnim da Savjet EU formira radnu grupu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore.
Savjet EU da postavi cilj - pristupanje Crne Gore do 2029.
EPC preporučuje da Savjet EU postavi vremenski ograničen politički cilj: pristupanje Crne Gore do 2029. godine, uz formalno odobrenje na najvišem nivou.
"Ipak, samo jedno pristupanje, iako bi ponovo probudilo nadu, neće otkloniti sumnje u pravednost politike proširenja ukoliko ne bude dio vjerodostojne mape puta za naredne talase proširenja", smatraju.
Kako dodaju, Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo trebalo bi da predvodi izradu Mape puta proširenja EU, s jasno definisanim prekretnicama, namjenskim resursima i realnim rokovima – kako za zemlje Zapadnog Balkana, tako i za istočne partnere.
Crna Gora da nastavi sa reformama – posebno u pravosuđu
Iz EPC-a poručuju da Crna Gora takođe nosi svoj dio odgovornosti.
"Održavanje zamaha reformi – posebno u pravosuđu, javnoj upravi i borbi protiv korupcije – odlučiće o tome da li će članstvo postati stvarnost. Kako se pregovori približavaju završnoj fazi, uspjeh će se mjeriti sprovođenjem reformi, a ne donošenjem zakona", upozorili su.
Kako dodaju, nastavak saradnje sa misijama EU za vladavinu prava, transparentno praćenje imenovanja u pravosuđu i stalni napredak u slučajevima visoke korupcije biće ključni da se zemlje članice ubijede da su reforme nepovratne.
"Da bi 2029. godina bila realan rok za pristupanje, Crna Gora bi trebalo da teži zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do 2027. godine. Time bi se obezbijedilo 18 do 24 mjeseca za proces ratifikacije u državama članicama i omogućilo da završna faza manje zavisi od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori planiranih za jun 2027. godine", kazali su iz EPC-a.
Poručuju i da će održavanje političke stabilnosti biti jednako ključno.
"Nakon godina čestih promjena vlasti, izgradnja trajnih koalicija oko evropske agende i izdvajanje procesa pristupanja iz dnevne politike omogućiće da Crna Gora ostane predvidljiv partner u završnoj fazi pregovora", navodi se.
Zaključuju da bi EU trebalo da nastavi da pruža ciljanu podršku jačanju institucionalnih kapaciteta Crne Gore kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) i da pomogne u sprovođenju reformi utvrđenih u IBAR-u.
Crna Gora ekonomski relativno stabilna
Ekonomski gledano, Crna Gora uživa relativnu stabilnost, navodi EPC. Rast BDP-a ostao je iznad prosjeka Zapadnog Balkana, inflacija je oslabila nakon postpandemijskih vrhova, a javni dug se smanjuje.
"U poređenju sa susjedima, Crna Gora ima viši nivo trgovinske i finansijske integracije s EU, što odražava dubinu njene ekonomske usklađenosti. Korišćenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja osigurava monetarnu stabilnost i olakšava pristup tržištima EU", piše u analizi.
Podsjeća se da Reformska agenda, razvijena zajedno s novim Planom rasta EU za Zapadni Balkan, dodatno usklađuje nacionalne politike s principima jedinstvenog tržišta i dvostruke – zelene i digitalne – tranzicije.
"Crna Gora trenutno ima najviši regionalni rezultat u sprovođenju reformi (88%) prema Planu rasta. Sa više od 60% svoje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, Crna Gora predvodi region u energetskoj tranziciji. Novi zakoni o energetskoj efikasnosti, modernizaciji tržišta i prekograničnim interkonekcijama s Italijom dodatno pokazuju njeno približavanje standardima EU", smatra EPC.
Podsjećaju da javna podrška članstvu u EU ostaje među najvišima u regionu, konstantno između 70 i 75%.
"Uprkos političkoj fragmentaciji, glavne partije i dalje dijele taj cilj, omogućavajući da se reforme nastave i pored nestabilnosti koalicija", kažu analitičari EPC.
Nezavisnost pravosuđa poboljšana samo na papiru
Ukazuju ipak da nekoliko oblasti i dalje zahtijeva napredak.
"Nezavisnost pravosuđa poboljšana je na papiru, ali i dalje postoji nedostatak kapaciteta i sprovođenja. Napredak u borbi protiv visoke korupcije i slobodi medija je djelimičan, dok se reforma javne uprave suočava s problemom politizacije pri imenovanju visokih funkcionera. Primjena često zaostaje za zakonodavstvom, ograničavajući uticaj reformi na povjerenje građana i efikasnost institucija. Česte promjene vlada od 2020. godine narušile su političku stabilnost i institucionalno pamćenje", piše u analizi.
Ipak, kako se dodaje, formiranje sadašnje vlade 2023. godine, koja trenutno uživa dvotrećinsku parlamentarnu većinu, počelo je da vraća predvidljivost.
"Kao članica NATO-a od 2017. godine, Crna Gora je čvrsto usidrena u evroatlantski bezbjednosni okvir. Potpuno se usklađuje s Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sve režime sankcija, i aktivno učestvuje u Berlinskom procesu i regionalnim okvirima povezivanja", navodi se.
Bonus video:
