Ministarstvo pravde namjerava da predloži tri modela oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, s obzirom na to da se, kako smatraju, aktuelno zakonodavno rješenje pokazalo neadekvatnim.
Iz resora ministra Bojana Božovića, nezvanično su “Vijestima” kazali da jedan model predstavlja unapređenje Zakona o oduzimanju imovine kroz ranije pokretanje postupka, drugi - uvođenje posebnog “anti-mafija” zakona, a treći jačanje poreskog sistema i kontrole imovine.
“Cilj je uspostavljanje efikasnog, pravno održivog i evropski usklađenog sistema, koji omogućava trajno oduzimanje nezakonito stečene imovine uz puno poštovanje ljudskih prava i procesnih garancija”, poručili su.
Najavili su da će tokom novembra ti modeli biti tema razgovora na radnoj grupi, a zatim će biti upućeni Evropskoj uniji na mišljenje.
Kako su pojasnili, od tri modela koja će predložiti, dva su glavna i jedan dopunski - a zajedno će činiti osnovu nove politike u ovoj oblasti.
Prvi model, koji se odnosi na unapređenje postojećeg zakonskog rješenja, predviđa, kako kažu, izmjene postojećeg zakona kojim bi se državnom tužiocu omogućilo da podnese zahtjev za trajno oduzimanje imovine već nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage, ili potvrđivanja optužnice, ako rezultati finansijske istrage ukazuju na osnovanost takvog zahtjeva.
“Time bi se omogućilo ranije pokretanje postupka, nezavisno od ishoda krivičnog suđenja. Čak i u slučaju oslobađajuće presude, imovina za koju se ne može dokazati zakonito porijeklo mogla bi biti trajno oduzeta.Ovaj model predstavlja brzu i realno ostvarivu reformu, kojom bi se značajno unaprijedila efikasnost sistema uz minimalne izmjene u strukturi pravosuđa”, rekli su iz Ministarstva.
Kazali su da je drugi model (poseban anti-mafija zakon), složeniji, ali sistemski dublji i zasniva se na italijanskom “anti-mafija” konceptu, prilagođenom crnogorskom pravnom okviru.
Njegova realizacija zahtijevala bi, kako su precizirali, donošenje posebnog zakona kojim bi se definisale osobe koje se smatraju “posebno opasnim po društvo”, odredila ponašanja koja “ugrožavaju društvenu stabilnost” i utvrdilo da se postupak može voditi nezavisno od krivične presude, fokusirajući se isključivo na imovinu.
Navode da bi se ovaj zakon primjenjivao na subjekte koje kao posebno opasne prepoznaje SOCTA-om (Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori), i visoke javne funkcionere obuhvaćene Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, uz mogućnost proširenja ili korekcije spiska.
Iz Ministarstva kažu da bi se zahtjev za sprovođenje finansijske istrage podnosio Vrhovnom sudu (predsjedniku ili vijeću), uz strogo definisana pravila - ograničeno trajanje istrage, obavezno poštovanje principa kontradiktornosti i dvostepenosti u eventualnom postupku trajnog oduzimanja.
“Ovaj model ne bi zahtijevao vođenje krivičnog postupka protiv lica, već bi težište bilo isključivo na utvrđivanju porijekla imovine. Dodatno jačanje sistema moguće je kroz uvođenje novog krivičnog djela koje bi obuhvatilo neobjašnjivo bogaćenje”, pojasnili su.
Dodaju da bi sprovođenje ovog modela zahtijevalo i institucionalno jačanje - formiranje stalnog finansijsko-istražnog tima, povećanje broja specijalizovanih tužilaca i sudija, te jačanje tehničkih kapaciteta. Radi međunarodne saradnje i razmjene podataka, sistem bi ostao u okviru krivičnog pravosuđa, rekli su iz Ministarstva.
Treći kolosijek (model) odnosi se na djelovanje poreskih organa i poreske postupke.
“Iako je u javnim raspravama često u drugom planu, njegova važnost nije ništa manja. Poreske kontrole, analize imovinskih kartona i postupci utvrđivanja razlike između prijavljenih prihoda i stvarne imovine predstavljaju ključni alat u otkrivanju i sankcionisanju neobjašnjivog bogaćenja”, naveli su iz Ministarstva.
Ovaj model, dodaju, posmatra se kao dopunski, ali neodvojivi dio sveobuhvatne strategije, koji bi omogućio paralelno djelovanje finansijskih i pravosudnih institucija.
"Može ostati mrtvo slovo na papiru"
Ministarstvo je najavilo da planira, kroz izmjene Krivičnog zakonika, da precizira i krivično djelo - nezakonito sticanje bogatstva, i na taj način otvori prostor za vođenje finansijskih istraga i prošireno oduzimanje imovine.
To su pozdravili u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), jer je, kako kažu, riječ o zakonskom rješenju koje je ta NVO tražila i predlagala godinama, svjesni da bez takvog mehanizma nema stvarne borbe protiv visoke korupcije.
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je da je to zakonsko rješenje nužno, ali da dolazi sa ozbiljnim zakašnjenjem, uprkos gotovo svakodnevnim primjerima javnih funkcionera čija se imovina višestruko ne poklapa s njihovim prijavljenim prihodima.
“Umjesto da se kroz godine postepeno gradio sistem koji bi omogućio sankcionisanje takvih pojava, svaka vlast je uporno birala da zatvara oči i štiti sopstvene kadrove, dok su institucije koje bi trebalo da sprovode antikorupcijske politike sistematski slabljenje i politizovane”, rekao je Milovac “Vijestima”.
Dodaje da od promjene vlasti 2020. do danas, gotovo ništa nije urađeno da se izgrade institucije sposobne da ovakav zakon sprovedu u praksi.
Kaže, antikorupcijske agencije, tužilaštvo i pravosuđe i dalje funkcionišu pod snažnim političkim uticajem, a imenovanja i kadrovska rješenja donose se po partijskom ključu, a ne prema stručnim kriterijumima.
“Zbog toga postoji opravdana sumnja da će i najavljena kriminalizacija nezakonitog bogaćenja ostati samo mrtvo slovo na papiru - još jedan u nizu političkih pokušaja da se stvori privid borbe protiv korupcije, bez stvarne namjere da se taj zakon primijeni na najzaštićenije pojedince u državi”, poručio je.
“Korupcija se smatra duboko normalizovanom”
Dejan Milovac podsjeća da je Crna Gora još 2006. ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije, kojom se obavezala da uvede ovo krivično djelo, a gotovo 20 godina kasnije, ta obaveza se još nije pretočila u konkretan zakon, što najbolje pokazuje nedostatak političke volje svake dosadašnje vlasti da otvori prostor za odgovornost svojih funkcionera.
“U istom periodu, donijet je vrlo mali broj zakona koji su suštinski povećali prostor za kontrolu javnih funkcionera i vlasti u cjelini – dok su oni koji omogućavaju skrivanja imovine, zloupotrebu položaja i izbjegavanje odgovornosti, neprekidno opstajali”, naveo je.
Podsjeća da MANS već više od decenije sistematski istražuje imovinu javnih funkcionera i upozorava da je nezakonito bogaćenje prvi alarm za koruptivno ponašanje, koje vrlo često prethodi ozbiljnim zloupotrebama položaja i kriminalnim aktivnostima.
“Nažalost, i pored brojnih dokaza i javno objavljenih analiza, institucije su gotovo uvijek odbijale da reaguju, što je dovelo do situacije da se korupcija u Crnoj Gori danas smatra ne samo raširenom, već i duboko normalizovanom”, rekao je Milovac.
Prema njegovim riječima, u MANS-u zato smatraju da inicijativa o kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja može imati smisla samo ako bude praćena odlučnim institucionalnim promjenama – prije svega kroz jačanje nezavisnosti tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije i sudova, kao i kroz uvođenje sveobuhvatne provjere imovine i integriteta svih javnih funkcionera.
“Sve drugo bi bilo tek još jedan politički manevar kojim se pokušava prikriti potpuni izostanak rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, zaključio je.
Umjesto da se kroz godine postepeno gradio sistem koji bi omogućio sankcionisanje takvih pojava, svaka vlast je uporno birala da zatvara oči i štiti sopstvene kadrove, dok su institucije koje bi trebalo da sprovode antikorupcijske politike sistematski slabljenje i politizovane”, rekao je Milovac odgovarajući na pitanja o Vladinim namjerama da oduzima nezakonito stečenu imovinu
Jasno je da se svi interesuju za oduzimanje imovine
Iz Ministarstva podsjećaju da je oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću jedna od rijetkih tema koja podjednako privlači pažnju i političke i šire javnosti - “s punim razlogom”.
“Postojeće zakonodavno rješenje pokazalo se neadekvatnim, što rezultira skromnim ishodima kada je riječ o trajnom oduzimanju imovine bez zakonitog porijekla”, rekli su iz tog resora.
Navode da je, prema važećem okviru, postupak za trajno oduzimanje imovine moguće pokrenuti tek nakon pravosnažne osuđujuće presude i, iako zakon poznaje određene izuzetke, oni ne mijenjaju osnovno pravilo.
“Takav, konzervativan pristup ima svoje pravne argumente - poštovanje pretpostavke nevinosti, prava na mirno uživanje imovine i izbjegavanje retroaktivnosti - ali sve je izraženiji stav da je ovakav sistem neefikasan u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazali su.
Iz Ministarstva navode da Evropski sud za ljudska prava, u svojoj praksi, prihvata mogućnost šireg pristupa oduzimanju imovine, ako se poštuju odgovarajuće garancije i ograničenja.
“Iz toga proizlazi jasan zaključak da bi trajno oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću trebalo omogućiti i prije pravosnažne presude, kao minimum reforme”, tvrde iz resora Bojana Božovića.
Bonus video:
