Nekadašnji ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da su postojali su trenuci kad je NATO zaustavljao protok podataka ka Crnoj Gori, zbog straha gdje isti završavaju.
On je to saopštio na panelu pod nazivom "Crna Gora na diplomatskoj šahovskoj tabli" koji se održava u Muzičkom centru u okviru EU Akademije pri Kabinetu predsjednika Jakova Milatovića.
Kako je dodao, Crna Gora je danas stabilan NATO saveznik, ali najveći problem predstavljaju međususjedski odnosi.
Predsjednik Jakov Milatović je poručio da je napad Rusije na Ukrajinu stvorio "novi momentum u Evropi".
Nekadašnji diplomata i poslanik Miodrag Lekić poručio je da "ne bi bilo dobro da se gubimo u maršu kroz poglavlja".
"Ne možemo napad Rusije na Ukrajinu nazvati agresijom, a bombardovanje SRJ humanitarnom intervencijom... Moramo misliti svojom glavom. Više će nas cijeniti", saopštio je.
Bivši premijer i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić je saopštio da je ogroman entuzijazam postojao i prije otvaranja pregovora sa EU.
"Skučeno shvatamo vladavinu prava. Vladavina prava nije samo ono na šta smo dnevno fokusirani već je to funkcionisanje društva po tim pravilima", poručio je.
Darmanović je ukazao da je geopolitička prilika za ulazak Crne Gore u EU jedinstvena.
"Proboj naše države ka NATO se desio nakon 2014. i okupacije Krima", podsjetio je, dodavši da je "liberalna demokratija u krizi".
"Ruski Target nikad nisu bile SAD, već EU", saopštio je.
Lekić je ocijenio da se "ćuti u svijetu, ali i Crnoj Gori o zločinima u Palestini" zbog "kolonijalnog mentaliteta".
On je dodao da se mnogo pouka mora izvući iz rata u Ukrajini, ali i da je fokus javnosti bio na tom sukobu, a ne na onome u Palestini.
"Pa onda kažemo Izrael je zapad. U Ukrajini se dešava tragičan rat i ta zemlja plaća cijenu rivalstva Rusije i Zapada. Mi u Crnoj Gori treba da izađemo iz situacije propagande, cenzure i autocenzure i da se zalažemo za pravedno rješenje u Ukrajini. A to rješenje je neko najmanje loše, jer dobrog nema. Treba da budemo realistični i da poštujemo odnos snaga ali i da imamo sopstveni stav", dodao je Lekić.
"Treba da budemo realistični, da se držimo diskursa, ali i da držimo do dostojanstva. Ako nema toga, mi smo pseudodržava", poručio je.
Lukšić je saopštio da je ključni test da prati spoljnu politiku EU bio to što je Crna Gora "stala protiv ruske aneksije Krima".
Lekić je podsjetio da je bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni posjetio Krim poslije 2014.
On je istakao da je nekadašnja vlast prvo primila ruske oligarhe i prodala im imovinu poput KAP-a, a kasnije postala rusofobna.
"Svi navijamo da uđemo do 2028. Ipak, moramo shvatiti i da je EU u velikom problemu", poručio je.
"Pitanje je da li će uopšte opstati. Ja mislim da hoće u nekom obliku. Crna Gora mora da razmišlja i o zaokretima politike u odnosu na okolnosti koje se dešavaju. EU postaje pomalo alibi za naše unutrašnje probleme, a to ne smije da nam se dešava", kazao je Lekić, istakavši da on ne bi pristao na ulazak ukoliko bi značio "odricanje od teritorije".
Kako je dodao, Hrvatska ima svoje viđenje problema Prevlake
Lukšić je objasnio da je 2028. godina kada se usvaja novi budžet EU.
Darmanović je poručio da je "svaki finiš velika radna akcija" i da su sve zemlje šminkale uspjehe, ali da se u Crnoj Gori to radi više.
"Reforme se kalibririaju više prema željama Brisela, nego prema potrebama društva. U politici nema besplatnog ručka. Svaka reforma ima i loše strane" , poručio je.
On jepozdravio zakazivanje lokalnih izbora u istom danu, ali dodao da samo u Srbiji i Crnoj Gori postoji odredba da svi članovi CIK-a budu pravnici.
Lekić je ocijenio da je Vlada segmentisana i ne postoji osjećaj kolektivnosti.
Darmanović je saopštio da su postojali trenuci kad je NATO zaustavljao protok podataka ka CG, jer je postojala sumnja gdje završavaju.
"Spoljna politika je uvijek bila jasna i imala je tri stuba - savezništvo u NATO, ulazak u EU i dobrosusjedski odnosi. Koliko vidim, ostali smo kredibilni saveznici u NATO, ali, bar se tako govorilo, postojali su periodi kad je NATO zaustavljao informacije zbog straha gdje završavaju", poručio je.
On je ocijenio da su najveći problemi u dobrosusjedskim odnosima
Lukšić je istakao da Rezolucija o Jasenovcu nije doprinijela evropskom putu, te da neko ko je "najnapredniji na evropskom procesu ne bi trebao da koristi zapaljivu retoriku".
Lekić je ukazao da se usvajanje rezolucije o Jasenovcu moglo izbjeći, ali da ne treba za "realan problem praviti alibi da se neko u Hrvatskoj uvrijedio".
Darmanović je ocijenio da EU nije "obećana zemlja" već skup država sa svojim problemima, ali da "ne postoji država kojoj nije bilo bolje nakon ulaska u taj savez".
Lukšić je objasnio da su u Francuskoj izbori 2027. godine, te da vjerovatno neće biti centrističkog kandidata, što znači da će o proširenju odlučivati predsjednik iz stranke radikalne ljevice ili iz stranke radikalne desnice.
Bonus video:
