Kotrlja se uprkos burama spolja i iznutra: Drugi "rođendan" Spajićeve Vlade

Uprkos brojnim i učestalim sukobima njenih konstituenata, najglomaznija Vlada u istoriji Crne Gore ostvarila je za dvije godine rada napredak u pregovorima s Evropskom unijom (EU), približivši državu ulasku u tu zajednicu. Izvršna vlast hvali se, u prvom redu, time i povećanjem plata građana, a njeni kritičari ukazuju da je inflacija oslabila životni standard stanovništva, da su izostale reforme u oblasti vladavine prava, te da je društvo duboko podijeljeno.

Ipak, o rezultatima kabineta s najdužim stažom poslije promjena 2020, najbolje će se suditi na kraju naredne godine, za kad je vlast postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja u pregovorima s Briselom.

Iz opozicije, povodom drugog “rođendana” Vlade Milojka Spajića (Pokret Evropa sad), poručuju da je njen rad katastrofalan na svim nivoima, dok iz vlasti odgovaraju da je pozitivnih pomaka više nego što se želi priznati.

Iz Vlade su “Vijestima” kazali da su “odblokirali” i značajno ubrzali pregovore s EU, čemu, tvrde, svjedoči dobijanje IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti završnih mjerila za poglavlja 23 i 24) u junu prošle godine, kojim je, dodaju, Crna Gora po prvi put pokazala da može da napreduje u pregovaračkom procesu.

“U prethodne dvije godine zatvoreno je više poglavlja nego tokom cjelokupnog pregovaračkog procesa koji traje 13 godina. Ujedno, do kraja godine očekujemo zatvaranje najmanje pet poglavlja”, poručili su.

Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja, 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove).

Spajićeva Vlada izabrana je posljednjeg dana oktobra 2023, a rekonstruisana je u dva navrata - u julu 2024. i aprilu ove godine, dok se spekuliše o mogućnosti trećeg kadrovskog “osvježenja”.

Premijer je, nakon prošlogodišnje “velike” rekonstrukcije, kazao da je Crna Gora “najpomirenija u svojoj istoriji”, te da je izvršna vlast koju predvodi - “garant stabilnosti i zrelosti”. Međutim, u Vladi nije bilo mirno - njeni konstituenti su se i nakon rekonstrukcije svađali u više navrata. Između ostalog, zbog pitanja mogućih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, imenovanja na pozicije kadra iz bivšeg režima, izbora šefa policije, odluke o podizanju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, izvještaja o radu državnog tužilaštva...

Iako su unutrašnji potresi redovna pojava, Spajićeva vlast ne pada, već je uveliko “nadživjela” prve dvije izabrane u eri nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - vlade Zdravka Krivokapića (srušena nakon 14 mjeseci) i Dritana Abazovića (pala poslije 113 dana, ali nastavila da upravlja državom godinu i dva mjeseca).

Muk: Ništa mimo približavanja EU

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Milena Muk, rekla je "Vijestima" da se Vlada izdvaja po tome što je jedina koja je poslije 2020. uspjela da dogura do polovine mandata "doduše uz rekonstrukciju iz juča 2024. godine". Navela je da se određena postignuća manje mogu pripisati onome što je radila izvršna vlast, a više globalnim okolnostima.

“... U prvom redu, dobijanje IBAR-a u ključnim poglavljima i otvorena mogućnost pripreme sporazuma o pristupanju EU”, kazala je Muk.

IBAR se odnosi na ključna pregovaračka poglavlja i omogućava zatvaranje ostalih, na šta se čekalo godinama. IBAR je dobijen nakon što je u kratkom roku izmijenjeno i usvojeno 12 važnih propisa koje je predložila Vlada, a među kojima su pravosudni, antikorupcijski, medijski....

Ipak, Muk ističe da se, u smislu pozitivnih aspekata mandata Spajićeve Vlade, oni uglavnom završavaju upravo na tom “novom zamahu u pristupanju EU”. Prema njenim riječima, ključne inicijative koje bi otvorile rad Vlade, suzile prostor za korupciju i neprimjerenu politizaciju - izostale su ili su neopravdano dugo na čekanju.

“Ili su, u najboljem slučaju, polovične - da zadovolje formu određenih uslova EU, ali ne i da daju rezultate u kontekstu opterećenom korupcijom. Zabrinjavajući su i trendovi isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, koji takođe karakterišu ovu Vladu”, napominje sagovornica.

Pojasnila je da, prema podacima IA, 42 odsto zakonskih predloga koje je Vlada pripremila nije prošlo javnu raspravu, ocjenjujući da se previše često dešava da izvršna vlast, svojim kanalima ili preko određenih poslanika, pokušava da progura odluke koje nisu promišljene, niti predviđene godišnjim programima rada - “a što je najgore, ni usklađene s međunarodnim standardima”.

Kao primjere navodi inicijative za izmjenama zakona o slobodi okupljanja, Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjim poslovima, dodajući da se s tim planovima zastalo tek nakon što su pušteni kao probni balon u javnost “bez ikakve najave i smislene argumentacije”.

Spajićev kabinet je krajem jula, ispod radara javnosti, odnosno bez organizovanja javne rasprave, pokušao da kroz parlament “provuče” više propisa. Predloženim izmjena zakona o javnim okupljanjima vlast je namjeravala da onemogući blokade saobraćajnica u znak protesta. Ipak, taj predlog je povučen s dnevnog reda Skupštine, a prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, parlament taj propis neće “dirati” dok ne dobije mišljenje Evropske komisije (EK).

Izmjene Zakona o ANB-u su predviđale mogućnost da agenti tajno nadziru građane bez odluke suda, ali on nije usvojen. Taj predlog je izazvao oštru reakciju Brisela, koji je pozivao izvršnu vlast da im pojasni izmjene spornog propisa i omogući toj instituciji analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Ipak, razlog neusvajanja nije bilo upozorenje EK-a, već svađa unutar vladajuće većine.

"Neusklađenost konstituenata"

Muk je ocijenila da, s druge strane, široka koalicija koja čini Vladu, iako ima potencijal da smanji društvenu polarizaciju, ne ostavlja utisak međusobne usklađenosti kad su u pitanju ključni strateški i politički ciljevi.

“To često rezultira i opštom neizvjesnošću da će neke odluke, i kad su dobre, proći najprije sjednice Vlade, a potom i Skupštinu, bez amandmana koji će obesmisliti njihovu suštinu. Ili da će ostati u ‘fioci’, što je slučaj s nama izuzetno važnim, novim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama”, konstatovala je.

Vladu, sveukupno, čine premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja, što je čini najbrojnijom od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori. Njen dio su Spajićeva partija, stranke bivšeg Demokratskog fronta, Demokrate, Socijalistička narodna partija i manjinske stranke.

Sagovornica ukazuje da su pokazatelj nedostatka zajedničke strategije i jasne vizije i posljednja dešavanja sa stranim državljanima.

“... U kojima je Vlada pokušala da ‘gasi vatru’ naprasnom odlukom o ukidanju bezviznog režima s Turskom, time je posredno podgrijavajući. Na drugoj strani, detaljna analiza priliva stranaca, njihove strukture, prosječnog vremena boravka, kretanja - ne postoji. To je preslikano na sve sektore javnih politika, između ostalog, i kod jačanja kapaciteta policije, pitanja, koje je podstaknuto tragedijama u Cetinju”, rekla je Muk.

Pitanje imigracije aktuelizovalo je ranjavanje Podgoričanina M. J. u subotu veče u kom su, prema tvrdnjama Uprave policije, učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju ksenofobnih incidenata - pogrdna skandiranja, demoliranja ugostiteljskih objekata u vlasništvu Turaka u više gradova, paljenja njihovih automobila...

Muk dalje napominje da je IA upozoravao da pet godina nema kadrovskog plana za sektor unutrašnjih poslova, koji bi jasno ukazao koliko je zaposlenih policajaca u kojim zvanjima, koliko stiče uslov za penziju, koliko fali...

“Svjedočimo i da navodno hitno popunjavanje redova policije nikad nije bilo sporije, i da je postupak najavljenog masovnog zapošljavanja policijskih službenika/ca i dalje u fazi testiranja kandidata”, kazala je ona.

Govoreći o rezultatima Vlade na ekonomskom planu, Muk ističe da je inflacija i te kako osjetna, te da je sigurno obezvrijedila, barem do određenog nivoa, povećanja zarada.

“Ali kao i za ostale oblasti, i tu važi jednostavno pravilo da se bez temeljnih procjena ne mogu donositi dalekosežne odluke”, dodaje ona.

Rekla je da je neophodno da Vlada iskoristi mogućnosti ubrzanog pristupanja EU, ali da se i tu kaska.

“Crna Gora je do sada povukla tek nešto više od trećine novca koji je bio dostupan za uspješno sprovođenje Reformske agende. Izvještaji EK ukazuju na nepouzdanost izvještavanja i sporu dinamiku ispunjavanja ciljeva, dok se mjere ‘na čekanju’ gomilaju”, konstatovala je.

Po osnovu sprovedenih reformi, Crna Gora je uspjela ove godine da "povuče" 19,7 miliona eura iz evropskih fondova u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ipak, na raspolaganju joj je bio 52,1 milion eura, ali kako svi koraci iz Reformske agende nisu ispunjeni planiranom dinamikom tokom godine, država je dobila manje od polovine tog iznosa.

Vojinović: Prednjače "veting" i borba protiv kriminala

Poslanica vladajućih Demokrata Anđela Vojinović, kazala je listu da je dvije godine rada Vlade obilježilo više pozitivnih pomaka nego što se često želi priznati, naročito, kako dodaje, u oblastima koje su zahtijevale stabilnost, transparentnost i strateški pristup.

Rekla je da su prethodne dvije godine prošle u stabilizaciji političkih prilika i institucija, te da je izvršna vlast uspjela da vrati povjerenje međunarodnih partnera, ojača životni standard građana i usmjeri državu ka konkretnim reformama.

“Posebno treba istaći vidljive rezultate u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, koje je i EK posebno istakla. I ne samo da su rezultati i napredak ti koji su mjerljivi, već je mjerljivo i povjerenje građana u rad policije koje je danas u Crnoj Gori veće nego ikada”, rekla je ona.

Vojinović je kao najvažniji rezultat Vlade istakla “veting” i borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala.

“Prvi put u savremenoj Crnoj Gori, država je imala hrabrosti da sopstvene institucije pročisti iznutra. Rezultat toga je preko 150 suspendovanih policajaca, brojna hapšenja tzv. ‘krupnih riba’, visokopozicioniranih policajaca i jasna poruka da se zakon konačno primjenjuje na sve jednako, da više nema nedodirljivih. To je suštinska razlika između ove i svih prethodnih vlasti...”, ocijenila je sagovornica.

Proces vetinga - postupka provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom, te njihovih profesionalnih kompetencija - nove vlasti godinama promovišu kao rješenje za borbu protiv visokog kriminala i korupcije. Taj proces formalno nije počeo. Međutim, neke partije vlasti, poput Demokrata, tvrde da ga sprovode u resorima kojima upravljaju, dok dio javnosti tvrdi da je posrijedi revanšizam.

Govoreći o rezultatima u resorima odbrane i kulture medija, kojim upravlja njena stranka, Vojinović je rekla da je modernizovana oprema i povećan broj pripadnika Vojske, te da je ostvaren značajan napredak u izgradnji “medijski slobodnog i demokratskog društva”.

“Posebno je važna izrada novog medijskog zakonodavnog okvira, koji je usklađen s preporukama EK i Savjeta Evrope”, kazala je sagovornica.

Iako medijski propisi na papiru izgledaju kao napredak u odnosu na prethodni zakonski okvir, dio javnosti u kontinuitetu upozorava da je vlast tu oblast obesmislila, politizujući procese u izboru članova medijskih institucija.

Poslanica Demokrata istakla je dalje da je država ostala posvećena “zelenim” i održivim politikama, ali i da postoje oblasti koje zahtijevaju “ozbiljan i duboko promišljen pristup reformama”.

“... Poput pravosuđa, ali su reforme potrebne i u zdravstvu i javnoj upravi. Međutim, činjenica je da je u većini sektora napravljen opipljiv napredak i postavljena stabilna osnova za naredne korake”, rekla je.

Ocijenila je da u procesu evropskih integracija uvijek postoji prostor za brži napredak, ali da se “mora priznati” da je u protekle dvije godine Crna Gora vratila dinamiku pregovaračkog procesa i pokazala konkretne rezultate u oblasti vladavine prava i uspostavljanja pravne države.

Na pitanje mogu li građani biti zadovoljni radom Vlade, s obzirom na to da je, i pored povećanja plata, standard urušen, Vojinović je odgovorila da građani s pravom očekuju bolje uslove života, ali da je “važno sagledati širi kontekst”, navodeći da je “i pored globalnih inflatornih pritisaka i rasta cijena”, Vlada zadržala “snažan socijalni fokus”.

“Povećane su minimalne zarade, penzije i brojna socijalna davanja, uz nastavak podrške ranjivim kategorijama. Najavljen je nastavak aktivnosti ‘limitiranja cijena’..., ali i da se poseban akcenat stavi na domaću proizvodnju i proizvođače...”, dodala je.

Drugim riječima, sagovornica poručuje da je Vlada pokazala da zna da čuva stabilnost i sprovodi politike koje vode boljem životu.

"Zato se može reći s razlogom da se rezultati vide, institucije funkcionišu stabilnije, a reformski proces ponovo živi, i neće se zaustaviti", njeno je mišljenje.

Anđušić: Propadanje

Poslanik opozicionog DPS-a Mihailo Anđušić, redakciji je kazao ta partija rad Vlade ocjenjuje kao “katastrofalan na svim nivoima”. Naveo je da je u bezbjednosnom sektoru situacija alarmantna, da rat kriminalnih klanova poprima “dramatične i nekontrolirane obrise”, te da je hiperinflacija dovela do rasta cijena na svim nivoima koje su u značajnoj mjeri oslabili standard građana.

“Takođe, na sceni je već višegodišnja istorijska relativizacija i, u vrednosnom smislu, pokušaj ruiniranja temeljnih vrijednosti na kojima današnja Crna Gora počiva - građansko društvo i antifašizam”, rekao je on.

Time prvenstveno aludira na seriju skorašnjih događaja u kojima su crkveni velikodostojnici veličali vođe kolaboracionističkog četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

Anđušić je ocijenio da na međunarodnom planu “imamo možda i najveću devastaciju”.

“Podsjetiću da je Crna Gora godinama bila faktor stabilnosti u regionu i primjer dobrosusjedskih odnosa. Danas, gotovo da nema države regiona s kojom nemamo narušene bilateralne odnose, a najnovija diplomatska kriza u odnosu s Turskom čini reputaciju i poziciju Crne Gore izuzetno ranjivom”, kazao je sagovornik.

Anđušić je konstatovao da se čini “da je sve ovo prirodno”.

“Jer imamo parlamentarnu većinu koja nema jedinstvenu politiku, nema programsku i vrednosnu saglasnost i čiji je jedini kohezivni faktor želja za vlašću, funkcijama i privilegijama”, pojasnio je.

Istakao je da se zbog toga, iz ugla DPS-a, s pravom može kazati - “iza nas je pola decenije propadanja Crne Gore”.

Na pitanje da li se moglo uraditi više u približavanju evropskim vrijednostima, Anđušić je odgovorio da je teško da se moglo uraditi manje, kazavši da je gotovo sve što je urađeno na planu evropskih integracija “urađeno u vrijeme vlasti DPS-a, uprkos činjenici sto danas imamo mnogo povoljniju klimu i ambijent za proširenje”.

“U periodu kad smo mi bili stub državne politike, u periodu od osam godina, otvorena su 33 pregovaračka poglavlja i zatvorena tri. Za prethodnih pet godina, uprkos upornoj namjeri Brisel, da prijemom novih članica oživi politiku proširenja, zatvorena su svega četiri poglavlja”, kazao je on, dodajući da taj podatak dovoljno govori o dinamici evropskog puta.

Anđušić je poručio da je o preprekama koje je parlamentarna većina, zbog svoje “nekoherentne politike”, sama postavila na tom putu u odnosima sa susjednom Hrvatskom, nije potrebno dodatno trošiti riječi.

"Zahlađenje" odnosa s Hrvatskom počelo je u januaru 2024, a od tad su se odnosi više puta zaoštravali. Podgorica i Zagreb počeli su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Hrvatska blokirala zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

Prethodno je ta država, u formi non-pejpera, ispostavila zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim. “Vijesti” su početkom septembra objavile da su dvije zemlje blizu dogovora o rješavanju dijela sporova.

Upitan mogu li građani biti zadovoljni radom Vlade, s obzirom na to da je, i pored povećanja plata, standard urušen, Anđušić je odgovorio da su građani nezadovoljni.

“To, uostalom, pokazuju i sva relevantna istraživanja, kao i realni parametri. Kad pogledate životni standard građana u odnosu na standard građana EU, viđećete da je stanje danas gore nego prije pet godina. Ipak, DPS je i na ovo pravovremeno upozoravao...”, rekao je on.

Anđušić je naveo da je najjača opoziciona partija za takve odluke imala jasno obrazloženje - “popularistička administrativno-birokratska igrarija imaće dugoročne i ozbiljne posljedice po javne finansije i životni standard”.

“Danas, nakon četiri godine, te se posljedice u značajnoj mjeri osjećaju. Pokrenuta je spirala sloma javnih finansija koju jedino bolni rezovi i dinamična ekonomska politika mogu zaustaviti. Takvo stanovište danas potvrđuje i EK”, zaključio je Anđušić.

Vlada: Popis, manja nezaposlenost, SEPA, uništenje cigareta...

Iz Vlade su “Vijestima” rekli da će se, imajući u vidu da im je najvažniji strateški cilj integracija u EU, i u predstojećem izvještaju EK biti prilike da se sagleda kako je ko radio.

“Vlada očekuje najbolji izvještaj do sada”, kazali su, odgovarajući na pitanje koja su ministarstva dobro radila, a koja nijesu ispunila planirane obaveze.

Iz Vlade navode da su njihova ključna dostignuća, pored IBAR-a i zatvaranja više poglavlja i ulaska države u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), to što je Crna Gora prva u regionu usvojila i počela da primjenjuje Reformsku agendu kojom joj je na raspolaganju stavljeno 385 miliona eura, a od EU je dobijen je grant od 150 miliona za izgradnju druge dionice auto-puta.

Podsjećaju da je, transparentno i uz puni konsenzus svih aktera, sproveden popis stanovništva, značajno reformisano izborno zakonodavstvo nakon godina čekanja i usvojena legislativu usmjerenu protiv pranja novca i finansiranja terorizma čime je izbjegnuta “siva lista” MONEYVAL-a (Komitet eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope).

U okviru borbe protiv “sive ekonomije”, uništene su zaplijenjene cigarete skladištene u Luci Bar čija je vrijednost na tržištu preko 180 miliona eura, navode iz Vlade i dodaju da je unaprijeđen standard građana kroz rast minimalne i prosječne zarade i penzije, povećanje studenskih kredita i stipendija.

“Stopa nezaposlenosti najmanja je u istoriji - u avgustu 2025. je 8,93 odsto upravo zahvaljujući smanjenju neformalne ekonomije na tržištu rada što je potvrdio i MMF”, kazali su.

Dodaju da je poslije decenija obeštećen najveći broj bivših radnika, “žrtava tranzicije”, a kao značajno dostignuće vide aktivnosti na razvoju infrastrukture, kao što je izgradnja druge dionice auto-puta, obilaznica oko Podgorice, Bara i Budve, bulevar Tivat - Jaz, rekonstrukcija željeznice od Podgorice do Bara i modernizacija aerodroma Podgorica i Tivat.

Ističu i investicije u energetici (rekonstrukcija Termoelektrane, gradnja vjetroelektrane "Gvozd", hidroelektrane "Kruševo", solarnih elektrana, ulaganja u baterijske sisteme), u zdravstvu i obrazovanju (rekonstrukcije i adaptacije 15 vrtića i 29 škola, četiri fakulteta, pet bolnica, 10 domova zdravlja i nabavka medicinske opreme za sedam zdravstvenih ustanova vrijedna 115 miliona eura).

"Vlada je obezbijedila da već naredne godine imamo mnogo bolju avio povezanost - Podgorica će biti baza 'WizzAir-a', čime će se dostići rekordan broj destinacija iz Podgorice", navode.

Podsjećaju i da je obezbijeđeno "likvidno poslovanje" Instituta Igalo, a Investiciono-razvojni fond (IRF) je transformisan u Razvojnu banku i osnovan Kreditno-garantni fond, "čime se omogućava veća dostupnost finansijskih sredstava privredi".

Rast plata, ali i inflacije

Vlada je u oktobru prošle godine, pri kraju prve godine mandata, još jednom povećala plate, ali i penziju, u okviru programa Evropa sad 2, na čijim je krilima Spajićev Pokret Evropa sad (PES) dobio najviše glasova na izborima 2023.

Minimalna plata je povećana na 600 za radnike sa srednjom stručnom spremom, odnosno 800 eura za viskoškolce, ali na uštrb doprinosa za penzijsko osiguranje. Minimalna penzija je povećana na 450 eura.

Minimalna plata je prvi put nakon više godina, povećana 2022. godine, u okviru programa Evropa sad 1, koji su osmislili tadašnji ministri finansija i ekonomije Spajić i Jakov Milatović (sada šef države).

Ekonomski analitičari upozoravaju da takve mjere - povećanje minimalnih plata i niži doprinosi - mogu izazvati pritiske na javne finansije i rast inflacije.

To se i desilo, zbog čega je Vlada nekoliko puta organizovala akciju "Stop inflaciji", kako bi u saradnji sa trgovinskim lancima, ograničila cijene nekih proizvoda.

Program Evropa sad 2 bio je na meti kritika i zbog toga što ne sadrži sva predizborna obećanja - njim nije predviđeno sedmočasovno radno vrijeme, minimalna zarada nije svima povećana na 700 eura, a sa sajta PES-a uklonjen je kalkulator kojim je svima "obećano" povećanje plata od 25 odsto.

Vlada se tokom ove godine hvalila većim prihodima iz budžeta, posebno od carina i poreza, jačanjem otpornosti ekonomije, smanjenjem sive ekonomije, i intenzivnijim radom na reformama i usklađivanju sa EU standardima.

Takođe, iz Vlade i Centralne banke (CBGC) kao značajno dostignuće ističu pristupanje Crne Gore SEPA, što predstavlja važan korak u finansijskoj integraciji s EU.