Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava priprema inicijativu za donošenje uredbe o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koju će, po završetku izrade, uputiti Vladi i predložiti joj da je prihvati.
To su “Vijestima” rekli iz resora kojim rukovodi Fatmir Đeka, odgovarajući na pitanje - jesu li, kako su najavljivali, uputili izvršnoj vlasti tu inicijativu, te ako jesu - kad će se ona naći na sjednici Vlade.
Skupština je 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je osudila taj zločin i zabranila njegovo negiranje. Članom 5 tog dokumenta propisano je da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve tog zločina.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) izglasala je krajem maja prošle godine rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Dokument je podržala i Crna Gora, a prihvaćen je i njen amandman kojim se pojašnjava da je “odgovornost za genocid, po međunarodnom pravu, individualizovana, i da ne može da se pripiše etničkoj, religijskoj ili nekoj drugoj grupi”.
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava redakciji su početkom jula kazali da je usvajanjem rezolucije i podrškom donošenju one u UN-u, Crna Gora “jasno stala uz principe pravde, ljudskog dostojanstva i kulture sjećanja”.
“Donošenjem uredbe o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, naša zemlja preuzeće institucionalnu i moralnu obavezu da čuva istinu. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će uputiti inicijativu Vladi za donošenje uredbe”, poručili su tada iz resora na čijem je čelu Đeka.
Sedamdeset šest crnogorskih nevladinih organizacija (NVO) prošle godine je zahtijevalo da Crna Gora proglasi dan sjećanja na zločin u Srebrenici i obezbijedi njegovo zvanično obilježavanje. I ove godine apel je uputilo preko 100 NVO, Bošnjačko vijeće i građanski aktivisti, poručujući da odaju počast žrtvama, da izražavaju solidarnost s preživjelima i njihovim porodicama, te da iskazuju protest zbog propusta crnogorskih vlasti da proglase dan sjećanja uprkos rezoluciji Generalne skupštine UN-a.
U Potočarima je 11. jula ove godine obilježena 30. godišnjica od kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) 1995. sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012.
Genocid u Srebrenici predstavlja najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj zločin utvrđen je presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP).
Nacionalni sudovi Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švajcarske i Holandije takođe su utvrdili da su u Srebrenici pripadnici VRS, kao i specijalne jedinice Republike Srbije (“škorpioni”), izvršili genocid i druge ratne zločine.
MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za genocid na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet, a u Hrvatskoj dvije. Že. V.
Bonus video:
