Ugovori o pristupanju novih država Evropskoj uniji (EU) obično sadrže prelazne periode, a ti intervali treba da budu vremenski i sadržajno ograničeni.
To su rekli “Vijestima” iz Evropske komisije (EK), odgovarajući na pitanje da pojasne izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je prošle sedmice rekla da bi nove članice EU mogle biti stavljene “na probni rok”, te da li misle da je pravedno nametati ograničenja i prijetiti isključenjem budućim članicama EU u slučaju demokratskog nazadovanja, dok takav mehanizam ne postoji za sadašnje članice koje su već pokazale problematično ponašanje - poput Mađarske, Slovačke ili Poljske.
“Kad nova država postane članica EU, uslovi pristupanja - uključujući način na koji učestvuje u institucijama EU - utvrđuju se Ugovorom o pristupanju, koji usaglašavaju sve države članice i nova država članica. Ugovori o pristupanju obično sadrže prelazne periode”, piše u odgovoru Brisela redakciji.
Naveli su da u skladu s pregovaračkim okvirima prelazni periodi treba da budu vremenski i sadržajno ograničeni, dodajući da, kada istekne dogovoreni period, pravna tekovina Evropske unije (EU) se u potpunosti i odmah primjenjuje na novu državu članicu.
Šta misle o ideji Kos, te da li je podržavaju, “Vijesti” su pitale ambasade Njemačke, Francuske i Italije, kao i diplomatska predstavništva “problematičnih članica”, Mađarske, Slovačke i Poljske. Odgovor je stigao samo iz njemačke ambasade.
“Po saznanjima Ambasade Njemačke, komesarka za proširenje Marta Kos nije iznijela takav predlog”, kazali su listu.
Poruku na sličnom fonu imao je i šef delegacije EU u Podgorici Johan Satler. On je u intervjuu Televiziji Vijesti kazao da misli da je izjava Kos “izvučena iz konteksta”.
“... Mislim da postoji neka vrsta medijske pompe u vezi s tim pitanjem, koje je vjerovatno izvučeno iz konteksta”, kazao je on.
Kos je “Fajnenšl tajmsu” rekla da bi nove članice EU mogle biti stavljene “na probni rok” kako bi se spriječilo da se po ulasku u Uniju ponašaju kao “trojanski konj Rusije”. Komesarka je kazala da bi prema predlogu koji bi trebalo da otkloni bojazni da bi nove članice mogle da oponašaju Mađarsku Viktora Orbana, one mogle biti testirane nekoliko godina i isključene iz EU u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije.
“Ne želim da ostanem upamćena kao komesarka koja je u EU uvela ‘trojanske konje’ koji će postati aktivni za 5, 10 ili 15 godina”, navela je Kos.
Na njenu izjavu reagovao je i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kazavši da je cilj Crne Gore punopravno članstvo, da bi bilo teško da se prihvati da nakon učlanjenja država nema pravo glasa, te da se probni period završava “jednom kad zatvorimo sva poglavlja”.
NE PROPUSTITE
Predlog Kos nije prvi koji ne garantuje punopravno članstvo potencijalnim novim članicama. Pozivajući se na nezvanične izjave trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika Unije, briselski “Politiko” objavio je sredinom prošlog mjeseca da postoji ideja da nove članice steknu puna prava tek nakon što EU sprovede reforme koje bi otežale pojedinačnim državama da stave veto na zajedničke politike.
Takvoj ideji usprotivio se crnogorski premijer Milojko Spajić. On je na panelu održanom 21. oktobra u Londonu rekao da je suverenost jako važna Crnogorcima, i da “ako se odreknete toga, trebalo bi da imate neku vrstu kontrole, odnosno kontrolnog mehanizma”.
PANTELIĆ: CRNA GORA MOŽE PO POSTOJEĆIM PRAVILIMA UĆI U EU
Novinar Željko Pantelić rekao je redakciji da pozicija Marte Kos “nije pala s neba”, te da se o takvoj mogućnosti raspravlja, kao i o tome da nove članice nemaju pravo veta po ulasku u EU. Navodi da je to dio šire rasprave unutar EU, koja je, prema njegovim riječima, tek na početku i bilo bi preuranjeno izlaziti s definitivnim stavovima, jer niko ne zna kakav će biti ishod.
“S druge strane u potpunosti je razumljivo da Kos ne želi da njena iskrena podrška, veliki rad i trud oko zapadnobalkanskih država da se ubrza njihov put ka EU sjutra bude zloupotrijebljen za sasvim druge ciljeve i za račun trećih država. Ne samo Rusije već i Turske i tzv. petromonarhija iz Persijskog zaliva koje su prepoznate kao generatori korupcije i zloupotrebe položaja”, istakao je on.
Ocijenio da ti narativi nisu upereni protiv Crne Gore ili drugih država kandidata, već da takve ideje pokazuju “nešto drugo”.
“... A to je da u EU imaju problem s unutrašnjim reformama koje su neophodne da bi sama EU bolje i efikasnije funkcionisala. Budući da je mnogo teže postići konsenzus unutar EU oko reformi kao što je ukidanje prava veta i uvođenje kvalifikovane većine kao načina odlučivanja, pribjegava se kreativnim rešenjima za prijem novih članica kako bi se ispunila obećanja data državama kandidatima i kako bi proces proširenja EU bio oživljen”, pojasnio je Pantelić.
Poručio je da je zato važno da Crna Gora završi posao do kraja 2026. godine. Sagovornik ističe da je francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da “neće biti sljedećeg proširenja bez reforme načina odlučivanja u EU”, ali je i, tvrdi Pantelić, spreman da za Crnu Goru napravi izuzetak prije nego što mu se završi mandat u Jelisejskoj palati.
“Dakle, Crna Gora ima šansu koju drugi nemaju, a to je da uđe po postojećim pravilima u EU”, napominje on.
U godišnjem izvještaju EK o Crnoj Gori, objavljenom prošlog utorka, poslate su ohrabrujuće poruke - da je ovo bila uspješna “evropska” godina, da je Podgorica najbolje pripremljena kandidatkinja za ulazak u EU, te da je Crna Gora, ukoliko se održi sadašnji tempo reformi, na dobrom putu da zatvori pregovore do kraja 2026.
Pantelić je ponovio da je predlog Kos dio velike rasprave, dodajući da se EU ne zasniva na upotrebi veta, već na postizanju dogovora i konesenzusa.
“Sigurno je da Budimpešta, Varšava i Bratislava, a ja bih dodao i još par prijestonica, imaju drugačije stavove, ali nije rečeno da se ne može pronaći kompromis za dogovor. Važno je da Crna Gora, prvi put u svojoj istoriji bude brza i uđe u EU prije nego što kreativna rešenja za članstvo u EU postanu realnost”, konstatovao je sagovornik.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja - 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlja: 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).
STRAH DA ĆE RUSI UĆI NA “ZADNJA VRATA”
Kos je “Fajnenšl tajmsu” objasnila da Komisija razrađuje ideje poput “tranzicionog perioda, svojevrsnog probnog roka, zaštitnih mehanizama”, ali da su one još u ranoj fazi.
“Potrebna nam je ova rasprava i ne treba da je se plašimo”, rekla je.
Kos je navela da Komisija radi na predlozima koji bi uključivali jače mehanizme zaštite vladavine prava i efikasnije procedure za suspenziju prava ili beneficija u slučaju kršenja osnovnih vrijednosti. Dodala je da bi nova država članica, u slučaju ponovljenih prekršaja, mogla čak biti isključena iz Unije.
Komesarka je odbacila optužbe da bi predložena reforma dovela do “dvoslojnog sistema” članstva u EU i dodala da će buduće članice vjerovatno biti spremne da se obavežu na poštovanje vladavine prava i da izbjegnu bilo kakva ograničenja.
Brisel, prema njenim riječima, takođe želi da poveća postepenu integraciju zemalja kandidata u evropske programe prije nego što postanu punopravne članice, na primjer putem “štita demokratije”, nove politike Unije koja treba da se bavi najtežim demokratskim rizicima s kojima se EU suočava.
Kos je naglasila da zemlje kandidati mogu pristupiti Uniji tek nakon što sprovedu teške unutrašnje reforme, istovremeno priznajući da je proširenje u istočnoj Evropi postalo hitno pitanje.
“Uspjeli smo da zaustavimo Rusiju na ulaznim vratima”, rekla je Kos “Fajnenšl tajmsu”, misleći na ratne napore Ukrajine, izbornu pobjedu proevropskih snaga u Moldaviji i široku podršku članstvu u EU u zemljama kandidatima. Ali, upozorila je da se najviše plaši da će, ako Unija ne zadrži zamah u procesu proširenja, Rusi ući na “zadnja vrata”.
Bonus video:
